novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

“Alegorija i arkadija”: Konačno reprezentativna izložba u Klovićevim dvorima

Foto: galerijaklovic.hr
Vrijeme čitanja: 3 minute
Foto: galerijaklovic.hr
Foto: galerijaklovic.hr

Uvijek mi se čini dobrim prije posjeta izložbi malo se pripremiti za nju, a svega nekoliko izdvojenih kataloških rečenica na muzejskoj web-stranici bit će sasvim dovoljno za stvoriti si minimalan kontekst potreban za razgledavanje izložbe s kolikim-tolikim razumijevanjem. U nedostatku vremena, volje ili nečeg srodnog, besplatna stručna vodstva nisu loša ideja.
Jednom takvom u Klovićevim dvorima, nakon podizanja karata i saznanja kako se izložba ne zove Nešto Arkadija, već Alegorija i arkadija, s nekoliko minuta zakašnjenja pridružili smo se i mi. Našla sam se ondje po novinarskoj dužnosti, moja pratnja po onoj prijateljskoj, a nije isključeno da su i preostale dvije djevojke koje su se našle u našoj grupici bile tamo po nekoj vrsti dužnosti. No, nema smisla uvijek se iznova rastuživati nad lošom posjećenošću domaćih muzeja – ponekad je bolje, krajnje optimistično, takvo stanje pripisati samom kasnopopodnevnom terminu i to jednog hladnog i kišnog petka. Osim toga, još jedna je optimistična opcija da Hrvati više vole modernu umjetnost od one klasične kakvu smo mi došli pogledati.

Foto: galerijaklovic.hr
Foto: galerijaklovic.hr

Počinjemo s ranim djelima umjetnika nastalim još za vrijeme njihova studiranja na Akademiji. Bukovca, Čikoša i Medovića sam već ranije pohranila negdje u pamćenju i očekivala na izložbi, a osim njih izloženi su i radovi Auera, Tišova, Rendića, Frangeša i Valdeca te na samom kraju nešto malo i Meštrovića. Djela su to 19. stoljeća nastala u klasicističkoj maniri vrlo čitljiva i onima koju njezinu poetiku i vezu s antikom poznaju tek površno, no ako se odlučite na stručno vodstvo o antici ćete se itekako naslušati. Možda uz ovu izložbu zaista nije bilo pretjerano zanimljivog materijala koji bi vodič uz određene slike prezentirao pa se zato uz gotovo svaku ponavlja isto – kako je svaki stup, kip ili vaza na pojedinoj slici rezultat umjetničkog evociranja antike, a svaki komadić pejzaža u pozadini referiranje na idiličnu Arkadiju.
Izložba postaje zanimljivija kako se približavamo zrelijim djelima umjetnika i počinjemo prepoznavati ona djela poznata nam s mnogih reprodukcija ili bar iz srednjoškolskih Čitanki hrvatskog jezika. Među takvima svakako je najslavniji Bukovčev Hrvatski preporod izložen kao slika, zastoru se navodno traži mjesto u stalnom postavu nekog od muzeja. Iznenađujuće, ali na izložbi se nije našao i njegov Gundulićev san, no i bez njega ova izložba sasvim jasno pokazuje koja je prednost izložbi nacionalne umjetnosti kod nas u odnosu na one velike gostujćue svjetske – bar smo sigurni da ćemo na takvoj zaista i vidjeti reprezentativne primjerke. To je zapravo i preporuka zašto ovu izložbu pogledati. Ona je dobar pregled cijelog jednog stoljeća hrvatske umjetnosti, domaćeg klasicizma (ali i početnih težnji secesiji i simbolizmu) koji možda kao razdoblje i nije zanimljiv široj publici, ali s obzirom na imena koja je iznjedrio svakako predstavlja bitno doba vrijedno pažnje.

Foto: galerijaklovic.hr
Foto: galerijaklovic.hr

Alegorija i arkadija je otvorena još nešto malo manje od dva tjedna, do 8. prosinca, a spomenuta besplatna stručna vodstva organiziraju se svakim danom točno u 18 sati. Ako vam taj termin ipak ne odgovara samo zapamtite spomenuto o stupovima, kipovima i vazama, kao i ono o idličnom pastirskom kraju. Oko ostalog ćete se snaći i sami.

Be social

Komentari