Vrijeme čitanja: 4 minute ‘Gomorra’ kriminalni milje potretira brutalnije od svih Scorseseovih kolaža, Coppolinih epova, Ritchiejevih zafrkancija i azijskih operetno krvavih pucačina.

Vrijeme čitanja: 5 minute Odavno je jasno da su prošla vremena kada su dirljivi i srcedrapateljni (čitaj naivni i patetični) blagdanski filmovi harali kino blagajnama.

Vrijeme čitanja: 3 minute “Mađarska filmska industrija nikad nije bila jača” izjavio je nedavno Andy Vajna, moćni holivudski producent mađarskog podrijetla.

Vrijeme čitanja: 3 minute Prije nekoliko godina HBO je započeo svoj proboj na istočnoeuropsko TV tržište. Mađari se mogu dičiti svojom serijom Lagodan Život koja uistinu zadovoljava HBO-ove visoke kreativne i produkcijske standarde. Hoće li sličnu priliku uskoro dobiti i hrvatski filmaši?

Vrijeme čitanja: 3 minute Vizualnost serije krasi hladan spektar boja, kakav imaju i svjetske kriminalističke serije, a “baltimorski” prikaz Rijeke kao tmurnog, a opet markantnog lučkog grada mogao bi poslužiti kao inspiracija ostalim filmskim i TV djelatnicima.

Vrijeme čitanja: 5 minute Pročitajte listu najuspješnijih ostvarenja mađarske kinematografije koja još od početka 60-ih u svjetskim i europskim razmjerima uživa zavidan ugled.

Vrijeme čitanja: 8 minute Jamesa Bonda ne treba preopširno predstavljati: kreacija sir Iana Fleminga, tajni agent kodnog imena 007, hladnokrvni ubojica, bon vivant rafinriana ukusa, šarmantni ženskaroš i pustolov već više od pola stoljeća žari i pali kinima diljem svijeta. Slavnu „licencu za ubijanje“ dosad je dobilo šest imena. Iako između svake izvedbe postoje razlike i sličnosti- debata o najboljem Bondu vjerojatno će trajati zauvijek.

Vrijeme čitanja: 4 minute Češki horor! Djelo Juraja Heza jedan je od najjasnijih dokaza da čehoslovačka kinematografija nudi mnogo više od, u nas toliko popularnih, komedija.Zabranjen i bunkeriran od strane čehoslovačke komunističke partije odmah nakon premijere 1969., ovaj filmski dragulj, u Češkoj zasluženo uživa kultni status.

Vrijeme čitanja: 4 minute Ozloglašeni ‘Srpski film’ i dan danas izaziva kontroverze. Jedan je američki kritičar najbolje opisao ambivalentne osjećaje koje film izaziva: “Divim mu se i gnušam ga se u isto vrijeme. I nikada ga neću ponovo gledati. Nikada.” Međutim, najveći kuriozitet je da su pohvalu filmu uputili holivudski enfant terribile Quentin Tarantino i njegov pajdaš Eli Roth

Vrijeme čitanja: 3 minute Novi mađarski filmovi bilježe uspjehe, gostuju na festivalima, a u 2016., kinematografski možda i najbogatijoj godini od državnog osamostaljenja mađarski filmaši doista imaju razloga za zadovoljstvo – Saulov Sin Lászla Nemesa, beskompromisni i unikatni film o holokaustu, pobrao je hvalospjeve kritike i poharao je festivale diljem svijeta, a na kraju pobrao Oscara i Zlatni Globus za najbolji strani film. Je li ovo možda novo zlatno doba mađarske kinematografije?

Vrijeme čitanja: 4 minute U Hrvatsko-izraelskom društvu u Zagrebu prisustvovali smo predavanju o usmenoj književnosti Židova Sefarda, narodnoj poeziji, romansama i novoj sefardskoj književnosti s posebnim osvrtom na lik i djelo Laure Papo Bohorete. Predavanje pod nazivom „Sefardska književnost“ održala je dr. sc. Jagoda Večerina, stručnjakinja za judeo-španjolski jezik i kulturu te prevoditeljica i predavačica na Katedri za judaistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

Vrijeme čitanja: 3 minute Prilično je to tužan i tragičan krah. Prostori nekadašnjih videoteka, barem oni koji nisu pretvoreni u kladionice i kafiće, odišu beživotnom, mračnom vibrom, izvan funkcije i potrebe. Videotekarstvo postaje zaboravljena djelatnost.

Vrijeme čitanja: 4 minute Željko Malnar bio je jedan od onih ljudi koje su uglavnom znali i zvali po prezimenu. Stihovima Bijelog Dugmeta „Šta bi dao da si na mom mjestu, da te mrze a da ti se dive…“ najartikuliranije bi se, vjerujem, dalo oslikati njegov lik i djelo. Mnogi ga nisu voljeli, dosta je bilo onih koji su ga tolerirali, ali ipak je najviše bilo onih, koji su ga sa simpatijom susretali i pratili.

Vrijeme čitanja: 4 minute Kada biste jednog prosječnog Zagrepčanina ili Zagrepčanku (ili općenito Hrvata ili Hrvaticu), upitali kako se zove prvi filmski studio u Hrvatskoj, velika većina bi odmah izustila: Jadran film. Međutim,odgovor na to pitanje jest Ocean film koji je davnih 1920-ih osnovao osebujni Franjo Ledić, filmski pionir ovih prostora koji je jedan od najintrigantnijih hrvatskih ličnosti 20. stoljeća, a njegova je životna priča dostojna filmskog platna. Bio je jedan od prvih istaknutih hrvatskih filmskih autora. Izdao je prvu hrvatsku knjigu o filmu,pokrenuo prvi hrvatski filmski časopis,a u to je vrijeme na Horvaćanskoj cesti i počeo graditi svoj filmski grad Ocean film naumivši od Zagreba stvoriti „jugoslavenski Hollywood“.

Vrijeme čitanja: 11 minute Nije mi jasno zašto je razina suradnje između Zagreba i Budimpešte tako niska. Prije nekoliko tjedana me nazvao jedan producent iz Los Angelesa koji želi snimati u Budimpešti. Velika produkcija. Jedan dio filma se odvija u morskim krajevima i on je imao ideju da se taj dio snima u Turskoj ili Izraelu. Ja sam rekao da je hrvatska obala nekoliko sati udaljena od Budimpešte, a da je puno jeftinija i ljepša od turske i izraelske. Prirodno je i logično da surađujemo.