Istaknuto
20.06.2018.

Kolektiv emge prošle se godine na 14. Velesajmu kulture bavio pitanjem revitalizacije i prenamjene prostora zagrebačkih kinodvorana, u sklopu čega je nastala izložba "Kino 041 – pogled na prošlost i sadašnjost zagrebačkih kinodvorana". Izložba je ponovno postavljena na ovogodišnjem Design Districtu, što je bio povod za razgovor s Tenom Bakšaj, jednom od članica kolektiva.

14.06.2018.

Folklorni ansambl Ivan Goran Kovačić već 70 godina djeluje u okviru istoimenog studentskog kulturno umjetničkog društva kao jedan od najboljih i najslavnijih hrvatskih folklornih ansambala. Okruglu obljetnicu proslavili su odličnim koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu.

Izvedbene umjetnosti

Ususret premijeri: Svjetska praizvedba baleta “Elizabeta Austrijska – Sissi” u Zagrebu

26.03.2018. Veronika RagužFoto: hnk.hr

Iako o njenom životu postoji niz filmova, knjiga i serija, po prvi put će biti uprizoren u baletu – i to u Zagrebu. Praizvedba baleta “Elizabeta Austrijska – Sissi”, čiju režiju i koreografiju potpisuje Patrice Bart, održat će se 27. ožujka u Hrvatskom narodnom kazalištu. Priču o voljenoj austrijskoj carici, o čijoj je ljepoti brujala tadašnja Europa, dramaturški je prilagodila Christiane Theobald.

“Kao mnogi drugi i sam sam oduvijek bio fasciniran Sissinim životom. Volim povijesne priče, a ovu prati i misterioznost, Sissina nekonvencionalnost i psihičke borbe”, govori Patrice Bart. Ovaj cijenjeni baletni umjetnik, pedagog, redatelj i koreograf prije dvije godine na zagrebačkoj je sceni postavio iznimno uspješni balet “Romeo i Julija“. “Balet o Sissi želio sam stvoriti upravo za zagrebački baletni ansambl. Upoznao sam ga ranije, što je ovaj put ubrzalo proces jer sam znao s kakvim plesačima radim. Vaši solisti su sjajni. Oni su plesači odlične tehnike, ali i jake osobnosti i glumci. U ovakvim baletima važno je imati plesače koji mogu ne samo otplesati, nego i ispričati priču.”

sissi

Foto: hnk.hr

Kao osoba slobodnog duha, zarobljena strogim pravilima bečkoga dvora, modna ikona i ljepotica te ljubiteljica životinja, Sissi je postala savršen materijal za stvaranje mita. Bila je kći vojvode Maksimilijana Josipa Bavarskog i princeze Ludovike Bavarske. Iako je njena starija sestra Helena bila predodređena za mjesto carice, Sissi je ta koja je očarala cara Franju Josipa I. Navodno je car svojoj majci postavio ultimatum: Sissi ili nijedna. Naime, careva majka nije voljela sedamnaestogodišnju Sissi, a loš odnos dodatno je uvećao Sissinu anksioznost. “Njeno psihičko stanje jako je obilježilo njen život. Bila je opterećena izgledom, patila i od anoreksije. Stanje joj se dodatno pogoršalo kad su je odvojili od djece. Zato sam uveo fikcijski lik Melankolije, koji je pripao sjajnoj Ivi Vitić Gameiro. Melankolija je toliko prisutna u Elizabetinom životu, da se čak i u dvorcu Schönbrunnu nalaze brojni portreti koji ju prikazuju, a jako nalikuju na Sissi”, objašnjava Patrice Bart.

Osim lika Melankolije, Bart je na scenu unio još neke novine. Tako će se velikom baletnom ansamblu na sceni pridružiti pas – kujica Pjara. “Imati psa za partnera na sceni je prilično izazovno. Unatoč mojim podmićivanjima s psećim kolačićima, Pjara zna protestirati pa moram biti spremna na improvizaciju. Ipak, svi smo ju jako zavoljeli. Njen boravak u kazalištu daje posebnu, razdraganu atmosferu”, priča Natalia Kosovac koja će utjeloviti Sissi. “Jako se veselim ovoj premijeri i želim biti perfektna. Uloga je zahtjevna na nekoliko razina. U tehničkom smislu, Bart je postavio neke zahtjevne elemente kako bi prikazao njezin nesretan život. Ona je djevojka koja se igrom slučaja našla u ulozi za koju nije rođena i nije bila spremna. Radost je pokušavala naći u učenju mađarskog i grčkog, poeziji i putovanjima. S druge strane, uz sebe je imala supruga, za kojeg vjerujem da ju je doista volio, iako je stalno bio rastrgan između Sissi i svoje majke.”

sissi

Foto: hnk.hr

Uloga Sissinog supruga, austrijskog cara Franje Josipa I., pripala je Andrei Schifanu koji je u prošlom Bartovu gostovanju u Zagrebu također dobio glavnu mušku ulogu – Romea. “Za razliku od Sissi, Franjo Josip je od malena bio pripreman za ulogu cara. On je usmjeren na sebe i svoje političke ambicije. Pod velikim je majčinim utjecajem”, priča Schifano koji je nedavno plesom popratio nekoliko pjesama na zagrebačkom koncertu Andree Bocellija. Kako sam kaže, raditi na dva projekta istovremeno nije mu bilo zahtjevno jer su u pitanju dvije važne prilike za mladoga plesača. “Moja cijela obitelj i ja smo Bocellijevi obožavatelji pa sam jednostavno morao reći ‘da’. Ipak, Bartova koreografija je puno zahtjevnija od one s koncerta. Za mene je u tehničkom i fizičkom smislu posebno zahtjevan prvi čin koji prikazuje mladoga cara.”

Kako bi što bolje dočarao život carice, Patrice Bart za podlogu je iskoristio glazbu Bedricha Smetane. Iako nikada nije napisao balet, plesni dijelovi Smetanine romantičarske glazbe odlično dočaravaju Elizabetin život. Naime, Smetana je bio njezin suvremenik, a 1854. u čast vjenčanja Sissi i Franje Josipa I. napisao je “Trijumfalnu simfoniju”. “Ta simfonija bila je temelj od kojeg sam krenuo. ‘Scherzo’ iz tog djela je svijetli, plesni dio koji koristimo u prvom aktu za prikaz bala. Daljnjim istraživanjem Smetanina opusa došao sam do iznimnih dijelova iz njegovih opera “Dvije udovice” i “Tajna”, a onda i do drugih simfonija i simfonijskih pjesama. U svojem aranžmanu trudio sam se minimalno unijeti sebe i ostati što više vjeran Smetani. Mojih je skladateljskih dijelova ionako puno manje, tek u prijelazima”, objašnjava Ermanno Florio.

Florio je violinist, dirigent i skladatelj koji je dirigiranje diplomirao i specijalizirao u Torontu. Angažiran je kao glazbeni ravnatelj u nekoliko svjetskih baletnih kazališta u Europi, Sjevernoj Americi i Aziji. “Kada radite takav povijesni spektakl kao što je “Elizabeta”, za bolje razumijevanje stanja svijesti najbolje je koristiti glazbu nastalu u tom periodu. Smetanina glazba je deskriptivna, dramatična, pomaže nam bolje shvatiti likove”, govori Florio kojemu je ovo prvo gostovanje u Zagrebu. Na dirigentskoj poziciji pridružit će mu se Dian Tchobanov.

sissi

Foto: hnk.hr

Još jedan neobični element za klasični balet su čitani dijelovi iz Sissina dnevnika (čita ih Olga Pakalović) koji dodatno doprinose napetosti. Sanjivu, ponekad misterioznu i romantičnu atmosferu Smetanine glazbe pomno prate i raskošni kostimi Luise Spinatelli, stalne Bartove suradnice. Tako se samo u prvom činu Natalia Kosovac (Sissi) presvlači čak dvanaest puta. Raskošne haljine, bogato ukrašene frizure – svojim kostimima Spinatelli nas uvlači u duh habsburškoga dvora. Za razliku od kostima, scenografija je nešto skromnija, no ipak sadrži ključne elemente za prepoznavanje habsburške vlasti poput grba i kočije, a brojni su i rekviziti poput mačeva, pištolja, zastava, cvijeća… Svjetlo, čije oblikovanje potpisuje Deni Šesnić, zorno prati Elizabetina stanja svijesti. Tako je u trenucima radosti ili dvorskog bala scena osvijetljena, dok tijekom Elizabetine samoće i unutarnje borbe sa samom sobom vlada zamračenje i tamno plava boja.

U ovome povijesnom spektaklu sudjelovat će veliki ansambl, a neke od naslovnih uloga imat će Guilherme Gameiro Alves, Takuya Sumitomo, Tomislav Petranović, Stjepan Krešimir Zvonković, Edina Pličanić, Milka Hribar Bartolović, Rieka Suzuki, Kornel Palinko, George Baldovin, Miruna Miciu, Cristiana Rotolo i drugi. Baletne majstorice su Mihaela Devald Roksandić, Milka Hribar Bartolović i Ervina Sulejmanova. Asistentica koreografa je Rafella Renzi. Suradnici kostimografkinje i scenografkinje su Moniafelicia Torchia, Denis Rubinić, Mia Rejc Prajninger i Ana Mikulić. Scene mačevanja s ansamblom vježbali su Sanjin Kovačić i Ana Popovčić. Tradicijska oglavlja izradila je Martina Gajšak. Nakon praizvedbe, “Elizabeta Austrijska – Sissi” na repertoaru će biti 31. ožujka te 4. i 5. travnja.

(Visited 105 times, 1 visits today)

Komentari