novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Priče o donacijama umjetnina ispričane kroz izložbu

Foto: Nevena Ročić
Vrijeme čitanja: 6 minute

Izložba Umjetnici, donatori, kolekcionari koju do kraja srpnja možete razgledati u Galeriji Klovićevi dvori svojevrstan je hommage ljudima i autorima koji su stvorili fundus umjetničkih zbirki koje se danas čuvaju u samoj Galeriji. Umjetnici, donatori i kolekcionari su u različitim prigodama i u različitim okolnostima galeriji ostavili na skrb i u nasljeđe dio vlastitog života pretočenog u jedno djelo – sliku, skulpturu, instalaciju ili pak jedan cijeli opus ili kolekciju. Ovom izložbom Galerija odaje počast tim mecenama umjetnosti, a građanima daje uvid u bogatstvo svog fundusa.

Foto: Nevena Ročić
Foto: Nevena Ročić

Izložba se sastoji od dva glavna dijela – zbirki radova pojedinih umjetnika te zbirki darovanih umjetnina. Zbirke radova su postavljene prema umjetnicima, svaka zasebno, njihova djela se ne miješaju, a svaki umjetnik ima svoju prostoriju u kojoj su ujedno i objašnjeni njegovi osnovni biografski podaci te kako je došlo do poklanjanja djela Galeriji. U dvije veće prostorije, odvojene od zbirki pojedinih umjetnika, postavljene su sve darovane umjetnine. Dio s darovanim umjetninama je vizualno i prostorno vrlo oštro odvojen, tako da se mora razmisliti pripada li i taj dio izložbi ili je to nova izložba. Takvo odvajanje dijelova izložbi, možda nije najsretnije rješenje jer zbunjuje posjetitelje.

Foto: Nevena Ročić
Foto: Nevena Ročić

Oskar Herman, Slavko Kopač, Josip Restek i Josip Crnobori umjetnici su čija se umjetnička ostavština čuva u Galeriji Klovićevi dvori, te aktualna izložba prikazuje zbirke njihovih djela. Crnobori, Restek i Perčić ostavili su je kao svoju darovnicu Gradu Zagrebu, dok su Kopač i Herman svoje radove povjerili Galeriji, s vjerom da ih poklanjaju instituciji koja će znati njihovu ostavštinu učiniti hrvatskom i europskom kulturnom baštinom. S druge strane, u slučaju Vinka Perčića, radi se o kolekcionaru čije je darivanje vlastite zbirke Gradu Zagrebu bilo rezultat cijelog spleta sada već povijesnih okolnosti koje su rezultirale darovnicom zbirke Gradu Zagrebu.

Josip Restek poznat je i kao slikar i kao restaurator, no najviše je volio grafiku. Za svog života izlagao je mnogo puta po Hrvatskoj i inozemstvu, a nagrađen je brojnim nagradama. Intenzivno se družio sa Slavkom Kopačem. Tijekom pedesetih, Restek bi sa suprugom Blankom otputovao u Pariz gdje bi zajedno s Kopačem posjećivali galerije i muzeje. Restekova zbirka broji 410 radova – crteža, akvarela, samostalnih grafičkih listova, grafičkih mapa i ulja. Sve radove gospođa Blanka Restek donirala je Gradu Zagrebu, koji je djela trajno pohranio u Klovićevim dvorima. Na aktualnoj izložbi nisu izložena sva djela, no čak i iz postavljenih umjetnina jasno je da zbirka prati Restekov umjetnički razvoj i mijenja se kroz njegov stvaralački put. Prikazana su djela konkretnog slikarstva i figurativnog realizma, te lirske apstrakcije i ekspresionističke morfološke intervencije koju je izrazio u pejzažu.

Foto: Nevena Ročić
Foto: Nevena Ročić

Rođeni Istrijan, Josip Crnobori slikarstvo je završio na Akademiji u Zagrebu. Nakon što se u Hrvatskoj etablirao kao umjetnik, živio je i radio u Italiji, Argentini i Sjedinjenim Američkim Državama. Po završetku njegove izložbe Povratak slikara koja je održana 1998. u Zagrebu, gradu je darovnicom poklonio svoja djela, koja se čuvaju, obrađuju i izlažu u Galeriji Klovićevi dvori. Na aktualnoj izložbi predstavljena je Crnoborijeva crtačka cjelina od 37 crteža, krokija i skica koji su grupirani u tematske cjeline i stilski ujednačeni. Djela uključuju studije anatomskih detalja, predloške za veće kompozicije, te portrete. Ova su djela rijetko izlagana i većinom su nepoznata publici, što je jedna od posebnosti ove izložbe.

Foto: Nevena Ročić
Foto: Nevena Ročić

Slavko Kopač najveći je Francuz među spomenutim umjetnicima. Rođen je u  Vinkovcima, a u Zagrebu završava Akademiju. Kao stipendist francuske vlade kao mladi umjetnik boravi u Parizu, no nakon godine dana sele ga u Mostar. Nakon kratkog boravka u Zagrebu, putuje po Italiji te krajem 1948. dolazi ponovno u Pariz gdje postaje kustos i konzervator zahvaljujući prijateljstvu s francuskim umjetnikom Jeanom Dubuffetom. Osim slikarstva bavio se kiparstvom, ilustracijom, opremom publikacija i pjesništvom, a autor je i svečanog zastora osječkog HNK. Od 1953. živio je i radio na Montmartreu, a tamo je i pokopan nakon smrti 1995.

Foto: Nevena Ročić
Foto: Nevena Ročić

Zbirka koju je poklonio Galeriji Klovićevi dvori sastoji se od 70 umjetnina – slika, crteža, kolaža, grafika, reljefa i skulptura. Darovana zbirka nije velika, no antologijski predstavlja Kopačevo jedinstveno stvaralaštvo koje je najpotpunije izraženo u njegovoj inačici art bruta – sirove umjetnosti. Gust namaz i neprobojna tekstura, boja oslobođena forme i prekoračenje granica dvodimenzionalnosti samo su neki od karakteristika grube i sirove umjetnosti koju prakticira Kopač. Teško se razaznaju granice slika, reljefa i skulptura jer Kopač nije ograničen na jedno stvaralačko područje.

Foto: Nevena Ročić
Foto: Nevena Ročić

Slikarski put Oskara Hermana započeo je prije stotinjak godina kada je kao talentirani mladi umjetnik zahvaljujući stipendiji otišao u München. Njegova rana djela povezuju se s počecima nove slikarske orijentacije, koja je danas poznata kao minhenski krug, kojem uz Hermana pripadaju Josip Račić, Miroslav Kraljević i Vladimir Becić. U Hermanovim slikama i crtežima pojavljuju se imaginarni motivi, od sanjarija i idila u ranim djelima, do imaginarnih krajolika u kasnijim djelima. Kod Hermana je vidljivost prije svega postignuta intenzitetom boje i gustim nanosima s naglašenim potezima kista, no to se ipak ne odnosi na sva djela.

Foto: Nevena Ročić
Foto: Nevena Ročić

Uočljive su dvije linije Hermanovog slikarstva – jedna linija je intenzivno koloristička, naglašenih impasta, dok je druga linija gotovo monokromna, neodređena, tajanstvena, a najbolje se očituje u gvaševima kojima dominiraju ljudski likovi. Heman simbolistički i kasnije ekspresionistički nastoji prikazati neku svoju duboku viziju. No, kada se zbog dolaska nacista na vlast u Njemačkoj vratio u Zagreb, gdje je priredio izložbu u Umjetničkom paviljonu, ne nailazi na odobravanje publike i likovne kritike. Kao pionir novih umjetničkih pravaca, ostaje neshvaćen i stoga živi u teškim materijalnim prilikama. Čak i nakon teškog Drugog svjetskog rata i boravka u talijanskom logoru, Herman ne odustaje od svojeg likovnog stvaranja, te na koncu i umire pored slikarskog stalka. Njegova udovica Mira Herman je zbirku djela darovala Klovićevim dvorima.

Foto: Nevena Ročić
Foto: Nevena Ročić

Zbirka umjetnina koju je dr. Vinko Perčić poklonio Gradu Zagrebu prikupljana je tijekom šest desetljeća. Peričić je doktor medicinskih znanosti koji je mnogo vremena proveo u inozemstvu usavršavajući se i u slobodno vrijeme posjećujući galerije i muzeje, a upravo je to pridonijelo njegovom strastvenom odnosu prema umjetninama i kolekcionarskom opredjeljenju.

Darovani fundus Galerije je godinama nastajao kao rezultat geste cijele plejade umjetnika čije je predstavljanje u Klovićevim dvorima tijekom proteklih tridesetak godina bilo popraćeno darivanjem i nimalo skrivenom željom da možda upravo taj trenutak u povijesti bude inicijalan za neke druge mogućnosti koje umjetničko djelo nosi u sebi. Zbirka darovanih umjetnina čine radovi umjetnika: Moona Shina, Petra Barišića, Kažimira Hraste, Slavka Šohaja,  Josipa Trotsmanna, Mihovila Krušlina, Ferdinanda Kulmera, Željka Hegedušića, Branka Suhya, Marka Kerna te Uga Maffija.

Foto: Nevena Ročić
Foto: Nevena Ročić

Izložba Umjetnici, donatori, kolekcionari dokaz je da nisu atraktivne samo razvikane izložbe i gostovanja izložbi inozemnih umjetnika, već da se i postav same Galerije može uspješno postaviti, ako se otkrije zanimljiva perspektiva. Autorica ove izložbe Ana Medić, muzejska savjetnica Galerije Klovićevi dvori, napravila je odličan posao jer je kroz zanimljive priče o donacijama umjetnina predstavila publici umjetnine koje se čuvaju u Galeriji, a time je otkrila i djelić povijesti same Galerije.


Be social
Što misliš o ovoj izložbi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari