novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Otvorena izložba “Ljepota tradicijskog ruha i scenska usklađenost” Folklornog ansambla “Ivan Goran Kovačić”

Ljepota tradicijskog ruha
Foto: igk zg / foto dbota
Vrijeme čitanja: 3 minute

Zadnjeg dana siječnja u Etno Art galeriji Posudionice i radionice narodnih nošnji otvorena je izložba “Ljepota tradicijskog ruha i scenska usklađenost“. Riječ je o izložbi narodnih nošnji Folklornog ansambla SKUD-a “Ivan Goran Kovačić” koja je otvorena povodom obilježavanja 70. obljetnice rada SKUD-a.

“Priča koju vam želimo ispričati kroz postav ove izložbe, daleko je veća i dugotrajnija od sedamdeset godina postojana Folklornog ansambla SKUD-a Ivan Goran Kovačić. Ovo je priča posvećena svim onim znanim i neznanim zaljubljenicima u tradicijsku kulturu i umjetnost zemlje i naroda kojem pripada ovo neprocjenjivo blago. Davno je netko rekao – ako želite upoznati kulturu jednog naroda, ogledajte se u narodnu, tradicijsku kulturu (kako je danas zovemo).

Kada govorimo o folklornoj umjetnosti u Hrvatskoj, njezin najveći prezentacijski dio temelji se na seljačkoj, ruralnoj, a tek nešto manje na varoškoj, urbanoj kulturnoj baštini. Stoga ovaj postav prezentira i naglašava jedan dio narodnog stvaralaštva, uvjetno rečeno, onaj materijalni dio folklornog stvaralaštva – narodnu nošnju. Otuda i naziv izložbe: Ljepota tradicijskog ruha i njegova scenska primjena. Već od samih početaka rada Folklornog ansambla umjetničko vodstvo veliku pažnju posvećivalo je pribavljanju ponajboljih, reprezentativnih primjeraka tradicijskog ruha otkupom originalnih nošnji na terenu.

Stoga možemo zaključiti kako pojedini primjerci narodnih nošnji, koji se i danas nalaze u redovitoj upotrebi, imaju iznimno veliku kulturno-povijesnu vrijednost, a prema ljepoti i načinu izrade ni po čemu ne zaostaju za onima iz muzejskih zbirki. Zahvaljujući iznimnoj ljubavi i predanom radu dugogodišnjeg umjetničkog voditelja Milorada Todića Brace generacije i generacije Goranovaca odgojene su u duhu poštivanja, čuvanja i pravilne primjene narodne nošnje na sceni, što se zadržalo sve do današnjih dana.

Foto: igk zg / foto dbota

Današnji fundus narodnih nošnji, kostima i uporabnih predmeta broji oko pedeset tisuća primjeraka. Velik dio toga bogatstva godinama je prikupljan na terenu, a dio je dar različitih donatora, zaljubljenika u tradicijsko ruho i vrijednih članova Društva, koji su i na taj način željeli doprinijeti radu i prezentnosti Ansambla. Tako je, primjerice, spomenuti Braco Todić sam skrojio i sašio narodnu nošnju iz okolice Medulina u Istri, koju ovoga puta i predstavljamo na izložbi, kao posljednji njegov rukotvorni rad u Goranu (a bilo je toga i više). Radi se o vjernoj rekonstrukciji tradicijskog ruha po uzoru na originalno s terena.

Ženska narodna nošnja Hrvata iz Moravske u današnjoj Češkoj izrađena je osobitim zalaganjem obitelji Ivanković, na poticaj samog nekadašnjeg voditelja Ivice Ivankovića. Budno oko voditelja uz neprestanu konzultaciju struke, napose etnologa i folklorista koji su djelovali pri različitim institucijama, rezultirali su pred kraj dvadesetog stoljeća pribavljanjem originalnih primjeraka narodne nošnje iz Bistre, Hrvatsko zagorje; ženske narodne nošnje iz Plehana, Bosna i Hercegovina; narodne nošnje iz Osekova, južna Moslavina.

Osobito smo ponosni na komplete replika splitskih varoških nošnji izrađenih prema primjercima koji se čuvaju u Etnografskom muzeju Split, zaslugom vrijednih rizničara ruha u Posudionici i radionici narodnih nošnji u Zagrebu. Dio ruha izrađen je u radionici Kolovrat iz Velike Gorice; osobitim zalaganjem tkalca Tomislava Miličevića otkano je platno za izradu narodne nošnje Turopolja, a prema starinskom uzorku iz Donje Lomnice. Kada govorimo o suvremenoj izradi prema tradicijskim obrascima, posebno valja istaknuti primjerke ličke narodne nošnje, koji su nastali u suradnji s nekadašnjom članicom Društva, odnosno obitelji Hodak iz Perušića. Vrijedne ruke tkalja izradile su potpuno nove komplete muške i ženske zavičajne narodne nošnje od kojih je svaka različita, individualnog izraza u tkanju i vezu.

Foto: igk zg / foto dbota

U fundusu Ansambla/Društva također se čuvaju vrijedni primjerci narodnih nošnji susjednih južnoslavenskih naroda. Zbirci jednako tako pripada i fundus raznorodnih narodnih glazbala, od aerofonih, idiofonih, membranofonih do kordofonih kojem pripada navjeći broj. Jasno nam je da sve u životu ima neko svoje ograničeno vrijeme trajanja pa tako i tradicijsko ruho. S tim u smislu osobita pažnja posvećuje se održavanju i očuvanju kao i urednosti nošenja tradicijskog ruha. Odgovornu ulogu imaju garderobijeri; odabrani članovi ansambla koji preuzimaju odgovornost vođenja brige o narodnim nošnjama i cijeloj zbirci.

Izložba je koncepcijski postavljena tako da geografski raspoređeno predstavlja tradicijsko ruho prema kulturnim zonama počevši od panonskog bazena, kontinentalne Hrvatske sve do južne Hrvatske. Jedan dio izložbe povećen je Hrvatima izvan domovine. Dijelom predstavljamo komplete reprezentativnih primjeraka, uglavnom odjeće za svečane prigode, a dijelom pojedinačne predmete. Za Goranovce narodna nošnja nikada nije bila samo scenski folklorni kostim, već pitanje identiteta i pripadnosti određenoj zajednici, iskazivanje poštovanja prema tradicijskoj kulturi zemlje i naroda”, riječi su Tomislava Habulina, vokalnog voditelja Ansambla.

Izložba je otvorena do 28. veljače, radnim danom od 10 do 16 sati u ulici Baruna Trenka 1 u Zagrebu.


Be social

Komentari