Istaknuto
17.08.2018.

Ove godine već smo imali prilike gledati nekoliko kvalitetnih hrvatskih naslova, a što u nastavku gledamo na velikom platnu donosimo u jesenskom pregledu.

16.08.2018.

Iako zadnjih godina nije u naponu snage, Madonna je kroz 35 godina karijere definirala glazbenu scenu kakvu poznajemo danas. Njezin 60. rođendan prilika je da se podsjetimo na veliku karijeru koja je promijenila svijet.

Vizart

Izložba “Mary Beal: Portret žene” u Mimari

13.07.2016. Petra PlivelićFoto: Press

U Muzeju Mimara ovog petka, 15. srpnja u 12 sati, otvara se izložba pod nazivom Mary Beal: Portret žene. Ishodište izložbe je portret ljubavnice kralja Charlesa II, vojvotkinje Louise Renée de Penancoet de Kérouaille koju je naslikala Mary Beal, prva priznata engleska slikarica.

Mary Beal (1633. – 1699.) je bila najpoznatija profesionalna slikarica u vrijeme baroka. Iste godine kada je Louise de Kerouaill stigla u London, Mary Beal je iznajmila atelijer na otmjenoj adresi. U Engleskoj su djelovale i druge slikarice, ali ona je bila jedina koja je vodila komercijalni atelijer, neovisan o slikarskim cehovima i pokroviteljstvu dvora. Suprug Charles radio je kao njezin pomoćnik koji se brinuo za pripremu slikarskog materijala, tehnološke eksperimente i vođenje poslovnih knjiga. U društvenoj sredini koja se neprijateljski odnosila prema kreativnom izražavanju žena, komercijalnoj praksi Bealove prethodilo je pomno planiranje javnog imidža.

Foto: pinterest.com/wordpressdotcom [Mary Beal: Autoportret]

Foto: pinterest.com/wordpressdotcom [Mary Beal: Autoportret]

Mary Beal se javnosti predstavila kao uzorita kršćanka, supruga i majka, a tu su ulogu promovirali i njezini prijatelji i suradnici poput Samuela Woodforda. U svojoj knjizi A Paraphrase upon the Psalms of David, u kojoj je objavio pet njezinih pjesama, Woodford navodi kako je Bealova jedva pristala na javno objavljivanje svoje poezije. Iza prividne skromnosti skrivala se snažna ambicija koja je umjetnicu lansirala u orbitu političke elite, bankara i pripadnika klera koje je počela portretirati. Važna karika njezina materijalnog uspjeha bio je njezin prijatelj, dvorski slikar Peter Lely, čiji je atelijer bio smješten u susjedstvu Bealovih. Trajno zabrinuta za egzistenciju svoje obitelji, Mary Beal se posvetila izvedbi kopija Lelyjevih slika koje su joj donosile znatan prihod. Vjeruje se da bi i interpretacija lika vojvotkinje Louise Renée de Penancoet de Kéroualle mogla biti nadahnuta portretom koji je 1671. naslikao Lely i koji se čuva u zbirci Muzeja J. P. Getty.

Foto: pinterest.com/marisamleal9 [Sir Peter Lely: Vojvotkinja Louise Renée de Penancoet de Kérouaille od Portsmoutha (1671.)]

Foto: pinterest.com/marisamleal9 [Sir Peter Lely: Vojvotkinja Louise Renée de Penancoet de Kérouaille od Portsmoutha (1671.)]

Barokno djelo Bealove koje se čuva u stalnom postavu Muzeja Mimara izložba povezuje s fotografskim portretima Ivana Posavca. Stari majstor portreta preuzeo je zadatak portretiranja devet žena različitih profesija koje su se u hrvatskoj javnosti istaknule stvaralačkom i duhovnom autonomijom: aktivistkinja za ljudska prava Emina Bužinkić, novinarka Elizabeta Gojan, kustosica Iva Körbler, glumica i ravnateljica kazališta Mala scena Vitomira Lončar, novinarka Barbara Matejčić, aktivistkinja i predsjednica organizacije B.a.B.e Sanja Sarnavka, glumica Doris Šarić Kukuljica, plesačica i koreografkinja Ana Kreitmeyer, snimateljica i redateljica Eva Kraljević.

Posavac je umjetnik koji ostvaruje originalna rješenja u osobnim istraživanjima i domeni reporterske fotografije, no pristao se podrediti pravilima barokne slike. Važan element Posavčeve izvedbe bila je preporuka koju je dao modelima: da sliku Mary Beal pokušaju interpretirati svojim licem i stavom, naglašavajući pritom da je on tek nepristrani promatrač. Žene koje su se našle pred njegovim objektivom zato što su, među ostalim, iskrenije i dosljednije od mnogih drugih ljudi, ponukane su na svojevrsnu mimikriju, na pokušaj preuzimanja tuđeg identiteta.

Ovu zanimljivu izložbu koja spaja prošlosti i sadašnjost, slikarstvo i fotografiju, i sve to kroz lik žene, možete razgledati do 5. listopada 2016. Više o izložbi možete saznati na internetskoj stranici muzeja.

(Visited 115 times, 1 visits today)

Komentari