Ja sam muzej: Zemaljski muzej bit će otvoren 15. rujna
Godinu dana nakon naše reportaže iz sarajevskog Zemaljskog muzeja, u kojoj su naše sugovornice i djelatnice muzeja pozvale civilno društvo da se aktivira, kolovoz je u Sarajevu protekao u znaku akcije Ja sam muzej, koju je uz podršku kolektiva Zemaljskog muzeja organizirala udruga Akcija Sarajevo. Akciju su podržali mnogi predstavnici međunarodne zajednice, vjerski vođe, glazbenici, kulturni djelatnici, novinari i studenti, a naposljetku je i urodila plodom – nakon gotovo četiri godine agonije djelatnika muzeja, otvaranje Muzeja ponovno je najavljeno za 15. rujna!
Naime, osim simboličnih dežuranja za Muzej, Akcija je prikupljala i financijska sredstva, računala i ostale stvari potrebne za normalno funkcioniranje muzeja, a usljedila je i reakcija bosanskohercegovačkih institucija. Bosanskohercegovački mediji ističu kako je za ponovno otvaranje muzeja najzaslužniji Adil Osmanović, ministar civilnih poslova, koji je uspio realizirati novi model financiranja koji bi trebao zaživjeti kroz desetak dana, a prema kojem će muzej biti financiran s više razina vlasti. Pravni status muzeja i dalje je neriješen, što je problem vezan uz način na koji je briga o kulturnim institucijama definirana u Daytonskom sporazumu.
Azra Bečević-Šarenkapa, konzervatorica s odsjeka etnologija u muzeju, izrazila je veliko zadovoljstvo uspjehom akcije Ja sam muzej: Akcija je promijenila način na koji građane percipiraju djelatnike muzeja, koji su u javnosti često bili nazivani kriminalcima, i teroristima, a političari su konačno počeli raspravljati o različitim modelima financiranja i uspjeli riješiti situaciju Zemaljskog muzeja. Naposljetku, nije bitno tko je što napravio, već činjenica da je ponovno otvorenje muzeja zakazano 15. rujna.
Nevjerojatan odaziv građana iznenadio je i same djelatnike, neki od njih su odlučili i financijski pomoći preuređenju muzeja kako bi sredinom rujna ponovno zablistao, a Bečević-Šarenkapa ispričala nam je i crticu o čovjeku koji je nakon akcije odlučio etnološkoj zbirci pokloniti predmete koji su pripadali njegovoj majci , shvativši da je Zemaljski muzej institucija skrbi o kulturnom blagu Bosne i Hercegovine.
Jedan od medijski najeksponiranijih dijelova akcije bile su dežure za muzej, kojima su se pridružili brojni građani svih uzrasta, od vrtićke djece do uglednih kulturnjaka. Darko Rundek, koji je također odradio svoju smjenu u muzeju, u kratkoj izjavi za Ziher istaknuo je važnost Zemaljskog muzeja za sve građane BiH: Zemaljski muzej u Sarajevu bogata je riznica znanja i izložaka koji omogućavaju objektivni pogled na tlo i povijest Bosne i Hercegovine. On je neprocjenjiv i bitan za usuglašavanje i jedinstvo njenih stanovnika.
Gorčin Dizdar, predsjednik upravnog odbora Fondacije Mak Dizdar, kritizirao je odnos bosanskohercegovačkih vlasti prema kulturnim institucijama: Odnos bosanskohercegovačke uprave prema ostalim kulturnim institucijama je u najvćem broju slučajeva – “jaranski” – i ne podliježe nikakvim kriterijama transparentnosti i objektivnosti. Situaciju u kojoj se našao Zemaljski muzej opisao je kao katastrofu, a podržava svaku inicijativu koja je dovela do ponovnog otvaranja Zemaljskog muzeja, ali i dokazala da u BiH ipak postoji civilno društvo. Značaj ove institucije za mene je, kao građanina BiH, ogroman jer njeno postojanje i uspješno funkcionisanje predstavlja onaj najosnovniji test demokratske zrelosti ovog društva i države. – zaključio je Dizdar, nadovezavši se na natpis koji smo prošle godine zatekli na fasadi muzeja – bez kulture, bez muzeja, bez morala.
