novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Matija Vid Peček: Gospodar užeta i čuvar mračne ljepote umjetnosti

Ropes and Roses, foto: Matija Vid Peček, model: Matija
Vrijeme čitanja: 6 minute

Predstavljamo vam Matiju Vida Pečeka, jedinstvenog umjetnika koji fotografijom ovjekovječuje svoje egzotično umijeće, spaja ljepotu prirode i ljepotu ljudskog tijela te snažno prenosi emocije ispreplićući ih s gustom mrežom teške, stegnute užadi i  kompleksnih uzoraka.

Matija je rođen 2. prosinca 1989. godine u Zagrebu.  Završio je Ekonomsku školu u Velikoj Gorici te kasnije Visoku poslovnu školu Zagreb (smjer: odnosi s javnošću). Radio je na raznim mjestima, od banke do tattoo-salona, a bavio se i marketingom.  U svijetu fotografije više je od deset godina: fotografirao je za razne novine, magazine i portale, a ujedno se posvećivao i vlastitoj umjetničkoj fotografiji. Trenutno je slobodni umjetnik: freelance fotografrigger (umjetnik užetom).

Slobodni umjetnik s konopcima i cvijećem u rukama

Na pitanje je li moguće danas opstajati kao slobodni umjetnik, Matija poletno odgovara: S obzirom da ljudske financije i režije nemaju granice, nema ih ni moja kreativa.  Zarađuje na razne načine: izrađuje okvire užetom (nazvane ‘mrtve vaze’; u veziva se stavlja cvijeće koje postupno umire) i razne instalacije, održava privatne i  javne radionice užeta, fotografira art-koncepte i komercijalnu koncept-fotografiju.  Radio je na naslovnicama knjiga poznate književnice Rujane Jeger (Bez dlake na jeziku, Hod po rubu). Trenutno fotografira lateks kolekciju  jednog hrvatskog dizajnera.

Prve je izložbe fotografije imao još u srednjoj školi, a kasnije u sklopu mnogih alternativnih evenata. Zadnju veliku izložbu, nazvanu Duboki vezovi, imao je u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu. Ime izložbe referenca je na sintagmu duboki rezovi,  metaforu za emocije koje su ga potakle na izražavanje u tim konceptima. Odaziv je bio velik: posjetioci su ostavljali brojne poruke i pozitivne komentare. Došavši u kontakt s  Damirom Hoykom, Matija je postao i dio jedanaeste Fotosofije u Tuhelju gdje je dodatno proširio svoje vidokruge i naučio da se može daleko dogurati i bez klasičnog “školskog” učenja fotografije.

Medusa, foto: Matija Vid Peček, model: Lara 

Na području shibari umjetnosti vodio se klasičnim principima Mastera Esinema, starog i renomiranog učitelja, a već ga zapazio i slavni shibari majstor Garth Knight, autor grandioznih radova kao što su Enchanted Forest i simboličko-alkemičarsko-spiritualni performans Tension.

Čvorovi psihe i tijela 

Shibari umjetnost može se promatrati iz fizičkog aspekta kao umjetnost vezova, a iz psihičkog aspekta kao vez uma. Potječe iz japanske kulture, popularizirala se 50-ih godina prošlog stoljeća kada se često spominjala jednostavno kao japansko uže. Dijeli se na kinbaku (povezanost osobe, vezanje konopaca oko ljudskog tijela) i shibari (ljepota čvorova samih po sebi). Zajedno čine jedinstvenu cjelinu. U Hrvatskoj kultura užeta, kaže Matija, ne postoji. Riječ je o prilično egzotičnoj pojavi koja većinu publike zanima više kao erotska igra i/ili fetiš nego kao istinska umjetnost.

Matija se za shibari zainteresirao prije dvije godine kad je bio na tečaju  vankuverškog riggera koji je gostovao u Zagrebu. Nakon nekoliko sati radionica i par privatnih sati vježbe naučio je nešto više o anatomiji i početnim koracima tehnike vezivanja. Kasnije je odlučio sam istraživati i pročitati više o tome. Kao čovjek predana i nezaustavljivog karaktera kakav je i inače, zatvorio se u vlastiti dom i fokusirao na knjige. Uslijedili su mjeseci i mjeseci napornog rada, znoja i krvi: obrada užeta, pucanje kože pod njegovim pritiskom, dizanje kamenja. Njegovi mentori s kojima je komunicirao preko interneta govorili su mu da je to uobičajen put koji prelaze svi koji se odvaže učiti o ovom neobičnom i nadasve zahtjevnom umijeću. Rigging iziskuje mnogo mentalne i fizičke snage te osjećaja za ravnotežu. Igra užetom riskantna je: ozljede su česte i redovne, kao i uvijek prisutni tragovi užeta, podljevi i modrice. Stoga je najprije potrebno proći određeni trening za sigurnost.

Jarčeva obratnica, foto: Matija Vid Peček, model: Matija

Sada je već majstor svog neuobičajenog “zanata” koji magično privlači publiku, pogotovo u alternativnim krugovima. Kuća mu je prepuna raznoraznih izvezenih likova i figura. Drži i tečajeve shibarija koje organizira Kink’Om, udruga čija je zadaća  osvješćivanje o BDSM kulturi organizacijom raznolikih radionica, fetiš partyja i muncheva, jednostavnih okupljanja gdje se može doći popiti kava i podružiti u popodnevnim satima.

Publici se shibarijem predstavio i na Noći mračnog cirkusa, teatralnoj večeri alternativne kulture održanoj u klubu Močvara krajem ožujka, gdje je imao zajedničku točku s karizmatičnom drag kraljicom Spazam Orgazam iz kolektiva House of Flamingo. Trenutno radi na vježbi hook-suspenzija i shibarija, načinu povezivanja obje tehnike i balansa prostora s instalacijama.

Noć mračnog cirkusa, Močvara, ožujak 2019. Foto: Davir Birt

Naravno, ljubav prema fotografiji i shibariju spojile su se i pokazale kao veoma originalna i upečatljiva kombinacija. Matija na uže gleda kao ekstenziju svoje kreativnosti, svijet mašte koji želi dočarati gledatelju, jednako kao što slikar čini sa svojim platnom. Uže tako postaje autentični medij u umjetničkom izražavanju, od jednostavnog uporabnog predmeta postaje sublimno sredstvo formiranja apstraktnih i figurativnih prizora ili mreža koja poput zmije ovija ljudsko tijelo paradoksalno ga prikazujući moćnim i prekrasnim u nemoći i nepokretnosti.

Natura naturans i njena prelijepa paleta različitih ljudskih bića 

Kreativnost fotografije danas može biti veoma diskutabilna. Tijekom sveg proteklog vremena u kojem se fotografija razvijala kao umjetnost, fotoaparat je zabilježio vjerojatno sve moguće kuteve koji postoje. Neke su stvari već općepoznate svim fotografima. Na nama je samo da odredimo taj ‘zlatni rez’, konstrukciju fotografije, i tako dočaramo svoju priču gledateljima, kaže Matija. Treba se odvojiti od svega, stvoriti ono najbitnije: svoj svijet, koji može biti djelomice i zrcalo vlastitih unutarnjih previranja, slika i misli.

Ropeschach, foto: Matija Vid Peček, model: Matija

Matiju najviše inspiriraju neobični ljudi: oni koji žive na društvenom rubu, “čudaci”, devijantna bića, marginalizirane manjine, pojedinci koji se razlikuju rodom, seksualnom orijentacijom ili jednostavno vizualnim identitetom. Sam se smatra dijelom tog kruga. Oduvijek ga zaokupljalo pitanje zašto i dalje postoji tolika razina netolerancije i agresije prema takvim osobama, kao da one ne žele jednako istraživati, umjetnički se izražavati na svoj način i živjeti punim plućima poput svih.  Matija stoga svojom umjetničkom fotografijom želi publici približiti te “izbačene” u punoj ljepoti, odmaknuti se od konvencija i stereotipa, osvijestiti okolinu o temama poput mentalnih stanja i rodnih razlika.

Angelic, foto: Matija Vid Peček, model: Ira

Često mijenja lokacije za setove na kojima fotografira, preferira danje svjetlo, a ambijent mu većinom čini priroda. Ona ne osuđuje, dodaje Matija, ona daje, ona voli. Kada je u vezove koje je izvodio na ljudima počeo ubacivati i cvijeće poput ruža, osjetio je neobjašnjivo djelovanje mirisnih i mekih latica te njihov pozitivni psihički učinak na modele.

Israfil, foto: Matija Vid Peček, model: Anja

Na Matiju je svojim kadrovima, talentom da savršeno zabilježi emociju i načinom fotografiranja snažno utjecao Romano Grozić, hrvatski fotograf koji je u devedesetima radio za talijanski Vogue i ujedno ga  podučio  nekim elementima fotografije u zajedničkim trenutcima rada. Također cijeni i prati rad Alija Mahdavija, iranskog fotografa koji je fotografirao za prestižne časopise kao što su Vogue, Vanity Fair i dr., a glavna mu je muza Dita von Teese. Mahdavi je Matiji blizak po tome što ga inspirira tjelesna dismorfija. Usto, veliku vizualnu inspiraciju predstavljaju mu fotograf Tim Walker i čuveni redatelj Tim Burton.

Foto: Matija Vid Peček

Originalan, ustrajan i stopljen sa svijetom koji prikazuje na svojim fotografijama i uzorcima na užadi, Matija je jedan od rijetkih “čuvara” alternativne kulture i umjetnosti u Hrvatskoj, umjetnik koji istinsko lice ljepote nalazi u ogledalu nesavršenstva i tame, ime koje će se sigurno još mnogo čuti.

Ovdje možete pogledati videosnimku Matijinog nastupa, a možete ga potražiti i na njegovoj web, Instagram ili Facebook stranici.

Medusa, Foto: Matija Vid Peček, model: Lara

 

Be social

Komentari