Istaknuto
12.06.2019.

Vrijeme čitanja: 3 minute Milan Blažeković hrvatskom je filmu u naslijedstvo ostavio svoj čaroban svijet animacije, koji se mnogima urezao u pamćenje i začinio djetinjstvo.

12.06.2019.

Vrijeme čitanja: 1 minuta Opasne vrućine nisu spriječile da vam i ovog tjedna Ziherova rubrika Nova glazba omogući glasanje za nove omiljene singlove.

Film

METROPOLIS: Njemački distopijski klasik i prvi blockbuster u povijesti filma

12.04.2019. Arman FatićFoto: posterframe.tumblr.com/Ziher.hr
Vrijeme čitanja: 4 minute

Metropolis u režiji Fritza Langa postao je općeprihvaćen kao jedan od najznačajniji filmova u povijesti. Njegov utjecaj gotovo čitavo jedno stoljeće odjekuje, kako vizualno tako i narativno, kroz niz znanstveno fantastičnih radova, od onih koji preispituju ulogu individue u društvu (Frankenstein, Ghost in the Shell) preko onih koji prezentiraju distopijske vizije društva (2001: A Space Odyssey, Blade Runner, Dark City, Equilibrium, Gattaca) pa sve do filmova i stripova koji su tu samo da zabave široke mase (Star Wars, Batman, The Fifth Element, Superman).

Na ramenima giganata

Ipak mnogi u hvalospjevima često pretjeruju i daju površne i neutemeljene izjave, poput onih da je Lang filmski genije i da je ovo film koji se pojavio iz vedra neba što je daleko od istine. Metropolis je izrastao na ramenima ekonomskih, filmskih i književnih giganata vremena. S vizualnog aspekta, Lang je bio pod velikim utjecajem radova njemačkog ekspresionizma (Nosferatu, Das Cabinet des Dr. Caligari), dok je njegova scenaristica Thea von Harbou svoju inspiraciju crpila iz sovjetskog filma (Bronenosets Potemkin, Aelita) i književnosti (Jevgenij Zamjatin – “Mi”).

Kada se na to sve doda procijenjeni budžet od šest milijuna reis maraka (ekvivalent 18 milijuna eura prema podacima iz 2009. godine) koje je produkcijska kuća UFA osigurala, a za koje si je Lang između ostalog mogao priuštiti 310 dana snimanja te 37.000 statista, postaje jasno da uspjeh ovog filma ni najmanje nije slučajan.

Foto: facebook.com/pg/Metropolis-Movie

Prvotno prikazana verzija Metropolisa 10. siječnja 1927. godine u Berlinu, trajala je približno 153 minute i blistala u Langovom vizualnom i von Harbourinom pripovjednom savršenstvu. Nažalost, UFA ugovor o distribuciji s Paramountom i MGM-om (pod zajedničkim imenom Parufament) dao je američkim distributerima prava na izmjene.

Cenzura i restauracija filmskog giganta

Zbog svoje “dužine i nezgrapnosti”, u želji da film osigura profitabilnost, Parufament je uposlio američkog dramatičara Channinga Pollocka da napiše jednostavniju verziju filma koja se može sastaviti pomoću postojećeg materijala. Pollockova verzija trajala je 107 minuta prema navodima magazina Variety, a u nizu izmjena u potpunosti su uklonjene sve reference na lik Hel koja je imala ključnu ulogu pri razvoju motivacije za djelovanje kod nekoliko likova.

Pakao za film tu je tek počeo jer je na čelo UFA u travnju 1927. godine došao Alfred Hugenberg, njemački nacistički biznismen. Hugenberg je raskinuo ugovor s američkim partnerima, a potom s njihove verzije filma odlučio dodano ukloniti “neprikladni” komunistički podtekst i vjerske konotacije. Nakon što su se u proces kraćenja filma naknadno uključili nacistički cenzori, Metropolis je s izvornih 153 minute spao na 91 minutu trajanja te je u toj formi arhiviran u svibnju 1936. godine. Ironično, Adolf Hitler i Joseph Goebbels bili su veliki obožavatelji filma, do te mjere da se Goebbels sastao s Langom i rekao mu da bi mogao biti počasni Arijevac unatoč židovskom porijeklu.

Ogoljen svoje izvorne narativne strukture Metropolis je četiri desetljeća bio samo stilski lijep trag filmske prošlosti. Između 1968. i 1972. godine ‘Staatliches Filmarchiv der DDR’ pokušao je kontaktirati filmske arhive diljem svijeta te rekonstruirati izvornu verziju filma. Restauracija i rekonstrukcije filma nastavila se još punih 40 godina kroz različite filmske arhive (koji su posložili četiri službene verzije filma), sve dok u 2008. godini nije pronađen na 16mm umanjen negativ filma u arhivu Museo del Cine u Buenos Airesu. Iako u lošem i dijelom nepopravljivom stanju, print je doista bio Langov i Harbourin original, s oko 25 minuta snimaka (gotovo jedne petine filma) koji nisu bili viđeni od premijere 1927. godine.

Foto: facebook.com/pg/Metropolis-Movie

Mehanizirano društvo sutrašnjice

Ma koju verziju Metropolisa gledali, film govori o futurističkom gradu-državi u kojem vlada strogo odvojeno klasno društvo: dok gornje klase žive u apsolutnom luksuzu te uživaju u „Vrtovima vječnosti“, radnička klasa radi na ogromnim strojevima i njihov dan traje ukupno 20 sati (10 radnih) kako bi se iz njih mogao istisnuti još jedan dodatni radni dan u tjednu.

Freder Fredersen, sin moćnog oligarha Joha Fredersena, zaljubljuje se u Mariju – mladu, blistavu, pacifističku vođu nezadovoljnih radnika. Freder se suprotstavlja svome ocu i zauzima stranu radnika. Stoga njegov otac, sa znanstvenikom Rotwangom stvara android klona Marije sa željom da pomoću Maschinen-Marie potakne dosadašnje mirne radnike na bunt kako bi konačno imao pravni razlog da poduzme mjere protiv njih.

Foto: facebook.com/pg/Metropolis-Movie

Srezane dvojnosti i uzdizanje smrtnih grijeha

Ono što izvornu verziju Langa i Von Harbou izdvaja u odnosu na sve skraćene verzije je snažna igra religijske simbolike, gdje tornjevi Metropolisa reflektiraju kulu Babilona, dok radnike i njihove mašine odražavaju u svjetlu robova koji grade piramide. Izvorna verzija ide toliko duboko u religijsku simboliku da manifestira sedam smrtnih grijeha koji se uzdižu zahvaljujući osobinama buržoaske klase.

Ono što fascinira je količina dualnosti koju je Von Harbou implementirala u svoj scenarij, dok je cenzori nisu razumjeli. Svaki od centralnih likova – Freder, Joh, Marija i Rotwang – imaju dvije strane svojih karaktera. Kod Marije to je njen očiti klon, kod Fredera to je (nakon što su pronađeni izgubljeni snimci) trenutak u kojem se zamjeni s jednim od pripadnika radničke klase, dok Freder i Rotwang, ispod površine svojih kapitalističkih totalitarnih snova o nadmoći, kriju svoju daleko drugačiju prošlost s Hel.

U svakoj verziji Metropolisa Marija propovijeda radničkoj klasi iste ideale, ali tek cjeloviti film putem završne konfrontacije na krovu crkve objedinjuje snažnu religijsku simboliku i dualnost kroz ideju da ne može biti razumijevanja između ruku i mozga ako srce ne djeluje kao posrednik.

(Visited 123 times, 3 visits today)
Što misliš o ovom filmu?

Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!

0%
1
2
3
4
5

(3 votes, average: 5.000 out of 5)

Komentari