Gdje se sve skrivala umjetnost tijekom 11. Noći Muzeja?

Hrvatskom muzejskom društvu i ove je godine pošlo za rukom privući brojne posjetitelje na Noć Muzeja. Jedanaestu obljetnicu već tradicionalne manifestacije obilježilo je oko 250 kulturnih i obrazovnih ustanova diljem Hrvatske. Svoja je vrata 29. siječnja u 18 sati besplatno otvorilo građanima oko 50 zagrebačkih muzeja i galerija, a čini se da hladnoća nije nikoga spriječila u kulturnom uzdizanju do kasno u noć. Tema “Utemeljitelji i reformatori – Josip Juraj Strossmayer, hrvatski mecena” Zagreb je podsjetila na važnost povijesti, politike, znanosti i umjetnosti.

AKADEMIJA LIKOVNIH UMJETNOSTI (piše: Jelena Ratko)

“Ovogodišnja tema kojom se povezuje znanost i umjetnosti potvrđuje se i u tome da su među sudionicima, uz brojne muzeje, i visokoškolske ustanove” bile uključene u program, rekla je Dubravka Osrečki-Jakelić, voditeljica Noći muzeja. Program Akademije likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu u petak je možda najbolje dokazao važnost sudjelovanja obrazovnih institucija u manifestaciji kojoj je jedna od zadaća upravo – obrazovati. Gostoljubivi studenti ALU-a posjetiteljima su pružili uvid u proces nastajanja umjetnosti koju čuvaju zidovi učionica u Ilici, a tako ujedno i predstavili svoju svakodnevicu. „Ovo je dom, sve ostalo je tam’ gdje spavamo“, komentirao je jedan od njih. Kućna atmosfera posjetiteljima tako nije dopustila da otiđu prije nego li obiđu sva četiri kata zgrade u kojoj nastaje i živi umjetnost. Količina kvalitetne kreativnosti unutar jedne sobe može iznenaditi. Izložba instalacija i video radova Odsjeka za nove medije, izložba “Osnivači i prvi profesori na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu”, izložba predložaka sa radionice “Male bronce iz ljevaonice Ujević”, projekcija filma o povijesti Akademije, prezentacija izrade skulptura u glini po modelu i likovna radionica studenata Nastavničkog odsjeka – “kolekcionarstvo i kontekstualizacija umjetničkog djela” samo su neke od ideja koje su mladi umjetnici realizirali povodom manifestacije. Noć muzeja tako nije jedini način da se besplatno uživa u umjetnosti. Studenti Akademije stvaraju svakodnevno, uživajući u svakoj vrećici čaja koju vješaju na radijator (bez naknade) i pretvarajući sve oko sebe u umjetnost.

MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT (piše: Jelena Ratko)

Od 28. siječnja u Muzeju za umjetnost i obrt otvorena je izložba “Milan Trenc – Politika”. Koncipirana kao multimedijalni događaj, izložba predstavlja širok spektar autorovih radova ističući njegovu svestranost i odlučnost u izražaju. Novinske ilustracije, inače autorova najveća strast, prevladavaju u podrumskom prostoru muzeja. Za hrvatske i strane medije radio je brojne karikature i satirične prikaze (za njega ozbiljnih, ali neozbiljno shvaćenih) političkih i društvenih situacija. Sažetak izložbe moguće je dobiti iz izjave kineskog umjetnika Ai WeiWeija – „Sve je umjetnost. Sve je politika“. Političko i društveno stanje u određenim trenucima povijesti može se doživjeti iz druge, „nemedijske“ perspektive  – one umjetničke, koja uvijek smije biti hrabrija, osobnija i možda najvažnije – zabavnija. Izložba je zaokupirala publiku svih dobnih skupina.

Osim stalnog postava i novootvorene izložbe radova ilustratora i redatelja Milana Trenca, posjetitelji su u MUO-u imali priliku razgledati ranije otvorenu izložbu “Pokrenuto oko – Talijanska kinetička umjetnost od 1950-ih do 1970-ih”. Radovi značajnih talijanskih i europskih umjetnika druge polovice dvadesetog stoljeća, prisutnih posebice u okviru pokreta Novih tendencija, pobudili su velik interes koji nije dozvoljavao predugo zadržavanje. Ipak, čak i „brzinski pregled“ nekima je bio dovoljan za oduševljenje, osobito mlađoj publici koja je pronašla zanimaciju u optičkim varkama i nejasnim (gotovo magičnim!) mehanizmima pokretne umjetnosti.

ARHEOLOŠKI MUZEJ (piše: Katarina Šapina)

U prvim satima programa ovogodišnje Noći muzeja ispred Arheološkog muzeja u Zagrebu izmjenjivali su se nekoliko metara dugački redovi nestrpljivih ljubitelja povijesti. Cirkulacija se odvijala poprilično brzo, uzimajući u obzir da je to noć kada su muzeji nakrcaniji nego inače, ali u samom muzeju je bila, za moj ukus, velika gužva koja uz manjak vremena nije dopuštala da se previše nauči iz izloženih predmeta. Nažalost, ove  godine mumiju nisam vidjela, ali ostali predmeti sasvim su utažili moju žeđ za davnim vremenima. Svi koji su posjetili Arheološki muzej vidjeli su stalni postav podijeljen u sekcijama Pretpovijesti, Egipata, Antike i Numizmatike, a mogli su opaliti i selfie s portretom carice Plautille iliti Solinjanke.

ARHIV TOŠO DABAC (piše: Katarina Šapina)

Ovo mjesto treba posjetiti svatko tko voli dobru fotografiju, a pritom želi vidjeti kako je Zagreb prije izgledao, te čime su bili zaokupljeni njegovi stanovnici. Tošo Dabac je bio vrstan fotograf, a vrijednost njegovih fotografija je neizmjerna. Uzmemo li u obzir tehniku kojom je on tada raspolagao dovoljno je reći da nijedan Photoshop ne može zamijeniti dobar osjećaj za kompoziciju. Dabac izgled svoje fotografije nije mogao vidjeti dok ih nije razvio, a s obzirom na to da je velika većina njegovih fotografija spontana, nije se mogao vratiti i poboljšati ih. Lijepo se bilo prisjetiti njegovih fotografija pa je posjet ATD-u bilo uobičajeno zadovoljstvo. Uz njegove fotografije, posjetitelji su mogli vidjeti i izložbu fotografija s tematikom natpisa („grafita“) u Zagrebu koje su itekako dokazale da smo maštovita nacija.

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA (piše: Katarina Šapina)

Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva nismo mogli vidjeti umjetnost u onom smislu riječi koju svi poznajemo, ali viđena je umjetnost u ljudskom znanju koje je s vremenom evoluiralo. FER-u je ovo prva godina sudjelovanja na ovoj manifestaciji, a premijerno se predstavio s izložbom starih mehaničkih i elektroničkih računala i igraćih konzola. Posjetitelji su tako mogli odigrati popularne igrice poput Super Maria, Pacmana ili Tetrisa koje su obilježile djetinjstva mnogih od nas.

TEHNIČKI MUZEJ (piše: Katarina Šapina)

Ako ste ikada gledali Midnight in Paris, film Woodyja Allena iz 2011. godine, onda ću vam reći kako je Tehnički muzej u Noći muzeja podsjećao upravo na njega. Doduše, nije bila (samo) ponoć i nije bilo živućih velikana, ali vladala je odlična atmosfera za koju je zaslužan plesni klub Jump ‘n’ Swing koji nas je svojim ludim ritmom odveo mislima upravo u to razdoblje. Atmosfera je također bila začinjena starim automobilima stalnog postava koji su svojim izgledom i šarmom u potpunosti ukrasili cjelokupni dojam. Naravno, posjetitelji su mogli razgledali i ostale dijelove muzeja, uključujući i Planetarij te Demonstracijski kabinet Nikole Tesle.

KAVEZ (piše: Jelena Ratko)
Da se umjetnost ne nalazi samo u muzejima, ali i da svaki prostor može biti pretvoren u muzej, dokazano je i na otvorenju novog kluba Kavez u dvorištu Savske 160. Unutrašnjost prostora za, riječima organizatora – “zabavu, glazbu, umjetnost i ostale svijetle društvene aktivnosti” oslikao je Miron Milić, mladi akademski slikar, grafičar, ilustrator i street artist. “U suradnji s vlasnicima Vintage Industrial Bara sam došao do ideje da klub bude prepun prikaza majmuna različitih vrsta koji ‘vise’ sa zida i gledaju u nas kao da smo mi atrakcije iza mreže”, objasnio je Milić. Pronašavši inspiraciju u pojmovima kao što su “majmuniranje” i ” majmunska posla” te, kako sam kaže, pokušavajući “izbjeći klasične glazbene motive i pružiti novu komunikaciju prostora za zabavu i ljudi koji se u njemu zabavljaju”, uspio je prostor učiniti prepoznatljivim i lako urezivim u slaba pamćenja mamurnih obožavatelja kreativne zabave. Vizualni identitet Kaveza osmislio je dizajnerski studio KunaZlatica, zaslužen i za jedinstveni ambijent susjednog Vintage Industrial Bara. Zagarantirano dobra atmosfera i “majmuniranje” uz miris svježe umjetnosti očekuje sve zainteresirane na svojevrsnoj reprizi otvorenja, u utorak, 2. veljače, kada će, povodom rođendana mladog autora zaslužnog za uređenje prostora, biti održana “Izložba, slušaonica i rođendanski tulum”.