Istaknuto
17.08.2018.

Ove godine već smo imali prilike gledati nekoliko kvalitetnih hrvatskih naslova, a što u nastavku gledamo na velikom platnu donosimo u jesenskom pregledu.

16.08.2018.

Iako zadnjih godina nije u naponu snage, Madonna je kroz 35 godina karijere definirala glazbenu scenu kakvu poznajemo danas. Njezin 60. rođendan prilika je da se podsjetimo na veliku karijeru koja je promijenila svijet.

Knjige

Predstavljanje Zbornika o Nikoli Benčiću: Zbornik o njemu i zbornik od njega

06.03.2017. Selma PezerovićFoto: Hrvatski centar
Gradišćanski kroatist Nikola Benčić

“Nas gradišćanske Hrvate su burna povijesna godanja u 16. stoljeću otkinula od matičnog stabla i presadila u zapravo ne mnogo mirnije krajeve. Veze s matičnim narodom nisu se doduše sasvim prekinule, no vrijed su bile življe, vrijed slablje, ar u našoj staroj domovini u toku povijesti takaj nisu curili med i mliko. Zato smo duge čase bili prisiljeni, da se skrbimo sami za svoje postojanje u tuđoj okolici kot i za tjelesne i duhovne triboće naše zajednice,” početak je teksta pod nazivom Nikola Benčić – Život i djelovanje na duhovnom i političkom raskrižju Ive Sučića u Zborniku čije se predstavljanje održalo u Hrvatskom centru u Beču, 2. ožujka, u suradnji s Hrvatskim štamparskim društvom. Prezentacija Zbornika o Nikoli Benčiću realizirana je četiri godine nakon održanog simpozija u njegovu čast kojim se obilježio Benčićev 75. rođendan i 50. godina njegovog znanstvenog djelovanja.

“Ovim Zbornikom smo pokušali ocijeniti i vrijednovati neumorno i plodonosno djelovanje Nikole Benčića na jezičnom, književnom i povrh svega i znanstvenom području. U tu namjeru se tako uvršćava ovaj Zbornik o Nikoli Benčiću s jasnom namjerom da bude ujedno i narodna čitanka i popratni udžbenik u školama i obrazovnim ustanovama”, izjavio je urednik Zbornika, Petar Tyran. U svom tekstu Alojz Jembrih se pitao što je Nikola Benčić gradišćanskim Hrvatima?

“Odgovoriti na to pitanje znači spoznati i upoznati njegovu važnost za gradišćanske Hrvate. Akademik – dopisni član HAZU-a u Zagrebu (od 1968. godine), Nikola Benčić je u Hrvatskoj književnoj enciklopediji (2010.) predstavljen kao pisac, jezikoslovac i književni povjesničar, dodao bih, znanstvenik, filolog – gradišćanski kroatist.”

Zbornik – znanstvena publikacija i atraktivna čitanka

To što je skup trajao cijelu večer s pozdravnim govorima i jedan cijeli dan s predavanjima govori o važnosti i obimnosti Benčićevog opusa. Zbornik je bogato ilustriran, omot simbolično predstavlja uklesano Benčićevo ime u kamen te je pisan dijelom na gradišćansko-hrvatskom, a dijelom na standardnom jeziku. Uz to je priloženo i DVD izdanje, a cijeli zbornik predstavlja ne samo znanstvenu publikaciju, nego i atraktivnu čitanku. Njegova prva prezentacija bila je prošle godine u prosincu u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti.

“Zbornik sadrži i više od samih pisanih oblika predavanja. Naslovi pojedinačnih doprinosa vrlo često glase po formuli: Nikola Benčić i ‘x’, Nikola Benčić i ‘y’ ili Nikola Benčić i ‘z’. Tu se pokazuje koliko faceta, odnosno glatkih strana brušenog dijamanta Benčić rad ima”, izjavio je sveučilišni profesor Georg Holzer.

Foto: Petar Tyran/Hrvatske novine

Doprinos popularizaciji gradišćanskih Hrvata u Hrvatskoj

Andrea Sapunar-Knežević ističe kako je, uz istaknut rad na jezikoslovnom području, Benčić danas najkompetentniji znanstvenik na području proučavanja gradišćanskohrvatske književnosti i kulturne povijesti. Također, napominje Zorka Kinda-Berlaković, u zimskom semestru 1983. godine profesor Joško Vlašić počeo je s jezičnim vježbama, a u ljetnom semestru 1983. godine je akademik Nikola Benčić počeo s predavanjem o kulturi i književnosti gradišćanskih Hrvata. Nadalje, djelovanje Nikole Benčića u okviru Instituta slavenske filologije Sveučilišta Beč, na kojem je predavao od 1983. do 2007. godine,  prvo kao lektor, a od 2001. i kao honorarni profesor, također je značajno.

“Cilj je bio simpozija – kako je tada i naglasio Nikola Benčić – da okupimo znamenite jezikoslovce, povjesničare i znanstvenike iz Austrije, Ugarske, Slovačke i Hrvatske i damo mogućnost da se sastanemo u okviru takvoga skupa – a povod je bio jubilej slavljenika Nikole Benčića. Drugi je bio cilj da sami o sebi malo temeljitije razmišljamo, da osvježimo  već poznato i da možda nađemo i neki novi aspekt u pogledu na našu situaciju u području kulture, jezika i stanja kao manjina ili narodna grupa uopće.

Osvjedočena sam da je ‘obrazovanje’ odgovor na sva aktualna društvena pitanja – općenito, ali i u našem ‘mikro-kosmosu’. Simpozij je jasno dokazao – a sada još jednom – crno na bijelo – dokazuje ovaj zbornik: Nikola Benčić je glavni univerzalni znanstvenik i intelektualac gradišćanskih Hrvata, koji obuhvaća sva znanstvena područja. (…) Kao treće nam je bilo važno da znanstvenu javnost u Hrvatskoj još jednom upozorimo na nas, gradišćanske Hrvate u cjelini, odnosno u svim zemljama gdje živimo – u Austriji, Ugarskoj, Slovačkoj i Češkoj. Profesor Katičić nam je u svojem prinosu simpoziju, i tako zanimljivom izlaganju, jasno predočio da se u Hrvatskoj premalo zna o nama i da to treba poboljšati.,” izjavila je Gabriela Novak-Karall.

 

Foto: Petar Tyran/Hrvatske novine

Kulturni prostor ne poznaje državne granice

“Što je zadaća gradišćanskih Hrvata na međi austrijskoj, ugarskoj i slovačkoj? Ja sam uvjeren da su gradišćanski Hrvati imali jednu povijesnu zadaću koju su oni vrlo dobro ispunili. To što je ova zemlja tako lijepa danas to se mogu zahvaliti i Hrvatima, i to čak i onim najjednostavnijim Hrvatima. Zahvala ide i onima pri crkvi koji su  došli do najvišega znanstvenog stupnja, do biskupa ili urednika ugarskih novina”, izjavio je Nikola Benčić na predstavljanju zbornika.

Također je zahvalio Hrvatskom centru na potpori i mogućnosti izlaganja i da je uz Centar njegova duhovna domovina Hrvatski akademski klub u koji je pristupio 1957. godine.

“Nitko od gradišćanskih Hrvata se nije mogao uspješno uključiti u kulturni i društveni život ma kako bio kvalificirana glava ako nije prošao školu hakovsku ili danas u Centru. Mi možemo postati netko samo ako se uključimo u društvo”, zaključio je Benčić.

S njim se složila i Gabriela Novak-Karall koja je naglasila da skupni “kulturni prostor” nije vezan na bilo kakve države, ni državne granice, ni položaj, ni status u smislu državljanstva, iseljeništva, manjina… Nego obrnuto: ono obuhvaća sve fasete i varijante hrvatskoga jezika,  narječja, dijalekata, literature, kulturnoga djelovanja i stvaralaštva u najširem smislu, kadgod je nastalo i nastaje.

Foto: Petar Tyran/Hrvatske novine

Da se tražila stolica viška, najbolji je pokazatelj koliku je zanimaciju u hrvatskom znanstvenom krugu izazvao Zbornik o Nikoli Benčiću. Ugodnoj atmosferi doprinio je i ženski vokalni sastav „Biseri“ iz Unde u Mađarskoj čiji je impresivan glazbeni repertuar publika nagradila velikim pljeskom.

 

 

 

 

(Visited 65 times, 1 visits today)

Komentari