novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Knjige

Recenzija – ‘Moja borba. Treća knjiga’ (Knausgård, K. O.): Apsolutni sluh pamćenja

Foto: Facebook.com/Oceanmore
Vrijeme čitanja: 2 minute

Generalno, dakle, ali i u nizu literarnih autobiografskih fikcija kakve se pišu već godinama u različitim formatima, od kratkih priča do velikih pripovjednih konstrukcija, i u različitim omjerima, od motivskih detalja do tematskih panorama, može se zaključiti da je heksalog Moja borba (2009-2011) Karla Ovea Knausgårda jedan od književnih vrhunaca zadnjih desetljeća.

Moja borba podijeljena je u šest romana u kojima autorska osobnost radi obračun vlastita života i obračun s vlastitim životom i mogućnostima pisanja o njemu. U studenome 2016. godine Naklada OceanMore objavila je i treći dio heksaloga u prijevodu Anje Majnarić. Dok su prva dva dijela samopromatrala mladost i zrelost pisca Karla Ovea, treći je klasični autobiografski roman o djetinjstvu.

Amarcord na skandinavski način

Svi su ustaljeni toposi prisutni: dječaštvo, igranje na ulici, lutanje po kraju, polazak u školu, dječja zadirkivanja i sitne čarke, odrastanje i viši razredi, prva zaljubljivanja, poljupci, dodiri… Treća je knjiga norveški Amarcord čiju idilu narušava tek jedna sitnica – sitnica koju tematski dijele prve tri knjige – mučan i težak odnos s rigidnim, hladnim, sitničavim i pomalo sadističkim ocem.

Strukturu romana čini dominantni pokretački vektor straha, iznikao iz otuđenja oca i sina. Primjerice, čim se začuju teški koraci na stubama”, protagonist i pripovjedač Karl Ove postane psihofizički stuporozan. Traumatska je dinamika rodila društvenom i mentalnom dresurom čija se psihoanalitika može sažeti u sljedećoj jednadžbi: otac kao generator paralizirajućeg straha razvija u psihi Karla Ovea represivni aparat nadzora i kazne, drugim riječima ‘premoć savjesti’, ali i otpor susprezajuće mržnje na oca.

Osim straha i teškoga odnosa s ocem, trećom knjigom dominira stanoviti disbalans između protagonistove želje za socijalizacijom, druženjem i bliskošću te želje za osamljivanjem i čitanjem, što je samo drugačiji oblik opsesivne teme drugog dijela Moje borbe, u kojem se problematizira ono što Czesław Miłosz naziva Pakao umjetnika. Odnosno pakao ljudi, koji su savršenstvo djela stavljali iznad svojih obveza supružnika, očeva, braće i sugrađana”. Čitanje je u tom slučaju istovjetno pisanju, jer bez jednoga, kao što je poznato, nema ni drugoga.

Induktivna snaga pripovjedačevih iskustava

Općenito je najveća snaga heksaloga Moje borbe umijeće da se podijeli mnoštvo iskustava u kojima se, bez obzira na to što su fakturirana kao osobna i partikularna, može pronaći bez iznimke svatko. Knausgård nam, pričajući svoja, priča naša vlastita životna iskustva. Naprimjer, kada mali Karl Ove potrči u naletu straha iz mračne i prazne prostorije, ne osvrćući se i s osjećajem proganjanja i nelagodna tuđeg prisustva, to mi trčimo. Kada se raduje zbog naklonosti simpatije, to se mi radujemo itd.

Premda zvuči paradoksalno, zapravo se o Mojoj borbi i ne može bogznašto naročito reći. Ako nešto i treba reći, valja ponoviti druge. Podvući ‘iskrenost’ i ‘originalnost’. Ponoviti da je u pitanju remek-djelo superiornoga detaljiziranoga hiperrealizma. Podvući majstorsku vještinu pripovijedanja i moć evokacije:

“Nisam ni slutio da će svaka pojedinost toga krajolika i svaka osoba što je u njemu živjela zauvijek ostati prikovana u mojemu sjećanju, točno i precizno zabilježena svojevrsnim apsolutnim sluhom pamćenja.”

Be social
Što misliš o ovoj knjizi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari