novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Izvedbene umjetnosti

Roman „Sjećanje šume” Damira Karakaša dolazi na pozornicu kazališta Gavella

šume
Foto: www.gavella.hr
Vrijeme čitanja: 2 minute

U srijedu, 31. siječnja u kazalištu Gavella premijerno će biti izvedena predstava „Sjećanje šume” Damira Karakaša u režiji Tamare Damjanović. Roman „Sjećanje šume” mala je velika knjiga, snažna, ogoljena, surova proza u kojoj jezik titra na granici pojavnoga. Priča je to o odrastanju u već prepoznatljivoj Lici Damira Karakaša, kraju gdje se emocije teško pokazuju i gdje nije lako biti drugačiji.

Junak „Sjećanja šume” senzibilni je dječak/mladić sa srčanom manom, a epizode kroz koje prolazi opore su, duhovite, živopisne minijature izuzetne topline i autentičnosti. Veterinari, vračare, sitni kriminalci, mrki djedovi i brižne majke, otac kao personifikacija neupitnog patrijarhata, i životinje – slikoviti bestijarij u oku pripovjedača ništa manje sugestivan od svijeta ljudi.

Autorice dramatizacije Tamara Damjanović i Nina Bajsić tekstu pristupaju kao pulsirajućem tkivu otvorenom za nadogradnju. Nina Bajsić zapisala je:

„Sjećanje šume” najiskreniji je i možda najpotresniji iskaz odnosa koji se u većoj ili manjoj mjeri provlači kroz sva Karakaševa djela – odnosa oca i sina. Predstava nastala po istoimenom romanu pred gledatelje iznosi priču o odrastanju u kraju koji ne nudi mnogo više od puke borbe za preživljavanje. U toj premisi leži i temeljni sukob protagonista i njegove okoline, dječaka koji traži više, koji se penje na vrhove drveća u potrazi za širom slikom od one čija očekivanja ne uspijeva ispuniti.

Damir Karakaš rođen je 1967. u selu Plašćica kod Brinja u Lici. Nekoliko godina radio je kao novinar Crne kronike u Splitu. Živio je u Bordeauxu i Parizu, gdje se uzdržava sviranjem harmonike. Objavio je knjigu putopisa „Bosanci su dobri ljudi” (1999.), roman „Kombetari” (2000.), zbirku priča „Kino Lika” (2001.), roman „Kako sam ušao u Europu” (2004.), zbirku priča „Eskimi” (2007.), roman „Sjajno mjesto za nesreću” (2009), zbirku priča „Pukovnik Beethoven” (2012.)., roman „Blue Moon” (2014.) te roman „Sjećanje šume” (2016.).

„Sjećanje šume” dosad je nagrađeno „Kočićevim perom” te književnom nagradom „Fric” koju za najbolju neprevedenu prozu protekle godine dodjeljuje tjednik Express.

Foto: www.gavella.hr

Redateljica Tamara Damjanović poručila je sljedeće:

„Sjećanje šume” u formi dramskog teksta, kao i njegov prozni predak, satkano je od riječi, ali ono što je svojom osjetilnom suptilnošću ispričalo njima ne da se artikulirati. Iz te perspektive, traženje racionalnih razloga čini se viškom spram onog što je razumom nespoznatljivo, spram onoga što jednostavno treba tako biti. Ta priča i njezin čitatelj ćute se i bez riječi, bez objašnjenja. Postoji li ljepši razlog?

Autorice dramatizacije su Tamara Damjanović i Nina Bajsić, scenografkinja je Dinka Jeričević, kostime potpisuje Marita Ćopo, a glazbu Katarina Ranković. Autor zvučnih efekata je Nenad Kovačić, koreografkinja Nikolina Medark a oblikovatelj svjetla Zdravko Stolnik.

Svijet Like na pozornicu donose Filip Križan, Darko Milas, Ivana Bolanča, Ana Kvrgić, Tena Nemet Brankov, Igor Kovač, Amar Bukvić, Anja Đurinović Rakočević, Barbara Nola, Enes Vejzović i Janko Rakoš.

Be social

Komentari