novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Izvedbene umjetnosti

“Šest likova traži autora” u režiji Olivera Frljića premijerno u Kerempuhu

Foto: www.kazalistekerempuh.hr
Vrijeme čitanja: 4 minute

Najpoznatiji Pirandellov komad i jedan od najpoznatijih dramskih komada uopće – “Šest likova traži autora” – stiže na daske Satiričkog kazališta Kerempuh u režiji Olivera Frljića. Još 1921. Pirandellovi su likovi krenuli u potragu za autorom koja neprekinuto traje do današnjeg dana. U društvu koje zadnjih 26 godina opsesivno traži svoj identitet, ova Pirandellova drama o kazalištu dobiva i neka nova značenja. Kao potpisnik Manifesta fašističkih intelektualaca, Pirandello svakako nalazi ideološke rezonancije i u današnjoj Hrvatskoj – barem po broju likova koji ga, i ne znajući, traže.

Zašto se fašizam ne može smijati sam sebi?

“Točka u kojoj se fašizam i humor trajno razilaze jest nemogućnost ovog prvog da se smije samom sebi. Kao potpisnik Manifesta intelektualaca fašističkog pokreta i sjajan humorist, Pirandello se zasigurno našao na ovoj točki. A upravo ta nemogućnost jest uvjet njegove egzistencije. Što bi se jednom poštenom fašisti dogodilo kad bi mu data zakonska mogućnost da nekoga fizički likvidira zbog njegove rase ili nacionalne pripadnosti postala smiješna? Upravo ozbiljnost i odsustvo autoironije koje se manifestira u različitim politikama i praksama fašističke dehumanizacije, jesu uvjeti provedbe njihovih konačnih rješenja. U tom kontekstu, danas najpoznatija Pirandellova drama dobiva nove interpretativne poticaje. Humor te drame se ledi u trenutku kad njezini komički označitelji pronalaze svoje označeno u rapidnoj fašizaciji hrvatskog društva”, zapisao je o predstavi redatelj Oliver Frljić.

Foto: www.kazalistekerempuh.hr

Pirandello je “Šest likova traži autora” opisao kao tragikomediju. Frljić u svojem uprizorenju polazi od toga, igra se potencijalom humora i različitim žanrovima, od slapstick komedije do melodrame na tragu talijanske dramske tradicije. U tome veliku zadaću preuzima glumački ansambl čija ritmička preciznost te namjerna artificijelnost pokreta i reakcija proizvodi komični efekt. Iako je poznat po svojem majstorskom konstruiranju kazališta u kazalištu (što je najčešće polazišna točka kod analize ove Pirandellove drame), Frljić je u prvi plan odlučio staviti upravo priču naslovnih šest likova kao obiteljske zajednice unutar koje se reproducira fašizam. Pritom postavlja pitanje može li se pojedinac emancipirati od kolektiva. No kroz okvir satire dotaknuo se i aktualnih tema i lica hrvatskog društva, uključujući i svijet hrvatskog glumišta.

Misli duhovitog čovjeka razgovaraju kao da su ličnosti, slikovito piše Henri-Louis Bergson, francuski filozof istaknut po svojem interesu za fenomen smijeha. Bergson je isticao kako je smijeh prije svega društvena gesta čija je osnovna funkcija komunikativna, ukazujući tako na možda bjelodanu činjenicu kako smijeh nastaje i ispunjava svoju svrhu u situacijama kada se mnoštvo zatekne na jednom mjestu. Samuel Beckett, također dobitnik Nobelove nagrade, za razliku od Pirandella nije potpisivao fašističke manifeste nego se uključio u francuski pokret otpora. “Čekajući” Drugi svjetski rat da završi, napisao je roman “Watt”, a u tom romanu i tezu da bi nas trebale zanimati samo tri vrste smijeha: gorki, šuplji i tužni. Gorki smijeh je etički smijeh i smije se onome što se ne smatra dobrim. Šuplji smijeh je intelektualan i smije se onome što nije točno. A tužni smijeh je “smijeh svih smjehova”, smijeh koji se smije smijanju i svemu onome što je nesretno. Zato se i ova predstava, kako bi se mogla smijati svojem okruženju, najprije smije samoj sebi,” riječi su dramaturginje Nine Gojić.

Foto: www.kazalistekerempuh.hr

Luigi Pirandello bio je svestrani talijanski književnik čiji opus uključuje prozne i dramske naslove zahvaljujući kojima je prvenstveno i stekao svjetsku slavu. Poznata je činjenica kako struka Pirandellove tragične farse smatra  pionirskom pripremom terena za teatar apsurda, a za svoj je stvaralački rad primio i Nobelovu nagradu za književnost. Pirandellov kontroverzni privatni život zasigurno je uvelike oblikovao tekstove u kojima se autor gotovo bez iznimke vraćao upravo problemu obitelji. Njegova obitelj imućnih i politički vrlo aktivnih industrijalaca bila je angažirana u pokretu za ujedinjenje i demokratizaciju Italije, Il Risorgimento. S ocem se nikad nije osobito dobro slagao; Pirandello je želio studirati književnost, dok je njegov otac inzistirao na tome da preuzme obiteljski posao.

Nakon kolapsa obiteljskog biznisa, Pirandello se odjednom našao na prosjačkom štapu i bio je primoran raditi kao učitelj talijanskog i njemačkog, ali i početi naplaćivati svoje tekstove koje je dotada objavljivao besplatno. U to vrijeme mu je književna karijera doživjela uzmah, a počeo je  ozbiljno koketirati i s fašističkim idejama što se ozrcalilo i u njegovim, doduše poglavito proznim djelima. Koliko je vjerovao u Mussolinija dokazuje, između ostaloga, i činjenica kako je svoju medalju Nobelove nagrade predao fašističkoj vladi ne bi li na taj način podržao Duceove imperijalističke aspiracije. Nakon što je suprugu zatvorio u umobolnicu, a nakon toga došao i do sukoba s fašističkim čelnicima zbog čega je ostatak života proveo pod paskom tajnih službi, umro je sam u svom domu u Rimu 1936. godine ostavivši za sobom jedan od najrelevantnijih književnih opusa u prvoj polovici 20. stoljeća.

“Šest likova traži autora” prva je režija Olivera Frljića u Zagrebu od “Jazavca u Kerempuhu” u listopadu 2014. godine. Frljić potpisuje i adaptaciju teksta te izbor glazbe, dramaturginja je Nina Gojić, scenograf Igor Pauška, kostimografkinja Sandra Dekanić, oblikovateljica svjetla Vesna Kolarec, oblikovatelj zvuka Alen Sinkauz, koreografkinja Ana Kreitmeyer. Izvršna producentica i inspicijentica je Mirela Tihava, asistent redatelja Tim Hrvaćanin, a asistent dramaturginje Robin Mikulić. U predstavi igraju Vilim Matula, Branka Trlin, Linda Begonja, Damir Poljičak, Roko Sikavica, Iva Šimić, Jerko Marčić, Borko Perić, Mia Anočić-Valentić / Tihana Lazović, Kim Končar, Karlo Mlinar, Ozren Opačić, Filip Sertić i Matija Šakoronja.

Be social

Komentari