novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Upoznaj djelo: Noćne ptice u baru Edwarda Hoppera

edward hopper
Foto: Tumblr/norasreviews
Vrijeme čitanja: 4 minute

Rijetko je koji umjetnik uspio oslikati atmosferu u Americi 40-ih godina kao što je to pošlo za rukom Edwardu Hopperu na njegovim Noćnim pticama u baru (Nighthawks). Rijetko je koje djelo postalo takvim simbolom straha, apatije i alijenacije pa je upravo neobično da se radi o slici koja ne vrvi detaljima i narativom. Hopperovo umijeće bilježenja ozračja i gotovo filmske scenografije redukcijom elemenata na slici zaista je unikatno i prepoznatljivo. Estetika njegovih radova temelji se na autorovom jedinstvenom shvaćanju ekspresivnih mogućnosti poigravanja sa svjetlom i pojednostavljivanju oblika. Noćne ptice njegovo su najpoznatije djelo koje svakako valja podrobnije istražiti.

Pismo Hopperove supruge

Noćne ptice nastaju 1942. godine, a iste godine Hopperova žena Jo svojoj sestri šalje pismo u kojemu piše kako je Edward Hopper upravo završio rad na kojemu tri figure sjede u baru, i kako se njoj čini da bi Noćne ptice bio prigodan naziv. Iako na slici prepoznajemo četiri osobe, iz pisma je jasno kako su tri figure koje sjede za šankom – žena i dva muškarca, nositelji radnje i predstavnici otuđenja, izoliranosti i osamljenosti velikoga grada, naročito u vrijeme Drugog svjetskog rata. Pretpostavljamo kako je osoba s druge strane šanka zapravo slobodna i nasmijana jer on ima posao, obitelj i dom koji ga čekaju. On, za razliku od noćnih ptica, ne luta njujorškim ulicama mizeran, ogorčen i samoživ.

Jo u pismu dalje piše kako je ona poslužila kao model za ženu na slici, a dva su muška lika zapravo Hopperov autoportret. Otkad su se vjenčali 1924. godine, Jo je imala ulogu modela za sve Hopperove ženske likove, a ujedno je bila i prva povjesničarka umjetnosti koja je religiozno pisala bilješke o njegovim djelima.

Književnost, slikarstvo i film

Puno se raspravljalo o utjecajima i inspiracijama za Noćne ptice. Povjesničari umjetnosti uglavnom prepoznaju iduće – kratku Hemingwayevu priču Ubojice, Van Goghogovu sliku Noćni kafe i film noir. Gail Levin koji je radio na Hopperovoj biografiji zapisao je kako je bio oduševljen Hemingwayevom pričom koju je pročitao otprilike deset godina prije no što je naslikao Noćne ptice. Levin piše kako je atmosfera u Ubojicama permanentna napetost, a ništa se zapravo na kraju ne dogodi. Na Hopperovim djelima zaista se radi o sličnom, anticipirajućem ozračju. On je također pretpostavio i utjecaj Van Gogha zbog sličnog igranja s noćnim svjetlom. Uz to, Noćni kafe bio je izložen u siječnju 1942. u New Yorku kada je Hopper još radio na svojim Noćnim pticama.

Foto: Tumblr/modernartstudy

Film noir, doslovno crni film, izraz je koji se koristi za filmove o ubojstvima i misterijima, žanr koji je bio popularan u Americi 40-ih i 50-ih godina. Likovi su najčešće privatni detektivi i zavodljive žene, što možemo prepoznati i na Hopperovom djelu. Dva muškarca u svojim tamnim odjelima i s fedora šeširima na glavi zaista podsjećaju na likova iz filma noir. Također, slavni Humphrey Bogart bio je poznat po svojem fedora šeširu i tamnim odjelima.

Umjetnik ne zaboravlja na lik femme fatale pa oslikava ženu u uskoj crvenoj haljini, s crvenom kosom i ružem. Noćna scena, ulična svjetla i napuštene ulice doista ostavljaju dojam kao da će se nešto uzbudljivo dogoditi, što utječe na promatračev blagi osjećaj nervoze dok promatra to misteriozno djelo.

Gdje se nalazi Hopperov bar?

Lokacija je također često bila predmetom rasprave. Edward i Jo živjeli su u Greenwich Villageu i navodno je Hopper sam rekao kako se radi o lokalu na križanju dviju ulica na Greenwich aveniji te da je taj lokal poslužio isključivo kao inspiracija. Povjesničari umjetnosti i novinari istraživali su radi li se o stvarnom baru, a New York Magazine je 2014. došao do zaključka kako se ipak radi o kombinaciji nekoliko tadašnjih lokala te navode kako je Hopper svoj bar „sastavio“ od nekoliko klasičnih elemenata arhitekture Manhattana. Zgrade u pozadini slike djeluju kao da su građene od opeke, što ponovno asocira na lokalne zgrade.

Unatoč već spomenutoj simplifikaciji kompozicije, umjetnik ističe neke elemente koji podsjećaju na tipičnu američku svakodnevicu. Na baru, iznad velikog staklenog elementa nalazi se natpis Phillies, odnosno reklama za cigarete za 5 centa. U izlogu zgrade u pozadini nalazi se bijela kasa malih dimenzija, specifična za američke lokale. Hopper nam ipak ostavlja nekakve tragove zbog kojih postajemo svjesni vremena i mjesta, a svejedno uspijeva učiniti da se promatrač osjeća izolirano.

Noćne ptice u pop kulturi

Noćne ptice zaista su prepoznatljivo djelo koje je često poslužilo drugim umjetnicima kao inspiracija. Primjerice, vizualni umjetnik Gottfried Helnwein reinterpretirao je Hopperov rad, a za šank je smjestio tri ikone američke pop kulture – već spomenutog Humphreya Bogarta, Marilyn Monroe i Jamesa Deana, koje poslužuje Elvis Presley. Djelo je nastalo 1984. godine, a Helnwein ga je nazvao Boulevard of broken dreams.

Foto: Pinterest/WordPress.com

Hopper je svoj utjecaj ostavio i na glazbenu umjetnost. Naime, treći album Toma Waitsa nosi naslov Nighthawks at the diner, a na omotnici albuma nalazi se pjevač koji sjedi u tipičnoj američkoj zalogajnici. Osim toga, neki Waitsovi stihovi inspirirani su Noćnim pticama.

Ni filmska industrija nije ostala ravnodušna na Hopperovo djelo. U jednoj epizodi Ludih sedamdesetih, Kitty i Red sjede u zalogajnici koja se zove Phillies. Kitty nosi crvenu haljinu, a Red odjelo. Kada se kadar lagano počinje širiti, a kamera odaljavati, promatrač vidi Ericove roditelje kao figure u Hopperovim Noćnim pticama.


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije. 

Be social

Komentari