Velika izložba Vlahe Bukovca u Klovićevim dvorima
Galerija Klovićevi dvori i Kuća Bukovac u četvrtak 18. siječnja u 19 sati u Zagrebu otvaraju prvu od tri predviđene izložbe o Vlahi Bukovcu. Izložba Vlaho Bukovac – Pariško razdoblje 1877. – 1893. prvi put u Zagreb dovodi neka od najpoznatijih djela ovog hrvatskog autora koji je otkriven u Parizu, a u britanskim visokim krugovima bio je prava slikarska zvijezda. O ovom životnom razdoblju Vlahe Bukovca mnogo se pisalo. Poznato je da je slikao portrete najistaknutijih osoba i obitelji britanskog i francuskog visokog društva, a mnoge od tih slika danas se nalaze u privatnim zbirkama kolekcionara ili u muzejima diljem svijeta.
Zahvaljujući ovom velikom pothvatu Galerije Klovićevi dvori i Kuće Bukovac, prvi put u Zagreb dolaze djela iz Engleske i Francuske koje je Bukovac radio za trgovce Vicars Brothers te pripadnike engleskoga visokog društva Richarda Le Douxa i Samsona Foxa. Bit će izložena i djela koja je predstavljao na pariškom Salonu poput La Grande Iza, Andromeda ili Dalmatinski ribari te Portret Baltazara Bogišića. Izložba će prikazati kronološki slijed i uspone, ali i razočaranja mladog umjetnika hrabro vođenog idejom da postane umjetnik u europskoj prijestolnici, Parizu. Bukovčeva sudbina bilo je pripadanje raznim svjetovima. Umjetnik iz Hrvatske u 19. stoljeću bio je u specifičnoj situaciji, dolazeći iz zemlje koja nije imala akademiju likovnih umjetnosti, nije imala ni privatnih ni državnih mecena, nije imala jaku javnu sferu za umjetničku kritiku i nije imala službenu umjetnost protiv koje bi prosvjedovala. Morao je otići u inozemstvo da bi izučio svoju struku i postao dijelom umjetničke elite. Bila je to velika i opasna odgovornost. No, Bukovca je Pariz prihvatio kao jednoga od stranaca „s francuskim darom, izbrušenim u doticaju s dobrom francuskom školom“.
Djela za izložbu u Galeriji Klovićevi dvori dolaze iz Velike Britanije, Francuske, Slovenije, Srbije, Vojvodine, Crne Gore, a posebna atrakcija izložbe monumentalna je kompozicija Isus prijatelj malenih iz crkve Franjevačkog samostana u Tomislavgradu impozantnih dimenzija 3 x 4,40 metra, koja je nagrađena na pariškom Salonu 1888. godine. Zanimljivo je da će ova slika sad po prvi put biti predstavljena hrvatskoj javnosti.
Namjera ovoga opsežnog projekta je sublimirati sva novija dosadašnja istraživanja o Vlahu Bukovcu, rodonačelniku hrvatskog modernog slikarstva, provedena u Hrvatskoj, ali i izvan nje, jer Bukovac je posljednjih godina postao predmetom istraživanja međunarodnih stručnjaka. Autorice izložbene koncepcije Petra Vugrinec (viša kustosica, Galerija Klovićevi dvori) i Lucija Vuković (kustosica, Kuća Bukovac) ovom izložbom žele pokazati europski kontekst velikog autora Vlahe Bukovca.
