Novi pogled na Meštrovićev opus u Gliptoteci HAZU
“Skulptura i nagost- tjelesnost i erotika u djelima Ivana Meštrovića” novootvorena je izložba u Gliptoteci Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. U projektu je sudjelovao veliki broj kustosa i suradnika, Zorana Jurić Šabić, Dalibor Prančević, Barbara Vujanović kao autori izložbene koncepcije, Filip Beusan kao autor likovnog postava i prostorne koncepcije te mnogi drugi.
Šezdeset i devet djela dolaze iz atelijera Meštrović u Zagrebu, galerije Meštrović u Splitu, iz Gliptoteke HAZU koja je istovremeno i izložbeni prostor, splitske Galerije umjetnina, Kabineta grafike HAZU i od Mate Meštrovića, Ivanovog nasljednika.
Tematika naznačena naslovom koji intrigira i privlači publiku vrlo je zanimljivo gledište Meštrovićevog opusa. Do sada se nijednom nije na istom mjestu našlo toliko djela koja veličaju ljudsko tijelo. Sasvim je razumljivo i poznato da je svim kiparima pa i Meštroviću ono bilo draga tema. U postavu se miješaju razni utjecaji koji su prožimali njegovo stvaralaštvo, od antičkog poimanja tijela i pokreta do secesijskih ulomaka u detalju i oblikovanju. Istovremeno se može analizirati njegov odnos prema poglavito ženskom tijelu, koje oblikuje u čistoj temi akta ili podaje novo značenje nazivom kojim također opravdava, poput antičkih kipara, nagost. Tako se u skulpturi “Udovica”, koja tematski predstavlja udovice koje oplakuju svoje poginule muževe, herojskim nazivom i značenjem sakriva činjenica dviju žena u prisnom odnosu koji graniči s erotskim. Već je poznata ta smicalica korištenja antičkih tema kojima su se kipari služili da što češće proučavaju ljudsko tijelo u raznim zanimljivim položajima.
Skulpture variraju u veličini, od monumentalnih statua do malih brončanih skica, a na zidu su crteži koji predstavljaju uvertiru u daljnje djelo, ali ponekad i zaseban umjetnički rad poput “Četiri filozofa” nazvan i “Četiri naga starca“. Na zidu je također reljef “Starca i djevojke” koji izlazi iz plohe jakom muskulaturom i velikom glavom.
U religijskoj, herojskoj i tematici akta potkrada se negdje minimalna, a negdje znatna količina erotike. Tjelesnost koju istražuje Meštrović ide prirodno uz njene aspekte, požudu, nagone, simboliku samog života i smrti. To je sve prisutno i naglašeno odličnim, kazališnim osvjetljenjem koje svaku skulpturu odvaja u zaseban svijet svjetla i sjene. Ono ističe svu tjelesnost likova kao i njihovu put.
Vrlo je dojmljiva skulptura “Starice” koja je tako snažna i čvrsta, simbol prkosa starosti i smrti. Na njoj su vidljivi znakovi vremena, no oni ju čine zanimljivijom i ljepšom. U postavu je i sadreni odljev “Zdenca života” inače u brončanoj verziji ispred HNK u Zagrebu.
Pomno isplanirana i vrlo zanimljiva izložba sa svim bitnim elementima ljepote, ružnoće, strasti i stida, otkrivanje ljudskih tajni u središtu kiparskog materijala, kontemplacija nad prividom pokreta koji govori. Novi vid Meštrovića kao analitičara ljudskog tijela, ne samo na monumentalan općepoznati način, već i pun delikatnosti, ali i erotske snage.
Izložba ostaje otvorena do 26. veljače, no zbog velikog interesa publike moguće je produljenje.
