Film

34. dani hrvatskog filma: odabrani filmovi natjecateljskog programa

Press/Lucija Katarina Šešelj/Komorebi
Vrijeme čitanja: 4 minute

Dani hrvatskog filma objavili su rezultate selekcije za 34. izdanje festivala, koje će se održati od 16. do 19. listopada u Kinu Edison u Karlovcu.

Odabrani filmovi kandidiraju za nagrade Velikog žirija (Grand Prix te one za režiju, scenarij, fotografiju, montažu, glazbu i oblikovanje zvuka, uz mogućnost dodjele priznanja za specijalni umjetnički doprinos u poljima scenografije, kostimografije, maske, specijalnih i vizualnih efekata te glume), Nagradu ”Jelena Rajković” Društva hrvatskih filmskih autora i producenata namijenjenu redateljima do 30 godina starosti, nagradu Glasa koncila ”Zlatna uljanica” te Nagradu za etiku i ljudska prava.

Za selekciju su se mogli prijaviti filmovi nastali u 2024. i 2025. godini, a da pritom nisu bili prijavljeni na proteklo festivalsko izdanje. Ovogodišnju selekcijsku komisiju činili su članovi Hrvatskog društva filmskih kritičara Josip Grozdanić, Ejla Kovačević, Nino Kovačić, Valentina Lisak i Nika Petković.

Od ukupno 157 prijavljenih filmova, izabrano je 37, od kojih 11 dokumentarnih, 8 igranih, 6 animiranih, 6 eksperimentalnih i 6 namjenskih. Odabrani filmovi bit će s obzirom na prevladavajuće teme i motive razvrstani u projekcijske cjeline, unutar kojih će publika moći vidjeti različite filmske forme.

Najsnažniji izraz u dokumentarnom filmu

U obrazloženju selekcijske komisije navodi se kako domaća kinematografija svoj kvalitativno najsnažniji izraz kontinuirano pronalazi u dokumentarnom filmu. U njegovu središtu nalaze se pitanja osobnog, političkog, kolektivnog i rodnog identiteta, promatrana iz različitih rakursa, od intimnih ispovijesti do povijesnih rekonstrukcija i kritičkog pogleda na aktualne društvene procese. Autori i autorice pritom spajaju poetske vizualne geste s istraživačkim impulsom, gradeći radove koji su istodobno emotivni i analitični.

Press/Utjeha

Igrani filmovi nadovezuju se introspektivnim tonom i naglašenim bavljenjem egzistencijalnim temama. U njima se otvaraju pitanja mentalnog zdravlja, obiteljskog nasilja, smrti, gubitka i krhkosti svakodnevice, često kroz sitne, naizgled beznačajne situacije koje iznenada postaju emotivno nabijene točkama preokreta. Posebno se ističu napori studenata koji, doprinoseći dinamizaciji i diversifikaciji, naginju sve boljem žanrovskom filmu (krimiću, hororu, SF-u…) – tradicionalno oskudnom segmentu našeg filmotvorstva.

Eksperimentalni i animirani filmovi u selekciji donose prijeko potrebnu formalnu i vizualnu svježinu. Njihov pristup je slobodniji, otvoreniji za istraživanje samog medija, pa često posežu za apstraktnim, fragmentiranim ili višeznačnim slikama koje pozivaju gledatelja na aktivno sudjelovanje u procesu interpretacije. Najbolje ocjene u odabiru namjenskih filmova tradicionalno su dobili videospotovi, pri čemu je selekcijska komisija istakla doprinose nezavisne glazbene scene, izrazivši zadovoljstvo njezinom žanrovskom širinom.

Teme mentalnog zdravlja i zastupljenost LGBTQI+ tematika

Kroz gotovo sve rodove provlači se snažna tema mentalnog zdravlja, a povećana zastupljenost LGBTQI+ tematike pokazuje iskorak prema novim perspektivama u stvaralaštvu mlađih autora.

U selekciji animiranih filmova posebno se izdvajaju hipnotički Fačuk Maide Srabović, intimna priča o obiteljskim odnosima i nasljeđu kroz poetiku naivnog slikarstva Mije Kovačića, How Marka Meštrovića, eksperiment s ritmom i vizualnim jezikom, Psihonauti Nike Radasa, poetsko istraživanje unutarnjih svjetova, te Sjena Petre Balekić, atmosferičan rad koji propituje odnos pojedinca prema vlastitoj unutarnjoj tami.

Od igranih filmova u program su uvršteni Grčke marelice Jana Krevatina, suptilna priča o trenutku međusobnog prepoznavanja i povezanosti, Jogurt, sok, cigarete Josipa Lukića, koji daje uvid u svijet psihijatrijske ustanove kroz oči mlade žene, Fleka Sare Alavanić, snažna priča o obiteljskim i emocionalnim ranama, te Komorebi Lucije Katarine Šešelj, vizualno poetičan film o temama prijateljstva, nostalgije i probuđenih emocija.

Press/Psihonauti

Dokumentarni segment festivala čine djela koja spajaju osobno i društveno, a redom su sve sami festivalski laureati: Fiume o morte! Igora Bezinovića, film koji kroz neobičnu prizmu i ironiju razotkriva mitove te se suočava s revizionizmom, Lekcije mog tate Dalije Dozet, intimni autobiografski rad o očevom nasljeđu, Mirotvorac Ivana Ramljaka, snažna rekonstrukcija događaja iz 1991., koja vješto spaja arhivske materijale i svjedočanstva kako bi rasvijetlila nerazjašnjeno ubojstvo Josipa Reihl-Kira, Šume šume Renate Poljak te Paviljon 6 Gorana Devića, koji su oboje duboko ukorijenjeni u poetsko-dokumentarni istraživački pristup.

Eksperimentalni film donosi Exterminatu Vladislava Kneževića, vizualno nadahnut rad inspiriran tehnologijom i znanstvenom fantastikom, te Proplakat će kiša Damira Čučića, koji spaja nizove tretiranih found footage materijala u jedinstveno filmsko iskustvo i komentar suvremenog trenutka civilizacije. Namjenski film pak u ovogodišnjem programu donosi kreativne glazbene spotove: Martin Peranović autor je spota za pjesmu Utjeha Natalie Dizdar i Nipplepeoplea, dok Pavle Kocanjer potpisuje inovativan vizualni rad za pjesmu Brijalo Normalno IDEM-a.

Dani hrvatskog filma nacionalna su kulturna manifestacija kojoj je svrha predstaviti, promicati i u ravnopravnom natjecanju vrednovati godišnju produkciju kratkometražnog i srednjometražnog igranog, dokumentarnog, animiranog, eksperimentalnog i namjenskog filma. Svrha Festivala također je pružiti uvid u nacionalnu filmsku baštinu, odnosno ponuditi i retrospektivnu i diskurzivnu kontekstualizaciju hrvatske kinematografije.

Ulaz na sve projekcije i događanja 34. Dana hrvatskog filma bit će besplatan.

Be social

Komentari