Lara Mitraković
23. kolovoza 2026.

Vrijeme čitanja: 13 minuteRazgovor s pjesnikinjom Larom Mitraković o kretanju, o tome kako nastaje i mijenja se pjesma, granici između privatnog iskustva i književnosti, glazbi koja prati ove pjesme, suvremenoj poeziji.

„365 rečenica”
18. kolovoza 2026.

Vrijeme čitanja: 4 minuteSama autorica knjigu je započela kao svojevrsno istraživanje. Nakon što je prestala redovito voditi dnevnik, odlučila je tijekom cijele 2023. godine svakoga dana napisati samo jednu rečenicu.

Izvedbene umjetnosti

Premijera predstave ‘#radninaslov antigona’ u ZKM-u

[#radninaslovantigona] Foto: www.zekaem.hr
Vrijeme čitanja: 2 minute
Foto: www.zekaem.hr
Foto: www.zekaem.h

U Zagrebačkom kazalištu mladih 11. travnja bit će premijerno izvedena predstava #radninaslov antigona. Tekst ovog suvremenog čitanja Sofoklove Antigone napisali su Jazmín Sequeira i Luciano Delprato, dok režiju potpisuje Renata Carola Gatica.

Sofoklova Antigona tematizira sukob između Antigone, koja poštuje ideale ljubavi i tradicije, i njena ujaka Kreonta, vladara Tebe, koji utjelovljuje figuru političkog valdara. Priča je to koja je doživjela niz kazališnih i filmskih adaptacija. Zagrebačkoj kazališnoj publici vjerojatno je poznata Antigona J. Anouilha, smještena u Francusku za vrijeme Drugog svjetskog rata, postavljena u Gavelli 2012.

Foto: www.zekaem.hr
Foto: www.zekaem.hr

Za razliku od Anouilhove Antigone, radnja predstave #radninaslov antigona smještena je u suvremenu Tebu pogođenu terorističkim napadom. Meta vjerskih ekstermista je gradski dnevni list, Kreont je medijski magnat, a Antigona internetska aktiviskinja. Riječ je o svakako zanimljvom pokušaju suvremenog ispisivanja lektirnog klasika. Mlađe generacije možda privuče, a nešto starije zainteresira naslov koji je osuvremenjen hashtagom, suvremenim terminom klasificiranja popratnog teksta.

ZKM se svakako čini pogodnim kazalištem za uprizorenje ovakvo osuvremenjenog klasika koji kombinira dugu tradiciju i našu suvremenost. U predstavi glume Anđela Ramljak, Sretan Mokrović, Jasmin Telalović, Petar Leventić, Vedran Živolić, Frano Mašković i Danijel Ljuboja. Za prijevod se pobrinula Nikolina Židek, scenografijom i oblikovanjem lutaka pozabavio se Luciano DelPrato, kostimografkinja je Doris Kristić, a glazbu uređuje Nenad Kovačić.

Be social

Komentari