Vizart

Tanja Deman u galeriji Contra: Između prirode i kulture

Tanja Deman
Foto: tanja-deman.com
Vrijeme čitanja: 2 minute

U galeriji Contra trenutno traje izložba Tanje Deman, umjetnice koja je međunarodno vrlo dobro priznata. Deman je izlagala u mnogim europskim zemljama te SAD-u, što je za jednu hrvatsku umjetnicu mlađe generacije  vrlo pohvalno i ujedno dokaz njezine izvrsnosti.

I doista, Tanja Deman me oduševila s obje izložene serije fotokolaža, Kolektivni narativi (2013.) te Hramovi kulture (2014.), koje sam i prije same izložbe razgledala na njezinom portfoliju. Nažalost, na izložbi su se iz te dvije serije mogla vidjeti samo tri rada, Arena iz serije Kolektivni narativi te Backstage i Vrt zadovoljstva iz Hramova kulture. Razumijem da Galerija Contra raspolaže vrlo malim prostorom za izlaganje te da stoga nije postojala mogućnost da se izlože svi radovi, no šteta je ne vidjeti ostatak. Ipak, za neke propuste galerija je sama odgovorna. Nisu postavljene legende uz radove, a sam naziv Izložba: Tanja Deman je prejednostavan i nemaštovit.

Tanja Deman
Foto: tanja-deman.com

Fotokolaži većih dimenzija, približno 100 x 150 cm, idejno se i simbolički bave problemom odnosa prirode i kulture te položajem čovjeka unutar tog odnosa. Vrt zadovoljstva prikazuje prostor paviljona prepunog ljudi omeđenog stolnim biljkama. Arena prikazuje publiku koja ne gleda na pozornicu, već u provaliju iz koje se izdižu stijene. Ostali radovi oba ciklusa koji nisu izloženi na ovoj izložbi također prikazuju dijelove ekosustava – biljke, drveće, brežuljke u koliziji s prostorima kulturnih institucija poput knjižnice, galerije, kazališne pozornice. Iznimno, u slučaju Backstagea riječ je o citatima antičkih ruina, dakle kulturnog, a ne prirodnog nasljeđa. Radovima često dominira i motiv gomile, odnosno veće grupe ljudi, što se može vidjeti i na Areni te Vrtu zadovoljstva. To je u radovima ključan motiv jer je ključni interes čovjekov odnos prema prirodi.

Ovim se radovima naglašenog ironijskog tona želi propitati odnos čovjeka unutar tog hibridnog svijeta prirode i kulture te se daje oštra kritika tom čovjekovom odnosu. Čovjek je dio prirode od koje se većim razvojem civilizacije sve više udaljava. Iz današnje perspektive, čovjek kulturno i civilizacijski razvijenog svijeta više vremena provodi u zatvorenim prostorima ureda, shopping centara, kina, muzeja nego na otvorenom, što je karakteristika primitivnih kultura. Prostori prepuni ljudi unutar kulturnih institucija koji su prikazani u serijama ovih fotokolaža evociraju kulturu kao čovjekov proizvod. Da nema čovjeka ne bi bilo kulture, no da nema prirode ne bi bilo čovjeka jer je svako živo biće, pa tako i čovjek, ovisno o ekosustavu, odnosno prirodi. Zaključno, odnos modernog, civiliziranog čovjeka prema prirodi vrlo je nepravedan i nezahvalan, a kako je i sam čovjek dio te prirode, on je otuđen i od samoga sebe.

Izložbu Tanje Deman možete pogledati u Galeriji Contra u Frankopanskoj 22 (dvorište) do 15. listopada 2016.

Be social
Što misliš o ovoj izložbi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari