Monumentalni Verdijev Requiem na Dušni dan u riječkom Zajcu
Monumentalni Requiem velikoga talijanskoga skladatelja Giuseppea Verdija bit će izveden u riječkom HNK Ivana pl. Zajca na Dušni dan, u nedjelju, 2. studenoga 2025. u 18 sati.
U izvedbi veličanstvenog djela, uz Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor pod ravnanjem omiljenog maestra Valentina Egela, sudjelovat će i Zbor Hrvatske radiotelevizije. Solistički će nastupiti redom sjajna pjevačka imena: nacionalna prvakinja, sopranistica Kristina Kolar, mezzosopranistica Martina Gojčeta Silić, tenor Bože Jurić Pešić te bas Marko Mimica. Koncertna majstorica je Vivijana Rogina, a zborovođe Matteo Salvemini i Tomislav Fačini.
„Verdijev Requiem jedan je od najuzvišenijih načina odavanja počasti onima koji su nas napustili. Spaja nevjerojatan Verdijev osjećaj za dramu s najdubljim osjećajem za duhovnost. Dirigiranje ovim fenomenalnim djelom jedan je od mojih apsolutnih vrhunaca godine. Jedva čekam podijeliti slavlje ovog remek-djela i njegove emocionalne dubine s našom publikom“, najavljuje maestro Valentin Egel.
U počast književniku Alessandru Manzoniju
Dramatski izuzetno snažno i potresno djelo, zahtjevno za soliste, zbor i orkestar, Verdi je skladao u počast prve obljetnice smrti velikoga talijanskog književnika Alessandra Manzonija. Requiem je dovršen i izveden na godišnjicu pjesnikove smrti 22. svibnja 1874. godine u crkvi San Marco u Milanu uz golemi uspjeh.
Uslijedile su četiri uspješne reprize u milanskoj Scali, a za nekoliko tjedana djelo je šest puta uzastopno izvedeno i u Parizu. Od tada je Verdijev Requiem nezaobilazno repertoarno djelo, a Verdi je i sam više puta dirigirao izvedbama ovog svojeg remek-djela u Londonu, Beču i Kölnu. U Londonu su glazbeni kritičari zapisali je Verdijeva Messa da requiem najljepša duhovna glazba od Mozartova Requiema.
Iako inspiriran tradicionalnim latinskim liturgijskim tekstom mise za mrtve i stoljetnom duhovnom glazbenom tradicijom, Verdi ipak ostaje vjeran svojem stilu, ali Requiem se i „uzdiže iznad svih opera, on postaje punokrvna glazbena drama par exellence, trijumf poezije, pročišćenja i spasenja, katarze i uzašašća“.
Nakon što je čuo Requiem, njemački dirigent i pijanist Hans von Bülow bio je dirnut do suza, a Johannes Brahms je ustvrdio kako je takvo nešto mogao napisati samo genij. Ovo je snažno remek-djelo izazov svakom ansamblu. Zbog bogatstva izraza i atraktivno pisanih solističkih i zborskih dijelova, Verdijev Requiem je omiljen kod najšire koncertne publike.
