Objavljene nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta: HNK Osijek uvjerljivo dominira

Hrvatsko društvo dramskih umjetnika (HDDU) objavilo je nominacije za Nagradu hrvatskog glumišta 2016. Godine. Nagrade se dodjeljuju najboljim ostvarenjima iz područja dramske, radio i televizijske umjetnosti te najboljim umjetničkim ostvarenjima u kategorijama opereta/mjuzikl i plesna umjetnost. Po broju nominacija uvjerljivo vodi Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku s predstavom „Tri zime“ i mjuziklom „Moje pjesme, moji snovi“, a prate ga Gavella, Komedija, ZKM i Žar ptica.

Za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji drame nominirane su „Hinkemann“ prema motivima Ernsta Tollera, u režiji Igora Vuka Torbice i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih, „Kao na nebu“ Kaya Pollaka u režiji Renea Medvešeka i produkciji kazališta Gavella te „Tri sestre“ A. P. Čehova u režiji Nikole Zavišića i produkciji HNK u Osijeku. Medvešek i Torbica za spomenute su predstave dobili i nominaciju za najbolje redateljsko ostvarenje, a uz njih je nominirana i Ivica Boban za režije „Othella“ W. Shakespearea u produkciji Dubrovačkih ljetnih igra.

Prošle je godine najbolja predstava bila „260 dana“ HNK u Osijeku, dok je Medvešek dobio nagradu za režiju „Kristofora Kolumba“ u ZKM-u. Prije dvije godine najboljom je predstavom bila proglašena „Tri sestre“ kazališta Gavella pa valja vidjeti hoće li slavna Čehovljeva drama drugu godinu za redom donijeti sreću osječkom kazalištu. ZKM je zadnju nagradu za najbolju predstavu osvojio 2009. za „Zagrebački pentagram“, predstavu koja je te godine bila nagrađena kao najbolja i na Marulićevim danima, Gavellinim večerima i Danima satire Fadila Hadžića.

Ivica Boban je 2001. postala prva i zasad jedina redateljica nagrađena Nagradom hrvatskog glumišta za najboljeg redatelja u kategoriji drame. Osvoji li nagradu Medvešek, bit će mu to već treća u toj kategoriji i po broju nagrada za najboljeg redatelja izjednačit će se sa Zlatkom Svibenom i Paolom Magellijem. Zanimljivo je primijetiti da Oliver Frljić, Ivica Buljan i Bobo Jelčić nikad nisu primili NHG, iako su za režiju bili nagrađeni na BITEF-u, Borštnikovom srečanju i drugim festivalima u zemlji i inozemstvu. Vidjet ćemo hoće li Medvešek ili Boban povećati svoju kolekciju nagrada ili će u toj kategoriji slaviti mladi Torbica kojem je „Hinkemann“ bila debitantska režija u Hrvatskoj. „Hinkemann“ je nedavno na 31. Gavellinim večerima primio nagrade za najbolju predstavu i najbolju režiju, a Ziher je predstavu uvrstio i na svoju listu najboljih prošlogodišnjih predstava.

Nagrade za glumačka ostvarenja

Osim nominacije za najbolju predstavu, „Tri sestre“ su Osijeku donijele i čak četiri nominacije za glumačka ostvarenja. Za glavnu žensku ulogu nominaciju dijele Tatjana Bertok-Zupković, Lidija Kraljić Zavišić i Sandra Lončarić Tankosić za naslovne uloge u predstavi „Tri sestre“, zatim je nominirana Olivera Baljak za predstavu „Prvi put kad sam ti vidjela lice“ Olje Lozice u produkciji Teatra &TD te Nela Koscis za ulogu Laure Lenbachove u predstavi „U agoniji“ Putujućeg kazališta PUK iz Zagreba i Scene Ribnjak. Lončarić Tankosić osvojila je nagradu za glavnu žensku ulogu 2010. godine, a Bertok-Zupković za sporednu žensku ulogu 2014. godine.

Za glavnu mušku ulogu nominirani su Franjo Dijak za ulogu C. S. Lewisa u predstavi „Posljednja Freudova seansa“ kazališta Planet Art, Ozren Grabarić  za ulogu dirigenta Daniela Dareusa u predstavi „Kao na nebu“ te Rakan Rushaidat za naslovnu ulogu u „Hinkemannu“. Rushaidat je već tri puta nagrađen NHG, i to u tri različite kategorije – 2000. za najbolju ulogu mladog umjetnika do 28 godina, 2007. za glavnu muški ulogu i 2014. za sporednu. Dijak je 2005. također bio najbolji mladi umjetnik, dok je Grabarić 2008. osvojio nagradu za sporednu ulogu. Po svemu sudeći ove će godine slaviti Grabarić jer je prošle sezone skupio niz odličnih izvedbi, ne samo u „Kao na nebu“, već i u predstavama „Malena“ i „Hinkemann“.

Za sporednu žensku ulogu nominirane su Nives Ivanković za „Kašetu brokava“ Elvisa Bošnjaka u režiji Nenni Delmestre i produkciji HNK Split, Radoslava Mrkšić za „Tri sestre“ te Antonija Stanišić Šperanda za „Kao na nebu“. Stanišić Šperanda je 2002. i 2004. bila nagrađena za ulogu u lutkarskoj ili predstavi za djecu i mlade.  Za sporednu mušku ulogu nominirani su Goran Marković za „Kašetu brokava“, Davor Panić za „Tri sestre“ te Mladen Vasary za ulogu u predstavi „Malo morgen“ Nina Škrabea u režiji Georgija Para i produkciji kazališta KNAP. Marković je 2008. osvojio nagradu za mladog umjetnika do 28 godina.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 28 godina za žensku ulogu nominirane su Luca Anić za ulogu Lucije Kos u „Tri zime“ Tene Štivičić u režiji Ivice Buljana i produkciji HNK u Zagrebu, Anja Đurinović za ulogu Desdemone u „Othellu“ na DLJI te Ivana Gudelj za ulogu Natalije Ivanovne u „Tri sestre“. Za mušku ulogu nominirani su Jakov Bilić za naslovnu ulogu u predstave „Laživac“ Marijane Nole u režiji Zorana Mužića i produkciji HNK u Šibeniku, Romano Nikolić za ulogu u predstavi „Duša od krumpira“ Rade Jarka u režiji Ozrena Prohića i produkciji Kazališta Marin Držić iz Dubrovnika te Mateo Videk za ulogu u predstavi „Bajka o Žar ptici“ Ivice Boban i kazališta Žar ptica. Nikolić je 2013. osvojio nagradu za ulogu u lutkarskoj ili dječjoj predstavi.

Lutkarske i predstave za djecu i mlade

Za najbolju lutkarsku predstavu ili predstavu za djecu i mlade nominirane su „Bajka o Žar ptici“ Ivice Boban i kazališta Žar ptica, „Nije me strah“ Dubravke Pađen Farkaš u režiji Ljudmile Fedorove i produkciji Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku te „Veliko pužovanje“ Petre Cicvarić u režiji Peđe Gvozdića i produkciji Gradskog kazališta Zorin dom iz Karlovca. Za žensku ulogu u spomenutoj kategoriji nominirane su Ivana Boban za naslovnu ulogu u predstavi „Bajka o žar ptici“, Nada Kovačević za ulogu u predstavi „Dica“ Gradskog kazališta mladih Split te Vjera Vidov za ulogu u predstavi „Juha od bundeve“ Kazališta lutaka Zadar. Boban je u istoj kategoriji slavila 2014. godine.

Za mušku ulogu nominirani su Bojan Brajčić za ulogu u „Dici“, Marko Cindrić i Asim Ugljen za uloge u predstavi „A je to! Pat i Mat u hrvatskoj avanturi“ te Krunoslav Klabučar za ulogu Willema Grimma u predstavi „Braća Grimm i princeza Luise“ kazališta Trešnja. Nagrada za izniman doprinos kazališnoj umjetnosti dodjeljuje se Miljenku Sekuliću za nesebičan i predan rad, maštovito kreiranje scenografskih ostvarenja i snažnu umjetničku likovnost i osobnost kojima je trajno obilježio hrvatsko kazalište.

U kategoriji za najbolji praizvedeni suvremeni hrvatski dramski tekst ili najbolju dramatizaciju adaptaciju dramaturšku obradu teksta ili dramaturgiju predstave ove su godine nominirani samo praizvedeni dramski tekstovi. Riječ je o dramama „Kašeta brokava“ Elvisa Bošnjaka u produkciji HNK u Splitu, „Duša od krumpira“ Rade Jaraka u produkciji Kazališta Marin Držić iz Dubrovnika te „Tri zime“ Tene Štivičić u produkciji HNK u Zagrebu.

Radio drama, TV film, kostimografija i scenografija

Za najbolja redateljska ostvarenja u radio drami nominirani su Mladen Rutić za režiju vlastitog teksta „Pred jutro – Ponedjeljak, 7. rujna 2015.“, Darko Tralić za režiju „Zastave“ Mirolava Krleže te Petar Vujačić za režiju „Živio Harms! Čuda postoje“ Danila Harmsa. Tralić je u ovoj kategoriji slavio 2010. i 2012. godine. Za najbolja glumačka ostvarenja u TV drami nominirani su Franjo Dijak za ulogu u TV filmu „Trebalo bi prošetati psa“, Krešimir Mikić za ulogu u TV seriji „Patrola na cesti“ te kolektiv glumaca u TV filmu „Broj 55“ (Goran Bogdan, Alan Katić, Marko Cindrić, Dražen Mikulić, Marinko Prga, Darko Milas, Jan Kerekeš, Slaven Španović, Alen Liverić…).

Za najbolju kazališnu scenografiju nominirani su Zdravka Ivandija Kirigin za plesne predstave „Minimi“ umjetničke organizacije VRUM, Dječjeg kazališta Dubrava i udruge za scenske umjetosti Prostor Plus te „Ritam Tam“ Studija za suvremeni ples i kazališta Trešnja, zatim Dinka Jeričević za mjuzikl „Mamma Mia“ kazališta Komedija te Damir Zlatar Frey za predstavu „Vampirska kronika Jure Grando“ Istarskog narodnog kazališta. Za kostimografiju je također nominirana Ivandija Kirigin, za „Minimi“, „Ritam Tam“ i „Spone“ Zagrebačkog plesnog ansambla, zatim Ana Savić Gecan za „Tri zime“ HNK u Zagrebu te Mirjana Zagorec za mjuzikl „Mamma Mia“.

Nagrade za operete i mjuzikle

Za najbolju predstavu u cjelini u kategoriji opereta/mjuzikl nominirane su „Mamma Mia“ zagrebačkog gradskog kazališta Komedija u režiji i koreografiji Igora Barberića, „Matilda“ Marijane Nole i Nene Belana u režiji Nine Kleflin i produkciji HNK u Šibeniku te „Moje pjesme, moji snovi“ u režiji Nine Kleflin i produkciji HNK u Osijeku. Vidjet ćemo hoće li HNK u Osijeku potvrditi nominacije i za najbolju dramsku predstavu i za mjuzikl. Za najbolje redateljsko, dirigentsko ili koreografsko ostvarenje nominirani su Igor Barberić za „Mamma Mia“, Robert Bošković za režije mjuzikla „Legenda Ružice grada“ Studia Kubus i kazališta Komedija te mjuzikla „Život za život“ umjetničke udruge Kolbe, i Nina Kleflin za režije mjuzikla „Matilda“ i „Moje pjesme, moji snovi“. Barberić je u ovoj kategoriji bio nagrađen 2012. godine.

Za najbolju žensku ulogu u kategoriji opereta/mjuzikl nominirane su Maja Kovač za naslovnu ulogu u mjuziklu „Matilda“, Ivana Medić za ulogu Marie Rainer u mjuziklu „Moje pjesme, moji snovi“ i Danijela Pintarić za uloge u mjuzklima „Legenda Ružice grada“ i „Mamma Mia“. Za mušku ulogu nominirani su Bojan Jambrošić za ulogu Vlastelina u „Legenda Ružice grada“, Nenad Tudaković za ulogu Franza u „Moje pjesme, moji snovi“ te Jakov Bilić koji je drugu nominaciju ove godine dobio za mjuzikl „Matilda“.

Za izuzetno ostvarenje mladih umjetnika do 30 godina nominirani su Ivan Pokupić za ulogu Mrkonje u mjuziklu „Čarobni kolač“ Kristine Gavran u režiji Frane Marije Vranković i produkciji kazališta Joza Ivakić iz Vinkovaca i DK Branka Mihaljevića iz Osijeka, zatim Stefano Surian za ulogu kadeta Roberta u opereti „Momci na brod“ Ivana pl. Zajca u režiji Snježane Banović i produkciji kazališta Mala scena te djeca iz mjuzikla „Moje pjesme, moji snovi“.

Nagrade za plesnu umjetnost

Za najbolju predstavi u cjelini u plesnoj kategoriji nominirane su „Ms Fox invited Ms Cat for tea and chit-chat one late late afternoon last summer“ autora i izvođača Silvie Marchig, Ive Nerine Sibile i Josipa Maršića u koprodukciji Kik Melone i Teatra &TD, „Nečastive“ Brune Isakovića u koprodukciji Studija za suvremeni ples i festivala Perforacije te „Spone“ Roberta Olivana u produkciji Zagrebčkog plesnog ansambla u suradnji sa ZKM-om. Za najbolje koreografsko ostvarenje nominirani su Bruno Isaković za predstavu „Nečastive“, Mirjana Preis za predstavu „Starost – Alzheimer cafe“ u koprodukciji Studija za suvremeni ples i ZKM-a te Sanja Tropp Frühwald i Till Frühwald za predstavu „Minimi“ u koprodukciji organizacije VRUM, Dječjeg kazališta Dubrava i udruge Prostor Plus.

Za najbolje umjetničko ostvarenje nominirane su Petra Chelfi za predstavu „Spone“, Petra Hrašćanec za predstavu „Anatomija mačke“ čije autorstvo supotpisuje sa Ksenijom Zec te Mia Zalukar za predstave „Nečastive“ i „Raskrivanja“ Brune Isakovića u produkciji festivala Perforacije. Za mušku ulogu nominirani su Branko Banković za predstavu „Starost – Alzheimer cafe“, Pavle Heidler za autorsku izvedbu u predstavi „The Cosmic Dust Practice“ u produkciji Ganz novog festivala te Slađan Livnjak za predstave „Octet-Stream“ i „From Body to Body“ u produkciji Impulzivnog kolektiva za istraživanje pokreta i Hrvatskog instituta za pokret i ples.

Nagrade za svekoliko umjetničko djelovanje

Žiri za dramu dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumici Inge Appelt. “Iznimna glumačka vrsnost Inge Appelt u suvremenom hrvatskom kazalištu posljednjih 50 godina te bogatstvo filmskih i televizijskih uloga predstavlja hrvatsko kulturno bogatstvo te je Nagrada za svekoliko umjetničko djelovanje pravi trenutak za slavlje njezine umjetnosti”, stoji u obrazloženju. Članicom ansambla Zagrebačkog dramskog kazališta, današnjeg Gradskog dramskog kazališta Gavella, Inge Appelt postala je 1. listopada 1966. godine, gdje debitira ulogom Marianne u Molierovu “Škrcu” u režiji Božidara Violića, a na svojoj matičnoj pozornici igra i danas, nakon formalnog odlaska u mirovinu 2007 godine. Glumila je i u Teatru &TD, na Dubrovačkim ljetnim igrama i na Splitskom ljetu te u filmovima kao što su “Duga mračna noć” i “Fine mrtve djevojke”.

Žiri za operetu i mjuzikl dodijelio je ovogodišnju nagradu za svekoliko umjetničko djelovanje glumici i pjevačici gospođi Veroniki Durbešić. Diplomirala je na Pedagoškoj akademiji u Rijeci (engleski, hrvatski i ruski jezik), te glumu na zagrebačkoj Akademiji dramske umjetnosti 1973. Tijekom niza godina nastupa u brojnim komedijama, operetama, mjuziklima i rock-operama u kojima ponajviše dolazi do izražaja njezin osobiti dar za komične uloge. Iznimno je bila zapažena njezina interpretacija Nežike iz predstave “Matiček se ženi” A. T. Linharta (godišnja nagrada UDUH-a), interpretacija kaubojke Galamiti F. Jane iz predstave “O-Kaj” (Senker, Mujičić, Škrabe) te interpretacija Junone iz “Orfeja u podzemlju” (Halévy, Crémineux, Offenbach). Uz glumački posao, bila je redovit suradnik na Odsjeku glume Akademije dramske umjetnosti. Uz brojne ostale, 1996. godine odlikovana je Redom Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi.