17. siječnja 2025.

Vrijeme čitanja: < 1 minutaJedan od najvažnijih redatelja našeg doba, istinski umjetnik i vizionar, David Lynch, umro je u 79. godini.

mačke
31. prosinca 2024.

Vrijeme čitanja: 4 minuteDanas možda jesu glavni likovi memeova, svi imamo svoju najdražu „internetsku mačku”, ali mnoge su krznene loptice kroz godine bile i muze umjetnicima, nerijetko upravo piscima čiji su samotni čin pisanja upotpunjavale svojom nenametljivom prisutnošću.

Film

“Političke ideologije u trilogiji Vitez tame” (3. dio): Od Političke fikcije do “VT:P”

Batman, vitez
Foto: Prime VIdeo
Vrijeme čitanja: 11 minute

2.4. Politička fikcija 

„’Politika’ je mala, ali vječna tema u svim žanrovima popularne kulture“ (van Zoonen, 2005: 107), tvrdi Liesbet van Zoonen koja se bavi upravo utjecajem politike na popularnu kulturu, ali i obratno.

Kao jedan od primjera prožimanja politike i popularne kulture navodi se slavna priča o Robinu Hoodu, odmetniku koji je krao od bogatih i dijelio siromašnima. No, nije samo redistribucija bogatstva i jaz između klasa odraz politike u fikcionalnom liku i radnji, već i to što se Hood obračunava s korumpiranim šerifom od Nottinghama, predstavnikom vlasti kojeg je na tu poziciju izabrao brat kralja Rikarda Lavljeg Srca koji se smatrao dobrim i poštenim vladarom (van Zoonen, 2005: 107).

Korumpiranost državnih službenika vječna je tema i zaokuplja maštu filmskih i televizijskih scenarista i u modernom dobu, a takvi narativi duguju svoju popularnost i znamenitom skandalu Watergate i filmu proizašlom iz nj, „Svi predsjednikovi ljudi“ (van Zoonen, 2005: 108).

No, nisu samo nedjela korumpiranih u središtu radnje, već i hrabra djela poštenih ljudi koji su se suprotstavili moćnicima kao što su u ovom slučaju novinari Bob Woodward i Carl Bernstein (van Zoonen, 2005: 108).

Širok je i raznolik raspon tema kojim se filmovi bave, kako i dolikuje pluralističkom društvu. No, je li film utjecao na društvo ili je on odraz društva? To se pak pita profesor Daniel P. Franklin u knjizi „Politics and Film: The Political Culture of Television and Movies“ te zaključuje – oboje (Franklin, 2016: 16).

Iako filmaši biraju što će snimiti, oni ovise o gledateljima, a komercijalni filmaši, žele li ostvariti profit, moraju držati se provjerenih formula (Franklin, 2016: 16).

Takav pristup stvara konzervativne, no ne nužno i politički konzervativne filmaše koji rade filmove za koje se predviđa da će naići na odaziv publike koja će biti voljna izdvojiti novac za kino-ulaznicu ili pak za pretplatu na streaming servis (Franklin, 2016: 17).

Dok je utjecaj publike na filmove nedovoljno istražen, osim tog da je ono što se publici sviđa jasan pokazatelj kakvi se filmovi trebaju praviti, valja se zapitati sljedeće – kakav je točno utjecaj filmova na publiku?

Na filmsku publiku, prema Franklinu, utječu tri oblika efekata:

  • efekti prvog reda odnosno direktna veza između onog što gledamo i što činimo pa tako nasilje na filmu povećava našu toleranciju na nj i može prouzrokovati nasilje u stvarnom svijetu (primjerice kod djece)
  • efekti drugog reda odnosno stvaranje svjetonazora prouzrokovano gledanjem, a koji utječe na našu percepciju svijeta u kojem živimo i naše ponašanje (ako gledamo isječke koji prikazuju mlade Afroamerikance kao nasilne, možemo početi gledati na sve Afroamerikance kao opasne i prijetnju društvu)
  • efekti trećeg reda događaju se pak zbog medija koje koristimo, a koji mogu prouzrokovati atomizaciju društva odnosno manji broj socijalnih interakcija koji se događa zbog tog što gledamo medije (Franklin, 2016: 17-18).

Utjecaj spomenutog nasilja s malih i velikih ekrana koje se prelijeva na svakodnevni život tema je mnogih istraživanja (Huesmann i Taylor, 2006; Anderson i dr., 2007; cit. prema Mulligan i Habel, 2012: 2), no nije jedino područje interesa znanstvenika koji se bave utjecajem fikcije na realnost. Tako postoje brojna istraživanja o utjecaju prikaza:

  • seksualnog ponašanja na mlade (Eyal i drugi, 2007; Zhang i dr., 2008; cit. prema Mulligan i Habel, 2012: 2)
  • pravosudnog sustava u kriminalističkim serijama s posebnim naglaskom na smrtnu kaznu (Mutz i Nir, 2010; cit. prema Mulligan i Habel, 2012: 3)
  • stvarnih političara u filmovima (Davis i Davenport, 1997; cit. prema Mulligan i Habel, 2012: 3)
  • socijalnih problema kao što je loša zdravstvena skrb u medicinskim dramama na percepciju političara (Holbrook i Hill, 2005; cit. prema Mulligan i Habel, 2012: 3)
  • pobačaja te framinga tog pitanja i, posljedično, političkih stavova o nj (Mulligan i Habel, 2011; cit. prema Mulligan i Habel, 2012: 3) i drugim važnim pitanjima.

2.5. Batman 

Trilogija Vitez tame koja predstavlja fokus ovog rada sastoji se od triju filmova u čijem je središtu lik Batmana odnosno Brucea Waynea.

Sam lik Batmana djelo je dvojice američkih stripovskih umjetnika, crtača Boba Kanea i scenarista Billa Fingera, koji su radili za izdavača DC Comics (Pearson i dr., 2015: 24). Batman se prvi puta pojavljuje u stripu Detective Comics, broj 27, pod nazivom „The Case of Chemical Syndicate“ i to davne 1939. godine (Daniels, 2004: 16-23).

Slika 1.: Tvorci Batmana, Bob Kane i Bill Finger

Slika 2.: Naslovnica prvog broja „Batmana“

Stvoren je po uzoru na nekoliko likova iz svijeta umjetnosti – od lika Šišmiša spisateljice Mary Roberts Reinhart i Zorroa iz filma „Znak Zorroa“ pa sve do stripovskog Fantoma, mušketira D’Artagnana iz pera Alexandrea Dumasa i slavnog detektiva Sherlocka Holmesa kojeg je osmislio Arthur Conan Doyle (Daniels, 2004: 16-23).

Dvije su karakteristike koje Batmana čine drukčijim od velike većine superheroja – on ne ubija i nema supermoći (Daniels, 2004: 29). Nedugo nakon stripovskog debija, on dobiva i svoju priču o porijeklu – rođen kao Bruce Wayne, sin milijardera Thomasa i Marthe, on uskoro ostaje bez roditelja koji bivaju ubijeni pred njegovim očima (Daniels, 2004: 29-35).

Četrdesetih godina prošlog stoljeća Batman započinje svoj streloviti uspon prema jednom od najpoznatijih fikcionalnih likova te se razvija galerija zlikovaca po kojoj je i danas poznat (Joker, Catwoman, Pingvin, Two-Face, Scarecrow, Riddler i drugi) (Daniels, 2004: 41-56).

Od tada pa do danas, Batman je ostavio trag u svijetu stripova, novinskih stripova, filmskih serijala („Batman“ i „Batman i Robin“), televizijskih serija („Batman“, „Gotham“), filmova, animiranih filmova i serija, grafičkih novela, videoigara i mnogim drugim granama umjetnosti (Pearson i dr., 2015: 10-13).

2.5.1. Batman u znanstvenoj zajednici 

Njegova popularnost i utjecaj vidljiva je i u brojnim znanstvenim radovima koji se bave različitim aspektima priče o Vitezu tame.

Kao (super)herojski lik i antiheroj, Batman je proučavan kao primjer konstrukcije i dekonstrukcije modernog heroja (Yilmaz i Fundalar, 2022), razmatrao se i utjecaj koji su neki stripovski autori i njihovi politički stavovi imali na sam strip (Bein, 2020), pisalo se i o Bruceu Wayneu i njegovom mogućem PTSP-u (Williams, 2012), o takozvanom Batmanovom efektu odnosno korisnosti distanciranja i preuzimanja alter-ega u stresnim situacijama (White i dr., 2016), o razmjeni utjecaja između Batmana i njegovih publika u raznim medijima (Dantzler, 2009), proučavan je i utjecaj koji Batman ima na našu percepciju muževnosti i poželjnih karakteristika muškaraca (Medrano, 2019), ali i njegovi moralni stavovi (Johnson, 2014), psihološka kompleksnost odnosa Batmana i Jokera (Amerongen-Kruisselbrink, 2020) pa čak i njegov način života i tjelesno zdravlje (Hubbard, 2022).

Vidljivo je da i čak 85 godina nakon svog nastanka, Batman nastavlja zaokupljati mnoge znanstvenike s različitih područja svog djelovanja, a na njega nisu ostali imuni ni politolozi koji su pisali o političkim stavovima Christophera Nolana, redatelja i koscenarista trilogije filmova Vitez tame (Russell, 2023), raznolikosti političkih ideologija koje možemo naći u Batmanovom svijetu, od Jokerova anarhizma do feminizma Batgirl (Picariello i dr., 2019), međunarodnim odnosima i politikama u svijetu superheroja (Campbell, 2022), Batmanu kao mogućem teroristu, tehnokratu i feudalnom gospodaru (DiPaolo, 2014), kulturalnim politikama (Fradley, 2013) i dr.

2.5.2. Žanrovsko određenje trilogije Vitez tame 

Žanrovski gledano, trilogiju Vitez tame odnosno tri filma iz te franšize – „Batman: Početak“, „Vitez tame“ i „Vitez tame: Povratak“ – teško je odrediti upravo zbog njihove osobitosti.

U središtu radnje lik je superheroja Batmana što nas navodi na pomisao da je riječ o superherojskom filmu.

No, sam pojam „superherojski film“ jest fluidan i ne znači uvijek jedno te isto – dok je primjerice „Ant-Man“ spoj superherojskog filma i filma o krađi, dotle je „Deadpool“ parodija superherojskog žanra, a „Kapetan Amerika: Ratnik zime“ je istovremeno i superherojski film i triler o uroti (McSweeney, 2020: 24).

Slijedeći taksonomiju žanrova Roberta Stama, superherojski filmovi imaju dvije bitne odrednice – u središtu radnje je priča, najčešće o pojedincu ili skupini koje posjeduju sposobnosti koje se čine ili jesu herojske dok je druga temeljna karakteristika posuđivanje iz postojeće literature, najčešće stripova (McSweeney, 2020: 25).

Uz to, neke bitne odrednice superherojskih filmova nalazimo i u filmskoj franšizi koja je u fokusu ovog rada:

  1. moći odnosno vještine koje heroja čine drukčijim od ostatka ljudi, a koje je stekao primjerice rigoroznim treningom
  2. identitet odnosno ime koje je uzeo i simbol šišmiša koji služi utjerivanju straha u kriminalnom svijetu
  3. misija koja u središte stavlja nesebičnost i rad za opće dobro, a ne vlastitu agendu (Batman se žrtvuje kako bi spasio Gotham od kriminala, a ne kako bi primjerice zavladao gradom)
  4. heroj koji u ranoj dobi ostaje bez roditelja i koji je primoran sazreti sam
  5. pravda i razrješenje situacije mogu se postići samo kroz nasilni sukob sa zlikovcem
  6. težnja prema realizmu koja obilježava moderne superherojske filmove
  7. klasična dilema koju pred heroja stavlja zlikovac, a koja se sastoji od tog da heroj mora birati koga će spasiti
  8. superheroj odnosi pobjedu i
  9. superheroj ne umire (McSweeney, 2020: 26-32).

Preliminarnom analizom utvrđeno je da osobitost trilogije leži u spoju sa žanrom koji se redovito naziva film noir, a čiji su elementi velikim dijelom zastupljeni u franšizi.

Film noir jest žanr koji:

  • priča priču kroz nelinearne narative koji nerijetko uključuju flashbackove odnosno retrospektive (vidi „Batman: Početak“)
  • njegov protagonist je nerijetko moralno nesavršen i psihološki kompleksan lik (Bruce Waynea odnosno Batman) kojeg u njegovom nastojanju da otkrije zavjeru koja prijeti gradu ne pogoni samo osjećaj herojstva, već i krivnja (tragična prošlost u kojoj nije mogao spasiti roditelje od metaka kriminalca)
  • vizualni stil filma uključuje moderni američki ili europski grad koji vrvi kriminalom, a što Gotham odnosno Chicago i New York u kojima je sniman film svakako jest
  • sadrži likove koji se uzalud bore protiv nasilja i kriminala koji obuzima njihov grad što se ogleda u uzaludnosti Harveyja Denta kojemu se bol ocrtava i na licu u obliku ožiljaka
  • junak mora spasiti vanjsko kako bi spasio i unutarnje odnosno Batman mora spasiti svijet kako bi spasio i svoju dušu (Labuza, 2010: 38-40).

Upravo ono što se u literaturi naziva vanjski realizam vidljivo je i kod trilogije Vitez tame, počevši od samih likova koji ne posjeduju nadljudske moći pa do narativa koji je blizak klasičnom filmu noir, te je potrebno ispitati odražava li i, ako da, u kojoj mjeri svijet Batmana stvarnost u kojoj živimo.

Ako pak taj fikcionalni svijet odražava naš svijet, postoji mogućnost da će odražavati i političke ideologije koje su prisutne u svijetu današnjice.

2.6. Trilogija Vitez tame Christophera Nolana 

Trilogiju Vitez tame čine filmovi „Batman: Početak“, „Vitez tame“ i „Vitez tame: Povratak“.

Radi se o trilogiji američkih superherojskih filmova nastalih u suradnji DC Comics i studija Warner Bros. koji je za potrebe ponovnog pokretanja sage o Maskiranom zaštitniku angažirao redatelja i scenarista Sir Christophera Nolana, dotad već poznatog po filmu „Memento“ iz 2003. godine (Variety, 2003). Od samog početka, Nolan je fasciniran Batmanom kao „najuvjerljivijim i najrealističnijim superherojem“ te vidi čovječnost i realizam kao središte priče koju namjerava režirati i napisati uz pomoć Davida S. Goyera koji je radio i kao stripovski scenarist (Graser i Dunkley, 2004).

2.6.1. “Batman: Početak” – kratki sadržaj 

Okosnica prvog filma je dvojaka – s jedne strane, film služi kako bi nas uveo u priču o porijeklu Batmana kakvu su je zamislili Kane i Finger, a s druge strane, film govori o Batmanovim početcima i njegovu sukobu s Ra’s Al Ghulom, vođom terorističke organizacije znane kao Liga sjena.

Batman odnosno Bruce Wayne rođen je u bogatoj obitelji koju čine otac Thomas, liječnik, filantrop i nasljednik tvrtke Wayne Industries te njegova žena Martha. Obitelj živi u Gothamu, gradu razorenom korupcijom i kriminalom, no sami ne osjećaju posljedice sve dok jedne kobne noći ne susretnu Joea Chilla, sitnog kriminalca i lopova koji opljačka i ubija Thomasa i Marthu, no ostavlja mladog Brucea na životu. O njemu se počinje brinuti batler Alfred Pennyworth.

Nekoliko godina nakon tragičnog događaja koji mu je obilježio život, mladi Bruce odluči ubiti Chilla nakon što mu gradsko tužiteljstvo ponudi smanjenje kazne pristane li svjedočiti protiv Carminea Falconea, italoameričkog mafijaša i jednog od vladara grada iz sjene.

No, Chill biva ubijen po nalogu Falconea nakon čega razočarani Bruce u potrazi za smislom odlazi u svijet te napušta Gotham. Godinama luta svijetom da bi naposljetku svrhu i utočište pronašao u Ligi sjena koju vode tajanstveni Ra’s Al Ghul te njegova desna ruka, Henri Ducard.

Ondje, Bruce uči vještine teatralnosti i prijevare, borilačke vještine i druge vještine koje će mu biti korisne u kasnijem radu. Ispostavlja se da je cilj Lige sjena uništenje Gothama što mladi princ Gothama nikako ne može prihvatiti i stoga se vraća u rodni grad, ostavivši Ducarda na životu nakon bitke u kojoj umire Ra’s Al Ghul.

Bruce je svjestan da mora učiniti nešto sa svojim životom i, inspiriran padom u jamu šišmiša u djetinjstvu, odluči postati Čovjek-Šišmiš, zaštitnik Gothama i borac protiv kriminala koji uzima sve veći danak.

Uskoro saznaje za urotu u kojoj sudjeluju Falcone, doktor Jonathan Crane čiji je alias Scarecrow i Ducard, koji je stvarni vođa Lige sjena i pravi Ra’s Al Ghul. Njihov cilj je uništiti grad tako što će u vodovod ispustiti otrovni plin koji u ljudima uzrokuje paničan strah, no u tome ih sprječava Batman koji ne ubija Ra’s Al Ghula, ali ga pušta da umre u sudaru vlaka. Iako se nekoliko puta sukobio s policijom koja ga smatra vigilantom i nimalo drukčijim od ostalih kriminalaca, Batman pronalazi vjernog saveznika u policijskom detektivu Jimu Gordonu.

Upravo ga Gordon upozorava da njegov obračun s kriminalom nije ni blizu kraja te da u gradu postoji kriminalac koji na mjestu zločina ostavlja kartu s likom džokera.

Slika 3.: Ubojstvo Wayneovih

Slika 4.: Batman u letu

Slika 5.: Ducard i „Ra’s Al Ghul“

Slika 6.: Scarecrow

Slika 7.: Carmine Falcone

2.6.2. “Vitez tame” – kratki sadržaj 

„Vitez tame“ je film iz 2008. godine, nastavak filma „Batman: Početak“.

Gordonovo upozorenje pokazuje se stvarnim i to dolaskom Jokera na scenu. On započinje svoj pohod pljačkanjem banke pod kontrolom gotamske mafije koja preko te i drugih banaka pere novac.

U isto vrijeme, Bruce Wayne i njegova tvrtka Wayne Industries pregovara o suradnji s Kinezom Lauom koji u tajnosti radi kao broker između kriminalnih skupina predvođenih Salvatoreom Maronijem, Gambolom i Čečenom. Joker dolazi na sastanak mafije i nudi im jednostavan prijedlog – on će ubiti Batmana, a oni će mu zauzvrat dati polovicu svog novca. Potom, saznavši za dogovor Laua i mafije, Batman odlazi u Hong Kong te otima Laua iz njegovog ureda i dovodi ga u Gotham.

Joker počinje nesmiljeni obračun s konkurentima u mafiji, ali i gradskim institucijama te ubija Gambola, sutkinju Surillo i policijskog povjerenika Loeba te pokuša ubiti Harveyja Denta, okružnog tužitelja koji slovi kao jedan od najboljih ljudi koje Gotham može ponuditi i koji je dao uhititi preko pet stotina mafijaša.

Na pogrebnoj procesiji upriličenoj u čast povjerenika Loeba, Joker pokuša ubiti gradonačelnika Garciju, no to mu ne polazi za rukom. Ipak, on uspijeva ubiti Gordona te uskoro zahtijeva da Batman otkrije svoj identitet. Bruce je spreman to učiniti, no preduhitri ga Dent koji smatra da će tako lakše uhititi Jokera.

Batman uspijeva uhvatiti Jokera te se otkriva da je Gordon lažirao svoju smrt. Joker dolazi u policijsku stanicu i govori Batmanu da su Dent i Rachel Dawes, Bruceova prijateljica i Dentova djevojka, oteti i smješteni na dvije različite lokacije. Batman odlazi spasiti Rachel, a Gordon odlazi po Waynea, ne znajući da je Joker lagao oko toga gdje je tko. Rachel umire u eksploziji, a Dent ostaje bez polovice lica i biva smješten u bolnicu.

Joker bježi iz postaje, odvodi Laua i ubija ga, zajedno sa Čečenom. Uskoro Joker diže bolnicu u zrak te upriličuje svoj socijalni eksperiment – dva broda, jedan sa zatvorenicima, a drugi s običnim građanima, bit će dignuti u zrak ako jedan od njih prije ponoći ne digne drugi brod u zrak pomoću detonatora koje im je Joker ostavio. Nijedna skupina nije spremna ubiti drugu te se Joker sprema ubiti ih, no sprječava ga Batman te ga privodi pravdi.

No, Joker otkriva asa u rukavu – on je pretvorio Denta u Two-Facea, poremećenog zlikovca koji ubija ovisno o tome na koju stranu padne novčić. Dent je već ubio Maronija i jednog korumpiranog detektiva te se sprema ubiti Gordonovu obitelj. Batman ga nastoji spriječiti mirnim putem, no shvaća da ga mora ubiti te na kraju preuzima krivicu za njegove zločine kako stanovnici Gothama nikad ne bi saznali istinu o jednom od svojih najboljih stanovnika i kako mafijaši koje je on dao zatvoriti ne bi izašli na slobodu.

Batmana naposljetku lovi policija, no on im uspijeva pobjeći.

Slika 8.: Joker i njegova posjetnica

Slika 9.: Harvey Dent prije i poslije transformacije u Two-Facea

Slika 10.: Batman ispituje Jokera

2.6.3. “Vitez tame: Povratak” – kratki sadržaj 

„Vitez tame: Povratak“ američki je superherojski film objavljen 2012. godine te završno poglavlje sage o Vitezu tame.

Osam godina nakon što je preuzeo krivicu za Dentove zločine, Bruce Wayne se umirovio i živi povučenim, samotnjačkim životom u svojoj vili. Gotham nikad nije bio sigurniji, ponajviše zahvaljujući Dentovom zakonu koji je omogućio policiji obračun s organiziranim kriminalom.

No, pojavljuje se nova prijetnja u liku Banea, maskiranog plaćenika koji je zbog svojih radikalnih stavova izopćen iz Lige sjena.

Bane započinje svoj uspon napadajući burzu i uzrokujući financijski slom tvrtke Wayne Industries. Zatim uz pomoć Catwoman uspijeva dovesti Batmana u svoj brlog gdje ga brutalno prebija i potom prebacuje u Lazarovu jamu, zatvor iz kojeg je naizgled nemoguće pobjeći.

U Batmanovoj odsutnosti, Bane ubija gradonačelnika, zarobljava policajce ispod zemlje, organizira revoluciju u kojoj stradavaju bogati i moćni, uspostavlja prijeke sudove i drži grad pod opsadom i prijetnjom atomske bombe koju je prvotno razvila tvrtka Wayne Industries, no isključivo kao reaktor za dobivanje čiste energije.

Batman uspijeva pobjeći iz Lazarove jame i dolazi u Gotham te oslobađa zarobljene policajce. Uz njihovu pomoć te uz pomoć Catwoman, Batman uspijeva poraziti Banea, no Batman biva ranjen od strane Mirande Tate, kći Ra’s Al Ghula koja se pretvarala da je bogata investitorica kako bi stekla uvid u Wayne Industries. Tate uskoro stradava, no ostaje prijetnja atomske bombe koju Batman rješava tako što se naizgled žrtvuje i baca ju iz svog vozila u more nedaleko Gothama. Jedan od policajaca, Blake, postaje Batmanov nasljednik i otkriva njegovu špilju.

Alfred, Bruceov batler i bliski suradnik, odlazi u Firencu gdje ugleda Brucea i Catwoman u restoranu.

Slika 10.: Baneov govor na stadionu

Slika 11.: Miranda Tate/Talia Al Ghul


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

Be social

Komentari