Ući u život umjetnika kroz filmsko platno (I. dio)

Vjerojatno svatko od nas ima omiljenog umjetnika. I vjerojatno je on daleko od nas ako ne i mrtav. Ako ste poprilično apsurdno melankolični, kao i ja, prema razdobljima u kojima nikada niste ni živjeli, a u kojima jesu živjeli ti vaši omiljeni umjetnici, filmska umjetnost nudi nekoliko vanrednih primjeraka za uživanje. Zato će vas Ziher kroz iduće tjedne upoznavati sa što više filmova o (likovnim) umjetnicima koje bi trebalo pogledati. Donosimo izbor prvih pet filmova  u kojima ćete se izgubiti na dva sata. A nakon toga – povratak u stvarnost.

Frida

Film počinje s jednim od traumatičnih iskustava koja su obilježila njezin život i karijeru – prometnom nesrećom koja ju je prikovala za krevet. Slikala bi po svojim gipsovima, a postavljeno je  i platno iznad kreveta.

Njezina umjetnost obilježila je razdoblje ranog dvadesetog stoljeća. Poznata je po svojim nadrealističkim portretima, a zbog čestih folk motiva iz meksičke kulture često je svrstana u naivnu umjetnost. Veza s možda najpoznatijim meksičkim umjetnikom Diegom Riverom bila je obilježena volim – mrzim odnosima, a razlog tome je nemogućnost Rivere da bude lojalan: “Bio si mi suputnik, kolega umjetnik i najbolji prijatelj, ali nikada mi nisi bio muž”.

Snažan nastup Salme Hayek kao strastvene i ranjive meksičke slikarice Fride Kahlo. Uz impresivnu postavu (Alfred Molina, Antonio Banderas, Diego Luna, Edward Norton, lista je preduga da sve nabrojimo) i zadivljujuću fotografiju, film ima onaj Midnight-in-Paris-štih. Oživljava 20-e i 30-e godine tjerajući nas da se zaljubimo u razdoblje i kulturu zbog kojeg odlazimo na Internet potražiti neku jeftinu avionsku kartu ili možda vremeplov ako imamo sreće pa da odemo iz našeg mjesta i našeg vremena. Film vrvi raznim ličnostima tog razdoblja (Trocki, Rivera, Rockefeller…) te poentira u smislu posjedovanja socijalnog i političkog konteksta tog turbulentnog perioda.

Frida: What do you think matters most for good marriage?
Otac: A short memory.
Frida: Why did you get married?
Otac: I don’t remember.

Pollock

Početkom 40-ih godina Jackson Pollock nije ni blizu slave koja će uslijediti za nekoliko godina. Živi kod brata, ima problema s alkoholom, a tek je sudjelovao u nekoliko izložba. Jednog mu dana na vrata kuca slikarica i buduća supruga Lee Krasner: „Jackson Pollock, ja sam Lee Krasner. Mislila sam da poznajem sve izvanredne umjetnike u New Yorku, a ne poznajem Jacksona Pollocka“. Nedugo nakon toga upoznaje se s jednom od najpoznatijih kolekcionarki Peggy Guggenheim koja mu ugovara prvu samostalnu izložbu i mural.

Neuspjeh prve izložbe i smrt prijatelja potencira njegove probleme s alkoholom, ali Lee, koja Pollocka vuče iz jame alkoholizma te ga tjera da prime kist u ruke, cijelo vrijeme ne odustaje od njega vjerujući da je genij te predlaže da se odsele izvan grada. Idilu osamljeničkog života na selu prekidaju česte svađe između Lee i Jacksona, a on se  redovito vraća alkoholu. U međuvremenu, slučajno otkriva svoju slavnu tehniku slikanja, piše se o njemu u Life Magazine-u koji preusmjerava svjetlo reflektora na njega te dobiva velike izložbe na kojima se prodaju njegove slike.

Pollock je bio poznat i po svom neugodnom ponašanju koje je često uključivao patroniziranje ostalih umjetnika pa i sam film počinje njegovom izjavom “Jebeš Picassa”, a Miltona Resnicka je nazvao imitatorom De Kooninga.

Interviewer: How do you know when you’re finished with a painting?

Jackson Pollock: How do you know when you’re finished making love?

Factory girl

Factory girl priča je o jednoj od superzvijezdi oca pop arta. Tijekom 60-ih i 70-ih godina Andy Warhol zajedno s drugim umjetnicima, prijateljima i selebritijima djelovao je u studiju zvanom “Factory”. Edie Sedgwick bila je mlada studentica koja 1965. odluči otići živjeti u New York, a tamo uskoro upoznaje “soup can” umjetnika Andyja Warhola. Pri tom prvom susretu odlučuje od nje napraviti novu it-djevojku te joj nudi snimanje filma.

Edie: What would I have to do in one of your movies?

Warhol: Just be yourself.

Sienna Miller glumi ovu Warholovu zvijezdu, a u filmu se očituje i njezina veza s Bobom Dylanom kojeg glumi Hayden Christensen. Pokušavajući pomiriti dvije suprotnosti, Edie ih odluči upoznati što rezultira napadom Dylana na Andyja “da će ubiti Edie”, ali ona odlučuje ostati u Warholovom studiju. Razdoblje nakon rastanka s Dylanom prolazi u znaku ovisnosti o heroinu, borbe s anoreksijom, gubitka slave i novaca te Edie Segdwick umire u 28. godini.

Andy Warhol: I wonder if people are going to remember us?

Edie Sedgwick: What, when we’re dead?

Andy Warhol: Yeah.

Edie Sedgwick: Well I think people will talk about how you changed the world.

Andy Warhol: I wonder what they’ll say about you… in your obituary. I like that word.

Edie Sedgwick: Nothing nice, I don’t think.

Andy Warhol: No no, come on. They’d say, “Edith Minturn Sedgwick: beautiful artist and actress…

Edie Sedgwick: …and all around loon.

Andy Warhol: …Remembered for setting the world on fire…

Edie Sedgwick: …and escaping the clutches of her terrifying family…

Andy Warhol: …Made friends with eeeeverybody, and anybody…

Edie Sedgwick: …creating chaos and uproar wherever she went. Divorced as many times as she married, she leaves only good wishes behind.

Edie Sedgwick: That’s nice, isn’t it?

Basquiat

Još jedan film u kojem Andy Warhol ima jednu od glavnih uloga (u ovom ga filmu glumi David Bowie), a glavni protagonist umire od predoziranja drogom. Ne govorimo da su te dvije činjenice direktno povezane.

Jean-Michel Basquiat (“Oh my God, you sound famous already”) započeo je kao street artist crtajući grafite po New Yorku pod pseudonimom SAMO. Tadašnja umjetnička i intelektualna elita počinje prepoznavati njegov rad te postaje jedan od najtraženijih (neo-ekspresionističkih) umjetnika u New Yorku tijekom osamdesetih godina. Kupoprodajni odnos prema umjetničkim djelima nije ono što se poklapalo s filozofijom Basquiata. Cijeli New York se trgao za njegovim slikama, ali Basquiat u ima samo nekoliko snažnih odnosa – s Andyjem Warholom, prijateljem Bennyjem kojeg glumi Benicio del Toro, te s likom Albertom Milom koji je izazvao kontroverze. Taj lik kojeg glumi Gary Oldman u stvarnosti ne postoji već ga je redatelj i slikar Julian Schnabel uveo kao fikcijskog protagonista po uzoru na sebe.

Basquiat: Ah, piss paint!

Andy Warhol: Not piss paint, Jean, oxidation art!

Basquiat: Ya, I hate cleaning brushes too.

Surviving Picasso

Anthony Hopkins kao Pablo Picasso, Natascha McElhone kao Francoise Gilot, Julianne Moore kao Dora Maar… Kako redatelj James Ivory nije dobio dopuštenje korištenja Picassovih radova u filmu, struktura se više okreće oko njegovog privatnog života.

Francoise Gilot je francuska slikarica i autorica, a vjerojatno najpoznatija kao jedna od ljubavnica i muza Pabla Picassa (u razdoblju između 1944. i 1954.). Nijednoj ženi biti ljubavnica Picassa nije lako palo. Gilot je s vremenom saznavala za njegove druge ljubavi – Doru Maar, Marie-Therese i Olgu Koklowu.

Dora Maar: You may be a great painter, but you are morally corrupt. You’ve contaminated the whole world.