Više ekrana, manje riječi: Tinejdžeri pod digitalnim stresom
U posljednjem desetljeću, nagli porast korištenja digitalne tehnologije među adolescentima značajno je utjecao na njihovo mentalno zdravlje i socijalno funkcioniranje. Prema UNICEF-ovom izvješću iz 2021. (Digital Technology and the Mental Health of Adolescents), tinejdžeri koji svakodnevno provode više od tri sata na ekranima (osobito na društvenim mrežama, YouTubeu i TikToku) dvostruko češće prijavljuju simptome anksioznosti, razdražljivosti, smetnji sa snom i poteškoća s koncentracijom.
Slične nalaze potvrđuje i European Child & Adolescent Psychiatry (2022.), ističući kako intenzivno digitalno korištenje povezuje niži prag tolerancije na frustraciju i lošije suočavanje sa stresom, osobito kod tinejdžera izloženih brzim, impulzivnim i agresivnim sadržajima (npr. TikTok, gaming platforme, brzi reelsi).
Emocionalne i socijalne posljedice
Psiholozi i školski pedagozi sve češće upozoravaju na fenomen “ekranske tišine”. Situaciju u kojoj adolescenti borave fizički zajedno, ali bez međusobne komunikacije jer su svi fokusirani na svoj ekran. Ova pojava negativno utječe na:
– razvoj neverbalne komunikacije,
– sposobnost aktivnog slušanja i emocionalne empatije,
– vještine rješavanja sukoba i timskog djelovanja.
Prema studiji Journal of Adolescence (2021.), veći broj sati provedenih na društvenim mrežama značajno korelira s porastom samoće i usamljenosti, čak i kada su tinejdžeri digitalno “povezani”.
Vršnjačko nasilje na internetu (cyberbullying)
S porastom digitalne prisutnosti dolazi i do sve izraženijeg problema vršnjačkog nasilja putem interneta. Prema istraživanju EU Kids Online (2020.), čak 21 % hrvatskih srednjoškolaca doživjelo je neki oblik online nasilja – uključujući izrugivanje, prijetnje, ucjene ili javno sramoćenje. Najčešće se to događa putem društvenih mreža, poruka i anonimnih aplikacija, a posljedice su često ozbiljne: povlačenje, tjeskoba, pad samopouzdanja i depresivne epizode.
UNICEF Hrvatska upozorava da cyberbullying ima dugotrajan psihološki učinak, osobito jer se odvija u prostorima koje odrasli slabije nadziru. Žrtve često ne prijavljuju nasilje zbog straha od dodatnog izlaganja ili nepovjerenja u sustav.
Prema JAMA Pediatrics (2023.), djeca i adolescenti koji su izloženi vršnjačkom nasilju putem interneta imaju 60 % veći rizik od razvoja kliničkih simptoma depresije i 50 % viši rizik od samoozljeđivanja.
U borbi protiv ovog problema ključna je:
– edukacija roditelja i nastavnika,
– osnaživanje mladih za prepoznavanje i prijavljivanje nasilja,
– razvoj sigurnih digitalnih prostora,
– i, najvažnije, jačanje međuvršnjačke solidarnosti i komunikacije uživo.
Rješenja i preporuke
Prema preporukama stručnjaka nekoliko je stavki na koje je potrebno staviti naglasak, a one su navedene u nastavku.
Ograničiti vrijeme pred ekranom
Maksimalno 2 sata dnevno izvan školskih obaveza. Djeca do 14 godina ne bi trebala koristiti telefone za komunikaciju tijekom noći.
Povećati fizičku aktivnost
Bareml 60 minuta dnevno umjerene do intenzivne fizičke aktivnosti. Hodanje, bicikl, ples, timski sportovi – utječu pozitivno na regulaciju stresa i raspoloženja.
Digitalna higijena u kući
Bez ekrana sat vremena prije spavanja – plavo svjetlo remeti proizvodnju melatonina. Zajednički obroci bez mobitela, poticanje razgovora i emocionalne povezanosti.
Razvijanje emocionalnih i socijalnih vještina
Uključivanje u vannastavne aktivnosti – glazba, kazalište, debata, volonterski programi. Poticanje komunikacije licem u lice, igre bez ekrana, društvene igre.
Uloga roditelja i škole
Studije pokazuju da su adolescenti otvoreniji za promjene kada dolaze u obliku zajedničkih dogovora, a ne kroz zabrane. Zato stručnjaci preporučuju:
– Digitalni dogovori u obitelji (npr. “offline vrijeme”, zajedničko biranje sadržaja).
– Edukacije za roditelje i učitelje o posljedicama prekomjerne upotrebe digitalne tehnologije.
– Uključivanje mladih u sadržajne rasprave o digitalnoj kulturi, umjesto moraliziranja.
Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.
Izvori:
UNICEF (2021). Digital Technology and the Mental Health of Adolescents
EU Kids Online (2020). Research findings on children and digital risks
WHO (2019). Guidelines on physical activity, sedentary behaviour and sleep for children under 5 years of age
American Academy of Pediatrics (AAP). Media Use Guidelines for Teens
JAMA Pediatrics (2022–2023). Screen Time, Mental Health & Cyberbullying in Adolescents
Journal of Adolescence (2021). Screen use and loneliness among adolescents
Centar za sigurniji internet (Hrvatska)
