Poslovanje muzeja kao tvrtke
U Muzejskom dokumentacijskom centru u Zagrebu 11. prosinca Leanne Manfredi održala je predavanje o projektima kreativne industrije u Victoria & Albert Museumu u Londonu. Kao zaposlenica najvećeg muzeja primijenjene umjetnosti i dizajna sudjelovala je u njegovim mnogobrojnim projektima koji su gradili njegovu reputaciju i uspjeh. U ovoj golemoj građevini zaposleno je oko 1000 ljudi. Toliki broj ljudi zahtijeva dobru unutarnju komunikaciju tijekom spremanja velikih projekata. Victoria & Albert Museum osnovan je 1852. godine, no stalno se mijenja i prilagođava suvremenom svijetu.
Ključni segment kreativnog razmišljanja utemeljen je na ekonomiji i pronalaženju načina zarade. Muzej također provodi istraživanja koja pomažu u sagledavanju slike ponašanja posjetitelja, koliko provode vremena u muzeju, ali i različitim dijelovima muzeja. Evidencija je pokazala da je 50% posjetitelja turista koji većinom dođu na glavni ulaz muzeja, možda pogledaju najbliže galerije, odu na kavu i u dućan gdje potroše otprilike 35 funti (muzej prati i potrošnju pojedinog posjetitelja) i odlaze propuštajući oko 80 % postava muzeja. Kako je muzeju u interesu da posjetitelji dobiju i traže više, organizirane su razne radionice i dodatni sadržaji koji su omogućavali veću interakciju posjetitelja i izložbenih predmeta.
Slušanje želja publike
Jedan od primjera koji je Manfredi navela u svojem predavanju bio je slučaj s jezerom napravljenim u dvorištu muzeja. Prvotno osmišljen kao čista instalacija, svidio se najmanjima za kupanje. Prvo su pokušali zabraniti i spriječiti to, no nakon nekog vremena su shvatili da je to odlično za prodaju pića i jela, jer je stvaralo atmosferu piknika, mjesto gdje su ljudi na tratini uživali u odmoru od muzejske ture.
Prilagođavanje tehnološkim i modernim prohtjevima
Iako muzej dobiva novac od vlade, u zadnjih pet godina iznos je smanjen za 15%, te nije dovoljan da bi muzej funkcionirao i organizirao svoje projekte. Za njih, ali i sve ostale muzeje to je značilo potrebu za poslovnim razmišljanjem i prilagođavanjem ekonomskom sustavu. Popratni sadržaji uz izložbeni prostoru u tom su slučaju ključan faktor.
Organizirani su i veliki projekti poput izložbe Davida Bowieja i Alexandera McQueena. Radi velikog broja posjetitelja, muzej se prilagodio radnim vremenom, upošljavanjem dodatnog osoblja i kontroliranjem prometa u samim izložbenim prostorima.
U slučaju Alexandera McQueena muzej je bio otvoren puna 24 sata na dan. Također je ostvarena suradnja studenata Central St. Martin College Designa i zaposlenika Swarowskog koji su u Swarowski dizajn projektu napravili tematski povezanu izložbu predmeta koji su upotpunili svečanost događaja.
To je samo jedan od primjera suradnji muzeja s vanjskim ustanovama, korporativnim partnerima, piscima, poslovnim ljudima, edukativnim institucijama i sveučilištima te s različitim intelektualcima, ali i studentima dizajna. Potiče se komunikacija, a muzej postaje melting pot znanja, kreativnosti i inspiracije za sve.
