12. studenoga 2025.

Vrijeme čitanja: 5 minuteProšlogodišnji dobitnik pjesničke nagrade Na vrh jezika, Hrvoje Ryznar, ove je godine objavio svoju prvu zbirku pjesama Kolaterale.

11. studenoga 2025.

Vrijeme čitanja: 4 minuteRockmark, kao i svake godine, donosi zanimljive naslove od kojih se mnogi nađu na našim policama. Ovoga puta izdvajamo pet naslova koja će se najčešće ‘skenirati’ na blagajni tijekom Interliber tjedna.

Film

Subversive Festival: Na večernjem programu govorit će se o balkanskoj ljevici i plenumima

Foto: Press/Subversive
Vrijeme čitanja: 2 minute

U četvrtak program započinjemo na Subversive Forumu u 16 h promocijom knjige Antikapitalistička kuharica u izdanju Radničke fronte. Ako želite znati nešto više o političko-ekonomskom sustavu u kojem živimo, ali i o politici i ideologiji koja stoji u pozadini Radničke fronte, moći ćete to saznati iz razgovora Mate Kapovića, Ivana Ergića i Luke Matića koji će moderirati Marko Milošević.

Na večernjem programu Međunarodne konferencije na Subversive Festivalu slušamo dva panela. Prvi je u 19 h u kinu Europa na temu „Balkanska ljevica“, na kojem sudjeluju Vuk Perišić, Tanja Petrović i Nenad Porobić, a razgovor moderira Dragan Markovina.

S obzirom na sveopću revitalizaciju klerikalne nacionalističke desnice, praktički na cijelom jugoslavenskom prostoru, koja se s jedne strane očituje u rehabilitaciji kolaboracionističkih režima i pokreta iz Drugog svjetskog rata, a s druge u ozbiljnim nastojanjima za gušenjem slobode medija i sveopćom provincijalizacijom kulture, nema nikakve sumnje da čitav balkanski prostor živi u drugoj mladosti devedesetih godina i vrijednosti koje je to doba afirmiralo. Takvo stanje stvari svjedoči o dubinskom porazu ljevice, koja ne samo da ne uspijeva artikulirati nekakve nove politike i povesti ozbiljan otpor prema vladajućim trendovima, prepuštajući inicijativu pojedincima i organizacijama civilnog društva, nego nije u stanju ni ponuditi viziju budućeg razvoja društva. Imajući u vidu da je takva izgubljenost rezultat neosviještenih uzroka poraza s početka devedesetih, ali i dio šire nemoći ljevice na europskom prostoru, panel će analizirati nekoliko fenomena koji opterećuju ljevicu na balkanskim prostorima. S jedne strane to je analiza uzroka poraza, s druge antagonizam između tzv. nove ljevice i onoga što ona smatra liberalima, s treće njezina afirmacija nacionalističkih vrijednosti uspostavljenih ratnih godina te s četvrte uporno zaobilaženje jugoslavenskog konteksta, koje umnogome doprinosi nemoći regionalne ljevice.

Nakon toga, u 21 h, na temu „Perspektive borbe: Od plenuma na fakultetu do plenuma na radnim mjestima“ razgovarat će Zrinka Breglec (Studentski zbor FF-a), Anja Grgurinović (studentska predstavnica u FV-u) i Predrag Sekulić (sindikat Nova solidarnost) uz moderaciju Karla Juraka.

U posljednje vrijeme ponovno se intenziviralo održavanje plenuma na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Uslijed konkretnih problema koji se tiču politike uprave Filozofskog fakulteta ponovno se pokazala nužnost organiziranja studenata i akademskih radnika u tijelo neposrednog političkog pritiska koje nastavlja, nakon kraćeg prekida, kontinuum borbe od 2009. godine. Plenum na fakultetu tako služi kao dobar primjer organiziranja oko konkretnih problema s ciljem artikulacije političkih zahtjeva od šire mase koja je inače deprivirana od političke moći i odlučivanja. Plenumi općenito otvaraju prostor za moguće političko na svim razinama života i rada, a posebice na radnim mjestima. S obzirom na to da u razdoblju restauracije kapitalizma i deindustrijalizacije zemlje svjedočimo uništavanju tvornica i poduzeća u korist zadovoljavanja privatnih interesa, radničko samoorganiziranje u plenume na radnim mjestima dolazi u prvi plan kao potencijalna metoda otpora i borbe. Kako su se studenti organizirali u plenum, tako se postavlja i nužnost širenja perspektiva borbi i na radnim mjestima, među radnicima isključenima iz odlučivanja i bez kontrole nad proizvodnim procesima. Plenumi na radnim mjestima tako se nameću kao progresivno oruđe za daljnje perspektive radničke borbe s ciljem stvaranja inkluzivnih mikropolitika koje uključuju uplive u sve neposredne procese odlučivanja i kontrole. Pozitivni primjeri radničkog samoupravljanja i radničke kontrole (kao npr. slučaj ITAS-a) daju vrijednu pouku kako je moguće obraniti radno mjesto i nastaviti proizvodnju na egalitarnim osnovama. Osim širenja pozitivnih perspektiva borbi, ovdje se otvaraju i brojni problemi s kojima se suočavaju studenti na fakultetima i radnici na svojim radnim mjestima, no prije svega širi se svijest o važnosti organiziranja u plenume na svim razinama te jačanju perspektive studentske i radničke borbe, kao i njihova međusobna povezanost.

Be social

Komentari