novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

Izložba Atlas mrlja Vide Meić u Galeriji Kranjčar

Atlas mrlja
Foto: Press
Vrijeme čitanja: 2 minute

U četvrtak, 19. listopada otvara se izložba Vide Meić Atlas mrlja u 19 sati u Galeriji Kranjčar. Mlada grafičarka Vida Meić u svojem najnovijem ciklusu radova propituje, a potom i kreativno usustavljuje, načela pogreške i slučajnosti. Drugim riječima, ona svoje suvereno poznavanje grafičkih tehnika dubokoga tiska nadograđuje postupcima koji odstupaju od uvriježenih i akademski propisanih  pravila zanata. Na taj način površine ovih grafika neće nastajati kao rezultat apsolutno kontroliranog stvaralačkog procesa, već će ponajprije odražavati zbir izvorno razgrađujućih silnica koje, vođene idejnim impulsima autorice, prerastaju u zasebnu estetsku vrijednost.

Proces nastajanja Vidinih grafika nadilazi svoje čisto tehničke odrednice te poprima status umjetničkog realiteta. Vida u svojem grafičkom djelovanju eksperimentira na način da provocira pogreške i, na sebi svojstven način, racionalizira slučajnost. Kao svojevrsni supstrat pogreške i slučajnosti javit će se mrlja. Posve logično. U svakodnevici, naime, mrlje se gotovo uvijek doživljavaju kao neke neželjene i slučajne pogreške koje valja što učinkovitije ukloniti ili sanirati. Ali one, same po sebi, mogu imati itekako zanimljive oblike te tvoriti vizualno nadasve poticajne forme. Upravo će ta zavodljiva i ekskluzivno organička estetika mrljastih oblika, odnosno formi, potaknuti mladu umjetnicu na svjež i naglašeno problemski pristup izradi grafika. Mrlje, dakle, u slučaju Vide Meić predstavljaju i uzrok i posljedicu.

Foto: Press

Istodobno, kao posljedica spomenutih odrednica problematiziraju se i pritom posve relativiziraju granice između pojedinih oblika, a samim time i između detalja odnosno totala. Djelić neke mrlje može, naime, tvoriti i total, ali isto tako i skupina mrlja može predstavljati tek manji detalj neke veće cjeline. Svega toga, dakako, Vida Meić posve je svjesna. Štoviše, ona će upravo na temelju ovih spoznaja sistematizirati i uspostaviti svoj vlastiti, kako kaže, Atlas mrlja s pet osnovnih terminoloških odrednica: konglomeratipojedinačne, uvećanja, strukture i ultrazumiranje. Vidine grafike opiru se uvriježenim stavovima o mrljama, uzdižući ih iz područja banalnoga i neželjenoga u sferu problemski tretirane estetike. I što je najvažnije, potiču nas na osviješteno promatranje i, dakako, razmišljanje.

(iz teksta Vanje Babića)

Be social

Komentari