Vizart

“Crtež politike, politika crteža”: Izložba crteža koji progovaraju koliko i tekst

u kulturnom prostoru na Trešnjevci, od kraja siječnja ove godine službeno poznatom pod nazivom BAZA, otvorena je izložba ilustracija iz hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea Crtež politike, politika crteža.
Foto: [BLOK]
Vrijeme čitanja: 3 minute

Sinoć u 20 sati u kulturnom prostoru na Trešnjevci, od kraja siječnja ove godine službeno poznatom pod nazivom BAZA, otvorena je izložba ilustracija iz hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea naziva Crtež politike, politika crteža.  

Petnaest godina nakon početka njihova djelovanja, prostor na adresi Adžijina 11 u spomenutom je razdoblju dodijeljen kolektivu kustosa koji djeluju pod imenom [BLOK] – Lokalna baza za osvježavanje kulure. Ideje kolektiva usmjerene su na produkciju suvremene umjetnosti, edukaciju i aktivizam.

U siječnju održano otvorenje prostora upotpunila je promocija kataloga zadnjeg izdanja UrbanFestivala pod nazivom Natrag na trg!, popraćena dokumentacijskom izložbom koja je predstavljala umjetničke radove nastale tijekom postprodukcijske faze festivala. Naslov Natrag na trg! pozivao je tada na izložbu koja će se baviti temom repolitizacije trga kao javnog prostora grada, pokušavajući izboriti nove načine promišljanja o njemu kao javnome dobru.

Foto: Ziher.hr/ Jelena Ratko
Foto: Ziher.hr/ Jelena Ratko

Nekoliko mjeseci nakon toga, kolektiv nastavlja djelovati u duhu aktivizma i kritičke analize društvenih fenomena, što je dokazano novootvorenom izložbom Crtež politike, politika crteža. Njome predstavljaju „vizualne eseje domaćih i međunarodnih autora o zanemarenim i prešućenim društvenim fenomenima“, kako se navodi u opisu izložbe.

Pojava hrvatskog izdanja Le Monde diplomatiquea prije četiri godine prodrmala je domaću medijsku scenu suprotstavljajući se dotadašnjoj ideologiji novinarskog profesionalizma kao bezinteresnog i po definiciji apolitičnog. Izložba dokazuje da taj svojevrsni „bunt“ vidljiv u naslovima i tekstovima mjesečnika postoji u jednakoj količini u slikovnome koje ih prati. Drušveno, ekonomski i politički angažirane ilustracije naizgled su samo „crtež uz tekst“, no analizom tih crteža kao samostalnih autorskih cjelina primjećuju se u njima elementi koje tekst ne može ponuditi, a čine se nužnima za interpretaciju mjesečnika.  To je prvenstveno početna zainteresiranost čitatelja za tekst, no i ono što tekstu omogućuje da ostavi intenzivniji dojam na čitatelja – crtež teksta.

Foto: Ziher.hr/ Jelena Ratko
Foto: Ziher.hr/ Jelena Ratko

Radovi sedamnaestero umjetnika/ica koji djeluju na različitim područjima likovnosti okupljeni su u jedanaest tematskih cjelina: socijalna država, fašizam, žene i društvo, profesionalni nogomet, geopolitika, naddržavne institucije i pitanje demokracije, portreti, kontrola i nadzor, rad, migracije te tokovi kapitala. Iako se koriste različitim tehnikama u prevođenju kompleksnih geopolitičkih tema u likovni jezik, svi ističu socijalna pitanja iz perspektive onih koje dominantna klasa prezire. Crtež po sebi na taj način biva svojevrsni politički aktivizam, a takva angažirana umjetnost onda u Le Monde diplomatiqueu postaje povod i posljedica ravnoteže između činjenica i ironije.

Foto: Ziher.hr/ Jelena Ratko
Foto: Ziher.hr/ Jelena Ratko

Isto kao što pojedinačno radovi prate tekstove dopunjavajući ih, ilustracije se i međusobno (ideološki) isprepliću. Motivirajući za djelovanje, tvore izložbenu cjelinu koja zagovara zdravu kritiku i ironičan pristup. Neki od naslova tekstova kojima se bave autori tih likovnih radova su Biologizacija siromaštva u neoliberalizmu, Iza rešetaka u neslobodnom svijetu i Afera Snowden i elektronički kapitalizam.

Izlažu Ivana Armanini (HR), Sretan Bor (HR), Petja Dimitrova (AT), Dunja Janković (HR), Dalibor Kazija (HR), KURS (RS), Mirna Kutleša (HR), Vasja Lebarić (SI), Linnch (CG), Ivo Matić (HR), Krešimir Certić Miš (HR), Lucija Mrzljak (HR), Vuk Palibrk (RS), Jan Pavlović (HR), Ivana Pipal (HR), Mirko Rastić (HR), Anja Sušanj (HR), Vedran Štimac (HR).

Izložbu je moguće pogledati do 30. listopada 2016. godine.

Be social

Komentari