Grad Zagreb dobio novi vizualni identitet, inspiriran je Gotovčevim performansom iz 1981.
Dizajn.hr objavio je rezultate javnog natječaja za dizajn vizualnog identiteta Grada Zagreba.
Natječaj je raspisao Grad Zagreb, a provelo ga je Hrvatsko dizajnersko društvo. Prve reakcije javnosti na vizualni identitet nisu previše dobre, blago rečeno.
Naime, u listopadu 2024. godine raspisan je natječaj u kojem se željelo dobiti jedinstveno i kvalitetno idejno rješenje dizajna vizualnog identiteta Grada Zagreba koji će reflektirati njegovu bogatu povijest, sadašnjost i viziju budućnosti.
Prva nagrada, na kraju i ona odabrana, nosi naziv Slobodan čovjek u slobodnom gradu. Autorski tim dizajna čine Boris Malešević, Katja Malešević i Feđa Vukić dok su tu i suradnici Goran Trbuljak, Vlado Martek, Marko Lulić, Linda Golik Horvat i Suzana Potrebić.
Prva nagrada iznosila je 15 tisuća eura (neto). U ocjenjivačkom sudu bili su Ira Payer, Nina Bačun, Tom Dorresteijn, Luka Korlaet i Luka Thumm. Njihova odluka za najbolji rad bila je jednoglasna.
Dio objašnjenja zašto je odabran upravo ovaj dizajn donosimo u nastavku.
„Identitet grada nije samo njegov vizualni izražaj, već i način na koji stanovnici i posjetitelji doživljavaju i interpretiraju njegovu kulturnu, povijesnu i društvenu dimenziju. U kontekstu suvremenih projektiranih vizualnih identiteta gradova, koji često balansiraju između tradicije i atrakcije, nužno je razviti sustav koji ne samo da odražava povijesnu baštinu, već i omogućava dinamičan razvoj u skladu s potrebama i očekivanjima zajednice. Prvonagrađeni rad “Slobodan čovjek u slobodnom gradu” izdvaja se kao rješenje koje uspješno sintetizira te elemente te predstavlja vizualni i konceptualni iskorak u definiranju identiteta Zagreba.“
Višeslojno čitanje
„Formalna osnova ovog vizualnog identiteta počiva na obrisu službenog grba grada Zagreba, preciznije obliku njegova štita, koji se jednostavnim grafičkim zahvatom – u zoni u kojoj se na službenom grbu nalaze otvorena vrata utvrde Gradec – dodatno otvara prema okolnom prostoru. Opisanom intervencijom, konkretno redukcijom jednog dijela obrisne linije štita, uspješno je kreiran novi semantički okvir koji zadržava asocijaciju na heraldičku tradiciju, dok istovremeno omogućava novo višeslojno čitanje.“
„Tako gornji dio znaka sugerira kvadrat, što se može čitati kao strukturirano urbano tkivo, ali i kao naglašeno smještanje Zagreba u kontekst Hrvatske putem hrvatskog vizualnog koda. Donji dio novog znaka, polukružno zakrivljenu liniju – originalno donji dio štita – percipiramo kao osmijeh i možemo interpretirati kao pristupačnost, toplinu i pozitivni duh grada. Prema sugestiji autora, tu liniju možemo prepoznati i kao rijeku Savu. U cjelini, ova jednostavna, dobro promišljena i vrlo vješta intervencija, osim što stvara inspirativnu podlogu za nova čitanja, na simboličkoj razini predstavlja i suvremeni dizajnerski iskorak izvan okvira heraldike.“
Inspiracije iz konceptualne umjetnosti
„Unutar znaka smješten je verbalni standard “Zagreb volim te!” koji inspiraciju crpi iz konceptualne umjetnosti, referirajući se na kultni ulični performans Tomislava Gotovca (Ležanje gol na asfaltu, ljubljenje asfalta / Zagreb, volim te!, 1981.), a koji autori prepoznaju kao paradigmatski iskaz individualnog i angažiranog odnosa prema gradu. Predložena ekstenzija “Volim te!”, zamišljena kao stalni dodatak uz ime grada, nadilazi razinu marketinške krilatice, već postaje univerzalna izjava emocije prema Zagrebu te označitelj odnosa između osobnog i kolektivnog identiteta.“
„Prema mišljenju Ocjenjivačkog suda, ovaj identitetski sustav donosi nekoliko ključnih strateških prednosti za Zagreb. Njegova dugoročna relevantnost proizlazi iz oslanjanja na temeljne vrijednosti grada umjesto na vizualnu atrakciju. Nadalje, otvoreni sustav vizualne komunikacije, kakav bi se bez dvojbe mogao izgraditi na temeljima natječajnog rada, može omogućavati prilagodbu različitim kontekstima bez vizualnih ograničenja; umjesto nametanja stroge grafičke matrice, ovaj identitet može uspješno ostavljati prostor za suživot sa svim budućim kreativnim rješenjima.“
Službeni grb se ne mijenja
„Osim toga, kompatibilnost s postojećim vizualnim okruženjem osigurava njegovu skladnu integraciju u postojeće kulturne i institucionalne sustave, bez stvaranja vizualnih sukoba i potrebe za potpunim i istovremenim redizajnom svih gradskih sastavnica. Na koncu, projekt omogućava da se status postojećeg službenog grba grada Zagreba ne dovodi u pitanje, čime se osigurava obzirna, postupna i održiva implementacija novodizajniranog identitetskog sustava u razumnom periodu.“
Ostale prijedloge za vizualni identitet i dobitnike možete vidjeti na dizajn.hr.
