novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Intervju

Graffiti na Gradele & Ziher predstavljaju – Lonac: ‘Volim tu morsku bolest koju dobijem kad sam na dizalici’

[Heartbeats, Zagreb 2016.] Foto: Lonac i Silkfatblues
Vrijeme čitanja: 5 minute

Odbrojavanje do Graffiti na Gradele 2016. može započeti! Svake srijede predstavit ćemo jednog graffiti/street art umjetnika koji će na ovogodišnjem, petom izdanju festivala crtati u Bolu na Braču (28.-30.7.), a poneku srijedu pridružit ćemo im i po jedno glazbeno ime te na taj način sve do lipnja najavljivati ovogodišnje aktere GNG-a. Do sada smo predstavili i potvrdili dolazak ChezaSarmeModula OsamBareta iz Pimp My Pumpa te Royala i Casina iz HAHA grupeAzrama iz Klana 1107Anxia i WensaHane i ArtuDitu kolektiva.

No prije nego što predstavimo možda i najjače ime festivala, prvim konferencijskim pozivom u povijesti Zihera Toxara, Zembo i DaMental izveli su igrokaz naziva “Dolazimo mi”.  Kao nagradu za uspješno obavljen zadatak, oni ulaze u službeni line up festivala kao nova glazbena imena nakon već prije najavljenih Tibora i Geralta iz Rivije, Tone Tuoroa, High5 i prve ture DJ-a.

Igrokaz “Dolazimo mi”:
Glavne uloge: Toxara, Zembo & DaMental
Sveznajući pripovjedač: M. Boko
Specijalan gost: Đulijano, na ulici poznatiji kao K’Mica

Uzrujanost u glasu pripovjedača je zbog činjenice da su mu u vrijeme razgovora zagarale pljeskavice u kuhinji. Inače je skoz skuliran tip. K’Mica je pristao ne naplatiti ovo pojavljivanje, ali za svako sljedeće javite se njegovom menadžeru za tarifu. Toxara, Zembo i DaMental su takvi inače. Pogledajte!

A sada dame i gospodo – Lonac! Posljednjih godina skrenuo je pažnju javnosti na sebe i to je učinio svojim radovima. Domaće i inozemne medije zainteresirao je pumpajućim srcem od kojega je napravio i svoj prvi gif, a upravo se vratio iz Italije gdje je oslikao svoj novi veliki zid, djelo nazvao ‘The Kiss’ i ponovno podsjetio kako je oslikavanje zidova umjetnost, a ne vandalizam. Upoznajte Lonca!

Sudjeluješ li prvi put na Graffiti na Gradele?

Ovo će mi biti prvi puta da sudjelujem. Prošle godine sam bio pozvan, no nisam mogao prisustvovati zbog gostovanja u Bristolu na Up Fest-u.

Kako je došlo do tvog sudjelovanja na GNG?

Marko Boko me je (po drugi put) pozvao da sudjelujem.

Što misliš o takvom tipu festivala?

Mislim da iz godine u godine postaje sve bolji te privlači pozornost sve više ljudi.

Što od svog rada planiraš pokazati na festivalu?

Ručni rad 🙂 To uvijek ovisi o zidu koji dobijem. Nadam se da neću biti previše na suncuu i da ću dati 150% sebe pred zidom.

[Buzz off, Zagreb 2016.] Foto: Lonac i Silkfatblues
[Buzz off, Zagreb 2016.]
Foto: Lonac i Silkfatblues

Tko je Lonac privatno, a tko je Lonac kao umjetnik?

Znači rekli su ti da sam shizofren?

Mislim da to treba pitati one koji misle da me znaju. Meni je to slikanje dio svakodnevnice i nemam neke potrebe za dvostrukim identitetom. Lonac je debilni nadimak koji vučem još od osnovne škole, tako da bi se moglo reći da sam ja jedan mali s Trešnjevke koji voli slikati sprejem.

Sve više tvojih radova možemo vidjeti u velikim uličnim formatima. Kakav je osjećaj kada staneš pred prazan zid nekoliko metara veći od tebe? Koja je razlika između bijelog zida i bijelog platna manjih dimenzija?

Ogromna je razlika između platna i zida. Zid je okružen nekakvom scenografijom koju pokušavam uključiti u sami rad. Ponekad je zapravo zid taj koji sugerira što naslikati, a što ne naslikati – Medika Divin, Nest, AmBush, Heartbeats, The Kiss – sve su ovo primjeri radova koji pokazuju na koji je način uključena cijela scenografija prostora. Osim toga, obožavam sav taj fizički napor potreban za realizaciju murala. Obožavam se ubiti od rada, a u studiju to nekako ne mogu jer sjedim pred platnom i razmišljam kako mi fali ona morska bolest koju dobijem na dizalici.

Pumpajuće srce izazvalo je velike reakcije u javnosti, oglasili su se i mainstream mediji koji inače nisu toliko zainteresirani za uličnu umjetnost (barem ne koliko bi trebali biti). No koja je ideja iza HeArtbeats? Koliko je trajala cijela izvedba? Zašto srce kuca u suprotnom smjeru?

Realizacija srca trajala je svega možda dva tjedna. Slikao bih svaki dan po par sati na temperaturi ispod nule.. Ideja je bila pokušati napraviti nešto u stilu onog ronioca na Medici, ali ovoga puta animirati mural. Srce sam naslikao 6 puta, a nešto više puta sam farbao cijevi te na kraju od čitavog procesa napravio gif.  Srce pumpa krv u suprotnom smjeru jer prostor i smjer kretanja cijevi to zahtjeva. A zašto se to ne vidi u gifu za sad nije bitno 🙂 la la la la la

[The Kiss, Cassino 2016.] Foto: Lonac i Silkfatblues
[The Kiss, Cassino 2016.]
Foto: Lonac i Silkfatblues

Tvoji radovi vrlo su realistični. Zanimljivo je promatrati kako žive zajedno s ulicom i blijede zajedno s njom, njihova realnost prolazi kao i uostalom sve oko nas. Zašto realistično i smatraš li da takvi radovi lakše privuku pažnju?

Volim se udubiti u detalje, volim pimplati i davati previše pažnje možda nebitnim stvarima. Takav sam kao osoba tako da to nije neki stil koji sam odabrao kako bi privukao pozornost na sebe. Mislim da na ulici i dalje ima puno više radova koji su kontra toga što ja radim pa možda baš zbog toga radim još više, veće, teže… Radim ono što želim vidjeti.

Jednom prilikom si rekao da tvoji radovi odišu simbolikom. Gdje nastaje ta simbolika? U društvu, u tebi, u situaciji?

Inspiriraju me svakodnevne stvari tako da ta simbolika može a i ne mora biti svima lako shvatljiva. Težim tome da svaki rad ima neku priču ili barem razlog postojanja, bilo zbog lokacije koja me inspirirala ili neke unutarnje želje da to nešto unutarnje izbacim na zid.

Kakva je, prema tvojem mišljenju, street art i graffiti scena u Hrvatskoj?

Ide na bolje. Čini mi se sve zdravijom.

Misliš li da je hrvatska street art i graffiti scena fokusirana isključivo na Zagreb?

Mislim da u Zagrebu ima najviŠe kreativaca, ali ima jednako vrijednih i u Osijeku, Rijeci…

[Allegory of Peace and War, Sarajevo 2015.] Foto: Lonac i Silkfatblues
[Allegory of Peace and War, Sarajevo 2015.]
Foto: Lonac i Silkfatblues

Koliko se uopće promiče takav način izražavanja u Hrvatskoj?

Iskreno ne znam. Kod nas to sve nekako ide polako, ali ajde barem se kreće. Definitivno ima sve više zaljubljenika u ovaj tip kreativnog trošenja energije, no i dalje treba biti užasno uporan te se na žalost nekim ljudima treba previše objašnjavati da bi se određeni projekt ostvario.

Misliš li da se mediji dovoljno bave tom umjetnošću ili je ona još uvijek u sjeni klasičnih umjetnosti?

Većina medija se time bavi onda kada je ta tema vruća i kada njima ide u korist, no i dalje su dosta površni u informiranju puka – čast iznimkama kojih ima 🙂

Je li promociji street arta i graffita pridonio razvoj nezavisnih medija?

Sve je više medija i socijalnih platformi koje promoviraju ovakav tip umjetnosti. Mislim da živimo u vremenu u kojem mozes postići puno samo svojim radom, bez posrednika, bez nepotrebnih teško shvatljivih tekstova. Rad je bitan i ako valja naći će svoju publiku.

[If you fly to high, Zagreb, 2014.] Foto: Lonac i Silkfatblues
[If you fly to high, Zagreb, 2014.]
Foto: Lonac i Silkfatblues

Koliko ti je važan feedback publike?

Pohvala i kritika me jednako tjeraju da radim još više. Mislim da bez tuđe reakcije nema napretka tako da sam zahvalan na tome što sve više ljudi primijećuje i komentira to što radim.

Imaju li street art i graffiti scena dobru budućnost u Hrvatskoj?

Naravno da da. Dokle god postoje dobri ljudi i zdravi odnosi novije generacije će biti sve bolje, a ako se opet vratimo na gengsta hejtanje nećemo ništa postići.

Možemo li uskoro očekivati neku tvoju izložbu?

Nadam se da da, tamo negdje krajem godine prije nego odem za Floridu.

Lonca možete pratiti na Facebooku, Instagramu i Blogspotu.


 

Be social

Komentari