HAVC i Dan žena: Pogledajte kako su svijet hrvatskog kratkog filma obilježile žene
Iako su ekstremni uvjeti rata i industrijalizacije bili ti koji su ujedinili žene diljem svijeta, osmog se dana mjeseca ožujka ne prisjećamo tek loših uvjeta života s početka 20.stoljeća, već upravo hrabrosti tisuća žena koje su tih godina prvi puta progovorile za svoja prava. Temelji su se patrijarhalnog društva, u kakvom živimo još od početaka civilizacije, uzdrmali početkom prošlog stoljeća – napravljen je velik korak naprijed za pripadnice ženskoga spola. Osim što današnjim danom slavimo svaki uspješni korak prema naprijed na tom trnovitom putu, 8.mart dan je i kada dovodimo u prvi plan probleme s kojima je i dalje suočena žena u modernom društvu – bilo da je riječ o ugroženoj ekonomskoj poziciji naspram muških kolega, problemu zlostavljanja žena s naglaskom na konzervativnije dijelove svijeta, generalno diskriminacija koja se odvija od svakodnevnog preko poslovnog do globalnog plana.
Teško je poreći da u mnogim slučajevima pozicija žene nije bila zavidna, ali iako tu pomisao valja osvijestiti, ponekad je dobro i pogledati drugu stranu kovanice – osvrnuti se na inspirativne pripadnice tzv. “ljepšeg spola” koje se nisu samo istaknule atributima “ljepše i nježnije” nego svojim talentom i sposobnostima. Popis imena utjecajnih žena ne zazire ni od kojeg područja pa tako ni od filmske umjetnosti. Iako se desetljećima prestiž filmskoga svijeta čuvao u rukama muškaraca gdje su žene igrale ulogu tek tehničke potpore kao montažerke (gdje je i sama uloga montažerske prakse kao takve bila nepravedno minorizirana) ili su bile slavljene kao ljepotice ispred oka kamera (što, ponovno, ne minorizira glumice kao takve nego stereotipe njihove okoline), novo je stoljeće uvelo žene i u uloge koje se odnose na ekskluzivni, “autorski” aspekt filmova – u produkciju, režiju, kinematografiju i drugo.
Pitanje zastupljenosti i prava žena unutar filmske industrije još uvijek je izvor mnogobrojnih debata, što od strane filmskih kritičara i filmologa, što od strane same struke. Ovogodišnji su Oscari uz većinsku mušku populaciju nominiranih, ali i prikazanih na ekranu potakle među ostalima i Patriciu Arquette da svoj govor po primitku kipića posveti upravo borbi protiv umanjivanja žena Hollywooda. U lijepoj je našoj, čije proporcije se ne mogu ni mjeriti s onima Hollywooda, brojnost žena na filmu u neupitnom porastu (iako i dalje u pomanjkanju). Imena poput Hane Jušić, Sonje Tarokić, Irene Škorić, Vlatke Vorkapić, Tanje Golić ili Vanje Sviličić nisu nepoznanica domaćoj publici.
Povom dana žena, Hrvatski audiovizualni centar, omogućio je publici da uživa u četiri kratka nagrađivana filma što ženskih autora, što ženskih tematika -> klik. Filmovi spomenute Hane Jušić i Sonje Tarokić svoje su mjesto već pronašli unutar Ziherove filmske rubrike: riječ je o Sonjinom Kurvo! koji se bavi odnosom dviju prijateljica – Lane i Marte od kojih je jedna u fazi postprekida, a druga na pomolu ljetne avanture te Haninoj Zimici. U ljetnom ambijentu, Tarokić precizno prikazuje prešućenu žensku kompetativnost između dviju prijateljica koja će se opipljivo nazirati u sparini zraka. Jušić će se, s druge strane, pozabaviti muško-ženskim odnosima: u ovom slučaju odnosu bivšeg para i djevojkom koja traži “točku na i” njihovom propalom odnosu. Slatko-gorki grijeh oproštajnog seksa Jušić će prikazati u vještom poigravanju kamerom.
Ivan Sikavica autor je filma Kao da to nisi ti, koji se na tragu Hanine Zimice također poigrava pitanjima naše seksualnosti. Nakon što mlada dadilja ušuška dijete u krevet, ona i njen momak uhvatit će se u koštac sa seksualnim fantazijama i zaigrati se uloga mame i tate pred kućnom kamerom. Što se događa kada fantazija postaje stvarnost ono je što Sikavica u ovom konceptualnom malom remek djelu pokušava istražiti. Posljednji na listi je Slučajno Tanje Golić koji na sličan način kao što to čini u svojoj trijadi Linklater suprostavlja dvoje bivših ljubavnika – u svojoj će šetnji započeti razgovor o životu koji su izgradili u međusobnoj razdvojenosti pri čemu Golić iskorištava autentične riječke lokacije i postavlja ih u korelaciju s likovima i dijalogom.
Film je samo jedno od područja gdje žene pokazuju svoj potencijal, nadajmo se da će sa svakim sljedećim 8.martom taj potencijal doći sve više do izražaja, nesputavan od strane prošlosti koja je diskriminatorno udarila temelje društva. Svim ženama sretan njihov dan i, konačno, uživajte u filmu.