Glazba

10 žena koje su svojim glasom obilježile jazz i blues

Izvor fotografije: Facebook.com
Vrijeme čitanja: 6 minute

Velika Nina Simone govorila je: „Jazz is not just music, it’s a way of life, it is a way of being, a way of thinking“. I doista, jazz predstavlja posebnu cjelinu i kulturni fenomen u glazbi i društvu 20. stoljeća čiji se značaj teško može opisati u par rečenica.

O jazz glazbi su napisane brojne knjige i enciklopedije te snimljene emisije i filmovi. Ovaj glazbeni žanr, nastao na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće u New Orleansu, iznjedrio je nove stilove poput bluesa, rhythm & bluesa, swinga i be-bopa. Louis Armstrong, Charlie Parker, Miles Davis i Benny Goodman samo su neki od glazbenika koji su obilježili jazz i blues, no svaki od njih, ali i mnogi drugi, zaslužuju poseban tekst o svom radu i stvaralaštvu.

Ovaj je tekst posvećen ženama koje su, svaka na svoj autentičan način, pridonijele razvoju i popularizaciji žanra. Kao i s muškim izvođačima, teško je izdvojiti one koje su svojim izvedbama, stilom i pojavom postale legendarne i upisale se u povijest. Izbor je pao na 10 snažnih i inspirativnih žena. Neke od njih su bile poznatije od drugih, neke su imale blistavu karijeru tijekom cijelog života, a neke su svoju karijeru tragično okončale. Ipak, sve su bile jednako važne i pridonijele su afirmaciji jazza i bluesa.


Ma Rainey


Ma Rainey, pravim imenom Gertrude Malissa Pridgett, bila je blues pjevačica koja je potekla iz redova minstrelsa – putujućih glazbenika. Prvi nastup je održala u dobi od samo 12 godina u varijetetskoj predstavi Bunch’O Blackberries u Columbusu. Bila je pjevačica klasičnog bluesa iz 1920-ih godina, uz Bessie Smith kojoj je ujedno bila i mentorica.

Osim Bessie Smith, učenice Ma Rainey su bile i Ida Cox i Mamie Smith pa tako Ma s punim pravom zovemo ‘majkom bluesa’. Sa suprugom Williamom Pa Rainey često je nastupala u predstavama i cirkusu gdje su bili najavljivani kao ‘Rainey & Rainey, ubojice bluesa’. Njezin snažan vokalni izričaj očituje se u svim pjesmama poput Hear Me Talking To You i Leavin’ This Morning. Ma Rainey je pridonijela i razvoju LGBT pokreta. Naime, kružile su glasine o njezinim biseksualnim i lezbijskim sklonostima o čemu je snimila pjesmu Prove It On Me Blues koja predstavlja temelj lezbijskog kulturnog pokreta iz 1970-ih.


Mamie Smith


Mamie Smith je bila prva Afroamerikanka koja je snimila blues pjesmu Crazy Blues 1920. godine čime se upisala u povijest i time je otvorila put drugim afroameričkim glazbenicima. Veliki uspjeh singla doveo je do razvoja glazbenog tržišta usmjerenog na afroameričko slušateljstvo – race record.

Mamie je često surađivala s Perryjem Bradfordom, nastupala je u njegovom mjuziklu “Made In Harlem” 1918. godine te je upravo Perry velikim djelom zaslužan za njezin prodor i uspjeh. Zajedno su snimili pjesme That Thing Called Love i You Can’t Keep a Good Man Down 1920. godine, a surađivali su i na pjesmi Crazy Blues. Osim što je bila jazz i blues pjevačica, Mamie je nastupala i u filmovima poput Paradise In Harlem iz 1939. godine.


Bessie Smith


I dok je Ma Rainey bila ‘majka bluesa’, njezina učenica Bessie Smith je bila ‘carica bluesa’. Bessie je isprva nastupala na seoskim sajmovima dok je nije čula Ma Rainey i uzela ‘pod svoje’. Prvi značajan uspjeh je postigla 1923. godine pjesmama Down Hearted Blues i Gulf Coast Blues. Izdala je pet ploča i nastupala je u mnogim kazalištima na sjeveru SAD-a.

Na nastupe je uvijek putovala u svom osobnom željezničkom vagonu sagrađenom prema vlastitim željama. Njezin bogat i moćan glas te izvanredna dramska izvedba najbolje se očituju na albumu primjerenog naziva “The World’s Greatest Blues Singer”. Ipak, depresija i nova konkurencija su je stajale karijere. Poginula je u tragičnoj automobilskoj nesreći 1938. godine.


Ethel Waters


Pjevačica i glumica Ethel Waters bila je jednako uspješna u svim poljima svojeg rada. Kao pjevačica je izvodila i blues i pop te je bila vješta ritmička pjevačica. Debitirala je 1921. godine sa skladbama The New York Glide i At The New Jump Steady Ball, a prvi uspjeh je doživjela 1925. godine skladbom Dinah. Surađivala je s Dukeom Ellingtonom i Bennyjem Goodmanom.

Nove pjesme je predstavljala na revijama, poput one u brodvejskom Plantation Clubu gdje je predstavila Am I Blue?, Memories Of You i Stormy Weather. Zbog visine i vitkosti, dobila je nadimak ‘Suha mamica’. Godine 1939. je pokrenula The Ethel Waters Show na NBC-u te je bila prva Afroamerikanka s vlastitom televizijskom emisijom. Također, Ethel je bila prva Afroamerikanka nominirana za nagradu Emmy 1962. godine. Napisala je dvije autobiografije His Eye Is On The Sparrow i To Me It’s Wonderful.


Billie Holiday


Velika jazz pjevačica, pravim imenom Eleonora Fagan, imala je teško djetinjstvo i odrastanje. Nakon selidbe u New York, počela je nastupati u Harlemu. Na početku karijere je promijenila ime po uzoru na glumicu Billie Dove. Svojim besprijekornim osjećajem za ritam, gotovo instrumentalnim fraziranjem i upečatljivim pjevanjem, Billie je stekla kultan status. Iako nije bila blues pjevačica, većina njezinih pjesama je bila prožeta bluesom.

Karijeru su joj obilježile suradnje s Lesterom Youngom i uvijek je bilo riječ o vrhunskim ostvarenjima poput Why Was I BornNow They Call It Swing i The Man I Love. Njezina pjesma Strange Fruit o rasizmu na jugu SAD-a postala je zaštitni znak pokreta za ljudska prava, a njezina diskografska kuća ju je isprva odbila snimiti.

Bila je prepoznatljiva i po bijelim gardenijama u kosi, koje su sasvim slučajno postale dio njezinog izgleda (jedne večeri je cvijetom gardenije ublažila lošu frizuru). Lady Day, kako je glasio jedan od njezinih nadimaka, bila je istinski glas jazza o čemu najbolje svjedoči jedan od njezinih albuma “Billie Holiday. The Voice of Jazz”.


Mary Lou Williams


Listu predvode pjevačice, no treba istaknuti i druge glazbenice. Jedna od prvih dama jazza, svestrana Mary Lou Williams je bila skladateljica, aranžerka i pijanistica. Surađivala je s orkestrima Dukea Ellingtona, Louisa Armstronga i Earla Hinesa, ali i drugima.

Kao jazz pijanistica je svirala sve od boogie-woogieja do bopa. Nastupala je u New Yorku, Londonu i Parizu. Njezin bogat stvaralački opus obuhvaća naslove poput Walkin’ & Swingin’, Corny Rhythm i Roll’Em. Vodila je kvintet sastavljen isključivo od žena. Njezin solistički album “From The Heart” iz 1971. godine predstavlja vrhunac njezinog umijeća na kojem izvodi stare i nove skladbe.


Ella Fitzgerald


Ella Fitzgerald, poznata kao i Lady Ella, ‘prva dama pjesme’ i jedna od kraljica jazza, isticala se svojim fleksibilnim glasom i tehnikom imitiranja glazbenih instrumenata. Prvi singl Love And Kisses je snimila 1936. godine, a poznata je postala dvije godine kasnije zahvaljujući velikom hitu A-Tisket, A-Tasket. Prethodno je bila dio benda Chicka Webba, čiji je orkestar preuzela 1939. godine.

Bila je prva Afroamerikanka koja je osvojila nagradu Grammy 1959. godine za najbolju žensku vokalnu izvedbu i najbolju jazz žensku vokalnu izvedbu te je tijekom svog života osvojila 13 Grammyja. Iako je u privatnom životu bila sramežljiva, u svojim nastupima je bila energična i, kako je sama kazala, na pozornici se osjećala kao kod kuće. S obzirom na diskriminaciju koju je proživljavala, postala je velika humanitarka i 1993. godine je osnovala organizaciju “Ella Fitzgerald” za pomoć djeci u rizičnim uvjetima.


Dinah Washington


Dinah je od svoje 11. godine pjevala gospel u crkvi i već od tada odlazila na brojne nastupe. Svoju karijeru, Dinah Washington je započela pobjedom na natjecanju mladih talenata u Chicagu, u dobi od 15 godina. Tada je upoznala Lionela Hamptona s čijim je orkestrom pjevala tri godine i u tom je periodu doživjela diskografski debi. Bila je jednako uspješna i u orkestru i u samostalnoj karijeri, s lakoćom je prelazila s jazza na blues i rhythm & blues.

Neki od njezinih najpoznatijih hitova su Unforgettable, What a Difference a Day Makes, September in the Rain i Fly Me to the Moon. I dok ju publika prozvala jednom od ‘kraljica bluesa’, u glazbenoj industriji je bila znana kao ‘kraljica jukeboxa’. Naime, veliki dio afroameričke publike si nije mogao priuštiti njezine ploče i u njezinim su pjesmama uživali putem javnih jukeboxa. Dinah Washington je preminula 1963. godine, nakon zabune s tabletama, u dobi od 39 godina, te je njezina prerana smrt označila veliki gubitak za glazbu.


Peggy Lee


Norma Deloris Egstrom, poznatija kao Peggy Lee, je bila pjevačica koja je pripadala zabavnoj i konvencionalnoj jazz glazbi. Nastupala je kao dio vokalno instrumentalnog sastava Four of Us, a na njihovom nastupu u Chicagu čuo ih je Benny Goodman i ponudio Normi da postane dijelom njegovog orkestra.

Benny je također Normi dao novo ime – Peggy Lee. Neke od njezinih najpopularnijih pjesama su It’s A Good Day i Fever. Treba istaknuti i jazz album “Black Coffee” iz 1953. godine. Osim što je bila uspješna pjevačica, Peggy je bila i talentirana autorica koja je napisala nekolicinu skladbi za Disneyjev animirani film Dama i Skitnica iz 1955. godine. Također, Peggy je glumila u filmovima. Za nastup u Pete Kelly’s Blues iz 1955. godine je dobila nominaciju za Oscara, za najbolju sporednu glumicu.


Etta James


Glazbeni opus Ette James obuhvaća različite stilove – rock & roll, jazz, blues, pop. Kao tinejdžerka s dvjema prijateljicama je osnovala sastav The Creolettes. S 15 godina je napisala i objavila pjesmu Roll With Me Henry kasnije preimenovanu u The Wallflower zbog kontroverznog teksta. U okviru blues izdavačke kuće Chess koja ju je predstavljala kao kraljicu soula, izdala je pjesme All I Could Do Was Cry, If I Can’t Have You i At Last.

Etta je surađivala s Ray Charlesom, Little Richardom i Chuck Berryjem na čijim je pjesmama Almost Grown i Back in the U.S.A. pjevala prateće vokale. Neki od njezinih najpoznatijih albuma su “Deep in the Night” i “Seven Year Itch”. Otvoreno je pjevala o izgubljenoj ljubavi u pjesmi I’d Rather Go Blind koja je postala njezin najpopularniji singl. Borila se s ovisnošću o drogi i bila je nekoliko puta u zatvoru, no privatni problemi nisu ugrozili njezinu karijeru.


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

Be social

Komentari