novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Izvedbene umjetnosti

Komentar – Groblje pred kazalištem: Tko želi koga pokopati?

Fotografija preuzeta sa kupus.net / www.kupus.net/pred-hnk-osvanulo-groblje/
Vrijeme čitanja: 4 minute
Fotografija preuzeta sa kupus.net / www.kupus.net/pred-hnk-osvanulo-groblje/
Fotografija preuzeta sa kupus.net

U ponedjeljak ujutro sve je ranoranioce, uključujući i školarce, dočekao zanimljiv prizor na Trgu maršala Tita – križevi ispred zagrebačkog HNK! Barem je tako izvijestio kupus.net, a kasnije prenio i tportal.hr. Nepoznati je počinitelj na umjetničkom trgu (HNK, ADU, Muzička akademija, Muzej za umjetnost i obrt, Škola primijenjenih umjetnosti) izveo performans o čijoj se višeslojnosti može raspravljati danima! Kome su namijenjeni križevi? Koja je njihova poruka? Zašto baš na današnji dan? Je li ovo kršćanstvo u svom najčišćem obliku ili čisto poganstvo?

Šalu na stranu, s obzirom na to da su križevi postavljeni ispred HNK, očito da su u tom smjeru i upereni. Da ima veze s imenom trga, križevi su mogli biti bilo gdje drugdje postavljeni. No, sumnjam da bi baš protivnici imena tog trga (što su oni, antikomunisti?), od svih društvenih skupina, izabrali križeve kao „oružje“. Za to bi mogla biti zaslužna i ona ogorčena skupina studenata prava koji studiraju duže od pet godina (znači, većina), ali njihove profesore ovako nešto ionako nimalo ne zastrašuje. Tu je i nova zgrada Muzičke akademije, koja provocira zbog svojih gay boja i zbog krađe Sunca, ali križeve s tim ne mogu povezati, osim da križari protivnicima žele poručiti da će biti pokopani, što zvuči kao zabrinjavajuća prijetnja.

Najizglednija opcija jest da umjetno groblje očigledno želi poručiti HNK, odnosno njegovoj novoj upravi, da će svojim postupcima uništiti i pokopati središnje nacionalno kazalište i njegovu dugotrajnu tradiciju. O tome se priča već mjesecima – Dubravku Vrgoč, novu ravnateljicu, proziva se na sve strane, iako uglavnom neslužbeno, da „njen teatar“ nije prikladan za HNK. Puk se boji da će preslikati model ZKM-a u HNK, a ja sam siguran da hoće, samo što je poanta tog modela, i Vrgočin osnovni zadatak, HNK više povezati s gradom Zagrebom, odnosno njegovim žiteljima, ujedno i njegovom kazališnom publikom. Vrgoč želi privući publiku u HNK, napuniti trenutno poluprazno gledalište (poveznica s grobljem?), a istovremeno želi izgraditi kvalitetan repertoar, kojim bi nas naše nacionalno kazalište moglo suvereno predstavljati u inozemstvu. Uz to želi racionalizirati i kontrolirati potrošnju, jer rashodi ove mašinerije su ogromni.

Sve je to postigla u ZKM-u, pa zašto ne bi mogla i u HNK, iako je riječ o puno većoj instituciji, s više zaposlenika i više sektora? Zato što to otvara i jedno političko pitanje, koje je možda i srž cijelog problema i protesta, a pitanje je tko želi Vrgoč spriječiti u kontroli troškova i preuzimanju kormila nad zagrebačkim kulturnim mastodontom? Rješenjem tog pitanja možda bismo otkrili i zašto se ravnatelj HNK tako dugo tražio, zašto se natječaji neprestano raspisuju i poništavaju, a to nije prestalo ni dolaskom Dubravke Vrgoč. Doduše, ni ona u svom programu nije imala financijski plan, što je jedan od glavnih argumenata njenih protivnika, no nakon deset godina na čelu ZKM-a (koje je u tih deset godina izvukla iz minusa i pretvorila u najuspješnije hrvatsko kazalište) i Festivala svjetskog kazališta, za vjerovati je da neće odvesti HNK u bankrot. Već je najavljeno smanjivanje plaća, a spominju se i otkazi. Možda glavni „tračeri“ upravo zbog toga dižu bunu, u strahu za svoje radno mjesto, a izlike su im da će Vrgoč uništiti klasičnu dramu, operu i balet.

Postaje sve više očito da su to zakulisne priče koje je proširio netko tko ne želi da se razotkrije dosadašnje loše poslovanje ove kazališne kuće, a kad tračevi nisu učinili svoje, povučen je očajnički potez zastrašivanja ili slanja poruke preko umjetnog groblja.

Na kraju krajeva, ako se i zadržimo na priči oko koncepcije programa i uništavanja tradicije, najava nove sezone čini se najkompletnijom unatrag nekoliko godina. Prijašnjih godina se u nekim slučajevima čak do tjedan dana prije premijere nije znalo kad se planira premijera, ili tko je redatelj, a repertoar je rijetko kad bio usklađen. Iako je sezona 2014/15 pripremljena, Vrgoč još uvijek nije imenovala ravnatelje drame, baleta i opere, a potonja dva sektora ipak nisu njena struka, pa je to trenutno zapravo jedini ozbiljniji problem novog vodstva. No, i bez toga, premijerni naslovi opere (dva francuska, ruski i Brkanovićev Ekvinocij) odlično će se uklopiti uz dosadašnji talijanski, njemački i hrvatski repertoar, a s prošlogodišnjom premijerom Smetane, HNK će na svom repertoaru imati operna djela i klasike iz svih europskih opernih krugova.

Dramska sezona je konačno smisleno osmišljena, posvećena dramskim klasicima iz razdoblja Prvog svjetskog rata, koje će režirati hvaljeni redatelji mlađe generacije, čiji se dolazak u HNK već dugo čeka. Uz to je najavljen autorski projekt Matije Ferlina, a tu su i Schillerovi Razbojnici u režiji Vite Taufera, koji su dogovoreni prije dolaska nove uprave. Stručnjak za balet nisam, ali uz klasičnu Bajaderu, te autorske projekte Milka Šparembleka i ženskih autorica iz baletnog ansambla, program zvuči dovoljno zanimljivo. Doduše, u programu ima i premijera najavljena samo kao „baletna premijera“, koja bi se trebala održati u sklopu Muzičkog biennalea Zagreb, s kojim HNK ima već tradicionalnu suradnju. Valjda ćemo o toj premijeri sve saznati na vrijeme. Uz operu, dramu i balet, najavljeno je niz popratnih programa koji HNK žele učiniti, kako je Vrgoč rekla, suvremenim i aktualnim mjestom susreta, a ne muzejem koji će posjećivati školarci na organiziranim izletima.

A možda je priča s križevima jedan veliki inception, prvoklasni medijski twist, pa su Vrgoč i uprava sami postavili križeve kako bi se ironično našalili sa svim kritičarima i paničarima, a ujedno pažnju javnosti usmjerili u ono što je bitno – HNK i njegov repertoar. Ta se „teorija zavjere“ i ne čini toliko nevjerojatnom, ako uzmemo u obzir da je za nekoliko dana press konferencija s kojom se najavljuje nova sezona i prva dramska premijera, a uskoro bi trebao biti i Dan otvorenog trga, kada bi sve institucije na tom slavnom trgu trebale svoja vrata otvoriti posjetiocima, prvenstveno Zagrepčancima.

U cijeloj priči s „kazališnim grobljem“ jedno je sigurno – zakulisne igre prešle su na ulice grada, a priča tu sigurno neće stati. Kako će kazališna sezona odmicati, vidjet ćemo koliko su u pravu bili kritičari nove uprave i zagovaratelji tradicije, a koliko mi, kojima se nova sezona HNK čini baš uzbudljivom, zanimljivom i, što je najvažnije, primamljivom. Jedino čega se doista treba bojati jest da sve ove spletke neće publiku zbuniti i udaljiti od hrvatskih kazališta.

Pročitajte intervju s Dubravkom Vrgoč povodom njenog preuzimanja HNK, u kojem više kaže o temama koje su se spominjale u komentaru: Intervju – Dubravka Vrgoč: ‘Cilj je nacionalno kazalište pretvoriti u suvremeno mjesto susreta i kreacije’

Be social

Komentari