Marijana Mikulić: “Nekad se zeznem, nekad ne, ali uvijek slušam srce”

Gluma podrazumijeva utjelovljenje različitih uloga s kojima glumac može biti više ili manje povezan. Koliko god te uloge bile zanimljive, lude, naporne ili tužne, predstavi i filmu kad-tad dođe kraj te nestaje svaka odglumljena iluzija. Ipak, neke uloge ne traju periodično, već ih čovjek konstantno mora igrati, koliko god poteškoća sa sobom nosile. Hrvatska televizijska i kazališna glumica, Marijana Mikulić, osim uloga koje su joj posao i ljubav, već godinama uči kako dobro igrati ženu, suprugu i majku.

A tu je i neizbježna borba s društvom koje je tu kako bi joj uvijek ukazalo na propuste. U njezinoj koži nije uvijek lako i pritisak joj je postao svakodnevica, ali ipak je izdvojila nešto vremena da bismo ju bolje upoznali.

Malo ljudi zna da ste završili osnovnu i srednju glazbenu školu te da ste studirali pravo. Znači li to da je ljubav prema glumi došla naknadno i kako ste zaključili da pravo ipak nije ono u čemu se pronalazite?

Kao i sva djeca, u djetinjstvu sam išla u glazbenu, na sportove, tečajeve jezika… A pravo je logičan slijed mnogih koji iz prvog pokušaja ne upišu Akademiju u Zagrebu, budući da je preko puta Akademije. 😂 Šalu na stranu, nikada se nisam vidjela u pravnim poslovima. U glumu sam se zaljubila tijekom dramske sekcije u gimnaziji i jako sam sretna da mi je dana mogućnost da se bavim onim što volim i da uistinu uživam u svom poslu.

Moguće vas je vidjeti u brojnim TV serijama, kao i na daskama kazališnih pozornica. Je li izazovnije snimati seriju ili se uživo pojaviti pred publikom i što vam pričinjava veće zadovoljstvo?

Oboje na svoj način, svaki proces stvaranja ima svojih čari, ali kako je moja karijera krenula na setu, on je bio i ostao moja velika ljubav.

Od 2012. godine članica ste ansambla Gradskog kazališta Trešnja. Kakav je osjećaj stati pred publiku koju čine djeca? Jesu li nove generacije jednako zainteresirane za kazalište kao prije desetak godina?

Djeca su najbolja publika ikada, oni su tako iskreni, uvijek. Bez obzira na tu današnju posvemašnju začaranost ekranima, oni uvijek gledaju razrogačenih očiju, plješću i zvižde, nema kod njih muljanja. Jako volim igrati za djecu.

Jeste li ikada odbili neku ulogu?

Bilo je svega, i odbijanja i priželjkivanja. Ali nekako se uvijek držim nekih svojih principa, za koje u datom trenutku osjećam da vrijede za moje srce. Neke se stvari s vremenom mijenjaju, učimo, rastemo, sazrijevamo. Nekad se zeznem, nekad ne, ali uvijek slušam srce.

Kada usporedite razdoblje prije braka i trenutno razdoblje, koje su najteže prilagodbe koje ste morali učiniti? Postoji li recept za uspješan brak i kako izaći na kraj s manama partnera te uvijek postići kompromis?

Mnogo je prilagodbi bilo s obje strane, mora ih biti. A najvažniji korak bio je shvatiti da su prilagodbe uopće potrebne. U tome je glavni recept – prihvatiti da nismo isti. Nije lako sačuvati sebe, svoje želje, potrebe, planove, a prihvatiti suživot s nekim drugačijim od sebe sa svim njegovim planovima i željama. Potrebno je i vrijeme, ali prvenstveno volja da opstanete.

Majka ste trojice dječaka. Kako Vas je promijenilo majčinstvo i kako biste definirali ulogu majke? Je li to najzahtjevnija uloga s kojom ste se dosad susreli?

Majčinstvo me mnogo promijenilo i nema tu definicije. Najvažnija i najzahtjevnija uloga mog života, koja je, uostalom, utjecala i na sve druge uloge u mom životu. I ljubav i strepnja, sve što sam osjećala u životu, ustostručilo se. Definitivno uloga za koju te ne može pripremiti ničiji savjet, nikakva knjiga ni film.

Na društvenim mrežama često dijelite anegdote iz svakodnevnog života kao što su druženje s obitelji, kuhanje, zanimljivi citati ili vicevi na koje naiđete. Nerijetko u opisima fotografija navedete i pokoji propust, zbog čega vas ljudi, točnije žene, kritiziraju i savjetuju. Zbog čega je žena ženi vuk i kako reagirate na negativne komentare?

Ma to su, vjerujem, tužne frustrirane žene koje se nisu ostvarile u vlastitom životu pa imaju potrebu dijeliti packe drugima. Pogotovo mi je nejasno to popovanje po društvenim mrežama. Ja jednostavno ne idem na profile koji su mi glupi ili me nerviraju. Nejasno je da uopće imaju vremena za to. Ali, onda se opet vraćamo na ono da vjerojatno u vlastitom životu nisu ostvarene pa se traže drugdje.

Nastavno na prošlo pitanje, kada je u pitanju odgoj, postoje li univerzalna pravila koja svaka majka treba primjenjivati jer tako kaže “stručnjakinja” na Instagramu ili je sve stvar osluškivanja potreba djeteta?

Vjerujem da neke univerzalne stvari postoje, o lijepom odgoju, o ponašanju u vrtiću, školi i slično. Ali generalno, ja za svako od svojih troje djece ne mogu imati isti pristup kada su sva trojica potpuno različiti. Mislim da mama zna i da mama najbolje osjeća što je dobro za nju i njezino dijete.

Postoji li razlog zbog kojega ste odabrali na društvenim mrežama više biti žena s problemima “običnog” čovjeka, a manje glumica koja dijeli samo idealne trenutke s pratiteljima i tako postaje uzor?

Nisam ja ništa birala, to se tako dogodilo jer sam ja takva – neposredna, često puknem stvari bez promišljanja. Oni koji me poznaju znaju da nemam zadrške i da sam iskrena i uvijek kažem što mislim. I tako se to nekako spontano prenijelo i u taj svijet društvenih mreža.

S obzirom na pretrpan dnevni raspored, nužno je da se dobro organizirate. Kako izgleda vaš tipičan dan i uspijete li pronaći vrijeme za sebe? Kada zbog nedostatka vremena nešto morate izbaciti iz rasporeda, koje područje života najčešće zapostavljate?

Najčešće zapostavljam sebe i svjesna sam da djeci ne dajem time najbolji primjer, ali trenutno je takva faza. Malo dijete, posebne neke prilike, potrebe i slično. Pa pucam, pa znam vikati jer bih inače, valjda, eksplodirala. Ali i puno razgovaram s djecom, objašnjavam, trudim se za svakog barem po malo vremena naći. A sada nam i Jaki ulazi u neku fazu gdje ga možemo malo i ostaviti s, primjerice, bakom, pa se nadam da ćemo i muž i ja konačno opet imati barem malo vremena za sebe. Evo, jako se veselim koncertu Parnog Valjka, iako je tuga velika, velika je i radost da ćemo ih ipak opet gledati i slušati.

Jeste li trenutno u potpunosti ispunjeni i na privatnom i poslovnom planu? Postoje li neke želje ili ciljevi koje još niste dohvatili, a radite na njima? Što je za vas sreća?

Privatno da, definitivno imam sve što sam nekada samo željela. Poslovno ne, puno je želja, planova, ciljeva. Srećom imam oko sebe ljude koji su divna podrška, i kad zapnem, padnem, oni su tu da budu podrška i privatno i profesionalno. Na tome sam beskrajno zahvalna. Sreća je imati oko sebe ljude kakve ja imam, od obitelji, preko susjeda do prijatelja i suradnika.

Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.