Mjesec Frankofonije: Ljepota suvremene francuske književnosti

Svaki godine mjesec ožujak prolazi u znaku frankofonije. Naime, Mjesec Frankofonije slavlje je svih frankofona i frankofila u Hrvatskoj. Slavi se tijekom cijelog ožujka, a organizirano je na inicijativu veleposlanstava zemalja članica Međunarodne organizacija Frankofonije prisutnih u Zagrebu (Belgija, Kanada, Grčka, Francuska, Mađarska, Rumunjska, Slovenija, Švicarska) uz potporu hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova. Diljem Hrvatske slavi se francuski jezik i raznolikost francuskih kultura i održavaju se razne izložbe, predavanja, natječaji, održavaju predstave, gledaju filmovi.

Francuska književnost smatra se jednom od najbogatijih i najraznolikijih književnosti. Najznačajnija je zbog svog istraživanja ljudskog društva i pozicija individualca u društvu te reflektira kulturnu i političku povijest Francuske. Različito se razvijala kroz povijest, a svakako je donijela velika i značajna imena poput Voltairea, Rousseaua, Stendhala, Balzaca, Camusa, Prousta. Sve su to autori koji značajno pridonijeli razvitku francuske književnosti, ali isto tako i onih drugih književnosti. O njima se oduvijek puno pisalo i još uvijek piše, tako da sam odlučila odvojiti koji redak za novije francuske autore. Romani kasnog 20. stoljeća i 21. stoljeća karakterizirani su s povratkom na tradicionalnu naraciju, aluzijama na druga djela, fokusiranjem na problem identiteta u postmodernom svijetu, te govore o temama multikulturalnosti i ekologije, no i dalje su fokusirani na ono što Francuzi cijene – zanimljivu priču.

Marguerite Duras

Marguerite Dunnadieu, suvremenu je književnost, kazališnu i filmsku umjetnost obilježila pod pseudonimom Marguerite Duras. Napisala je više od osamdeset djela, a ističu se prvijenac Brana na Pacifiku, zatim Moderato Cantabile kao i scenarij za film Alaina Resnaisa Hirošimo, ljubavi moja. Proslavila se svojim poluautobiografskim romanom Ljubavnik po kojem je 1992. godine snimljen film. Roman odiše osobnim spisateljičinim angažmanom za bolje i zdravije međuljudske odnose, humani lirizam, kojeg personificira glavna junakinja, suprostavljen je autoritativnom, otuđenom i samozadovoljnom potrošačkom društvu. Riječ je o zabranjenoj ljubavnoj vezi između siromašne petnaestogodišnje Francuskinje i elegantnog mladog muškarca iz bogate kineske obitelji.

U francusku je književnu baštinu ušla kao jedan od najprevođenijih i najproučavanijih pisaca druge polovice 20. stoljeća. Osamdesetih godina prošlog stoljeća ušla je u svoju najkreativniju fazu za koju kao da je dobila nadahnuće u šestomjesečnoj komi, posljedici pretjeranog uživanja alkohola.

Michel Houellebecq

Ovaj francuski pjesnik, esejist i romanopisac smatra se najkontroverznijim piscem današnjice. Njegovi se romani bave tabu temama – seksualni turizam, muslimanski radikali, kloniranje, alternativni književni stilovi. Nekima su njegovi stavovi rasistički, seksistički i šokantni dok ga drugi smatraju slobodnim piscem koji se protivi političkoj korektnosti i zabranama društva.

Svoj prvi roman koji mu je donio slavu Michel Houllebecq objavio je 1994. godine pod naslovom Širenje područja borbe. Roman govori o nihilizmu i dekadenciji intelektualca zarobljenog u jednom birokratskom sustavu državne službe. Njegov drugi roman Elementarne čestice, po kojemu je snimljen i istoimeni film, prva je njegova ozbiljnija kritika kapitalizma i zapadne seksualnosti, odnosno skepsa prema budućnosti civilizacije u kojoj se sve, pa i seksualnost, mjeri ekonomskim parametrima. U Platformi Houellebecq nastavlja u istom tonu kritike potrošačke kulture izgubljenog zapadnjaka, ali kritizirajući liberalizam izražava i vjerski rasizam, uplićući u roman negativne stavove o islamu. Zbog antiislamističkih stavova pripadnici islamske zajednice tužili su Houellebecqa, ali je na koncu oslobođen optužbe.

Posljednji njegov roman Mogućnost otoka objavljen je 2005. Govori o apsurdu kloniranja, a za njega je dobio nagradu Interallié, koja se smatra jednom od važnijih francuskih književnih nagrada.

Patrick Modiano

Nakon dodjele Nobelove nagrade za književnost 2014. Patrick Modiano postao je poznat i široj javnosti, a ne samo ljubiteljima književnosti i Francuzima. Piše knjige za djecu, filmske scenarije i romane. Najpoznatiji su mu romani Ulica mračnih dućana, Mali dragulj i Nestala osoba.

Uspoređuju ga s Proustom zbog tematike djela, ali on je zapravo minimalistički pisac, njegove knjige u pravilu imaju oko 150 stranica. Teme njegovih romana su identitet, sjećanje, vrijeme. Modiano se intenzivno bavi i vremenom njemačke okupacije Francuske, o čemu ima i osobne obiteljske uspomene zbog oca Židova koji se za Drugog svjetskog rata morao skrivati da ne bi završio u logoru. Njegovi likovi, uglavnom ženski, vole tragati za izgubljenim osobama i izgubljenim sjećanjima. Tako u Malom dragulju govori o djevojci kojoj su učinilo da je na ulici ugledala majku što ju je ostavila u djetinjstvu te počinje tragati za njom.

Amelie Nothomb

Otkako je 1992. godine objavila Higijenu ubojice, svoj prvi roman, belgijska frankofonska spisateljica Amelie Nothomb plijeni pozornost kritičara i publike. Objavila je petnaest romana, a njezin roman Jeza i drhtaji osvojio je 1999. godine nagradu Francuske akademije za najbolji roman godine, a iste je godine po romanu Higijena ubojice snimljen film.

U svojim djelima često koristi autobiografske elemente, a njezin su zaštitni znak jednostavni zapleti, precizno omeđena tema, mali broj likova, britki dijalozi i vječno poigravanje književnim klišejima. Njezini romani britka su i sarkastična projekcija proživljenog, a opčinjenost djetinjstvom u njima – opsesivna je. Svakim novim naslovom (Kozmetika neprijatelja, Ljubavna sabotaža, Biografija gladi, Plavobradi, …) ne prestaje iznenađivati svojim istraživanjem suptilnih i rastezljivih granica između ljepote i užasa, dobra i zla, stvarnog i nestvarnog.

Frederic Beigbeder

Ovaj francuski pisac izaziva senzacije svojim djelima, poslom i pojavom. Baš kao i Houellebecq, široj je javnosti poznat kao enfant terrible francuske književnosti. Svoj prvi roman Memoires d’un jeune homme derangee napisao je s dvadeset i pet godina. Od 1994. do danas objavio je šest romana od kojih je većina prevedena na hrvatski: Praznici u komi, Ljubav traje tri godine, 129,90 kn, Windows on the World, Romantični egoist, Upomoć, molim oprost!.

Status prave književne zvijezde stječe romanom 129,90 kn (99 francs), koji je naslovljen prema svojoj prodajnoj cijeni. U romanu analizira i secira psihologiju i mentalitet modernog čovjeka koji uzaludno teži za srećom i zamišljenim idealnim svijetom, uzaludno ga tražeći u materijalnim stvarima te gubeći pritom svoju autentičnu ljudskost.

Njegovi romani obiluju autobiografskim elementima koji privlače pažnju kritike, ali i fanova koji imaju podijeljena mišljenja. Neki su oduševljeni njegovim zrcaljenjem društva kojim smo okruženi dok ga ostali proglašavaju diletantom i šarlatanom.

Kao što sam rekla na početku, francuska je književnost jedna od najbogatijih i najraznolikijih književnosti. Izdvojiti samo nekoliko pisaca nije lako kad „materijala“ ima za nekoliko članaka. Osim gore navedenih autora, također se istaknuo i Guillaume Musso kao jedan od najprodavanijih suvremenih francuskih autora (Djevojka od papira, Što bih ja bez tebe, Možda nebo zna). Valja spomenuti i Philippea Claudela koji je gostovao na ovogodišnjem Sajmu knjiga u Puli. Ovaj pisac i redatelj objavio je romane Sive duše, Broderickov izvještaj i Istraga koji su odlično prihvaćeni od strane kritike i publike. Prošle godine odlično je prihvaćen i roman Jean-Mariea de Roblesa Tamo gdje su tigrovi kod kuće koji donosi priče o članovima obitelji von Wogau i drugih povezanih likova.