novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Izvedbene umjetnosti

Osvrt – Mjuzikl Orašar: Radnja kakvu do sada niste nigdje vidjeli

Foto: Press/Matija Pekić
Vrijeme čitanja: 6 minute
Foto: Press/Matija Pekić
Foto: Press/Matija Pekić

Priča o Klari i Orašaru nezaobilazna je u ovo predblagdansko vrijeme. Balet „Orašar“ se već tradicionalno reprizira svakog adventa u HNK Zagreb i svake godine je posjećenost izvanredna. No, od ove godine zagrebačka publika ima priliku uživati u drugačijoj izvedbi ove popularne božićne bajke.

Aplauz Teatar je na iznenađenje svih obožavatelja kazališta i glazbe odlučio uprizoriti – „Mjuzikl Orašar“. Temeljna inspiracija za izvedbu ovog mjuzikla dječja su bajka Orašar i Kralj miševa, koju je napisao slavni njemački pisac Ernst Theodor Amadeus Hoffmann, i baletna kompozicija „Orašar“ ruskog skladatelja Petra Iljiča Čajkovskog, no „Mjuzikl Orašar“ je potpuno autorski projekt. Autor teksta i redatelj predstave je Marko Juraga, a autorica stihova i glazbe je Lana Blaće, koja ujedno tumači i glavnu ulogu – Klaru. Ovaj kreativni dvojac zaslužan je i za samo stvaranje Aplauz Teatra, uspješnog privatnog kazališta, osnovanog 2009. godine.

Premijera mjuzikla održana je u nedjelju, 30. studenog, na novoj zagrebačkoj kazališnoj sceni Aplauz Teatra, u bivšem kinu Mosor u Zvonimirovoj ulici. Kad smo kod kina Mosor, mala digresija – prostor očito ima neki problem s (prekomjernim) grijanjem, što je dodatno naglasila gužva na premijeri, pa je sve to malo omelo samo uživanje u predstavi. Valjda će se to drugi puta bolje regulirati.

„Mjuzikl Orašar“ je predstava u dva čina, koji zajedno traju otprilike tri sata. Radnja se odvija na Badnjak u Beču, kada urar Drosselmayer kćeri gradonačelnika Silberhausa, Klari, poklanja lutka Orašara. Ona oduševljena poklonom nastavlja sanjariti o svom princu, a Drosselmayer ju odvodi u ostvarenje njezinog sna. Lutak Orašar je zapravo začarani princ Albert, kasnije se pojavljuju i miševi pod vodstvom Kralja miševa koji trenutno žele pokrasti božićne slatkiše. Kao što već znamo iz baleta i ostalih uprizorenja Orašara, dolazi do borbe između miševa i princa Alberta, koji spašava Klaru. U drugom činu, princ Albert u znak zahvalnosti odvodi Klaru u Zemlju poklona gdje ih čekaju brojne avanture.

Upravo je drugi čin najveća novost i distinkcija spram svih ostalih uprizorenja. Čak ni Hoffmannova izvorna bajka radnjom ne ide tako daleko. No, u cilju ne otkrivanja autorskog dijela mjuzikla i golicanja vaše znatiželje, neću vam otkriti radnju drugog čina. Jedino što mogu reći jest to da je u potpunosti zadovoljavajuća i može stati uz rame originalnoj Hoffmannovoj radnji koja se odvija u prvom činu.

Foto: Press/Matija Pekić
Foto: Press/Matija Pekić

Početak i kraj predstave upečatljivi su jer je većina glumaca na sceni. Svi imaju zajedničku zborsku i plesnu scenu. Ipak, kraj je nekako posebniji za sve nas kojima se u trbuhu pojave leptirići od ogromne količine sreće, veselja i pozitivne energije u trenutku kada znamo da će uslijediti happy ending i da će svi živjeti sretno do kraja života. Ne želim vam otkriti kraj, no znajte da je uistinu poseban!

Inače stalna članica glumačkog ansambla kazališta Komedija, Lana Blaće utjelovila je Klaru. Živog Orašara, tj. princa Alberta glumi Matko Knešaurek. Uz brojne profesionalne glumce, u predstavi su sudjelovali i studenti Akademije dramskih umjetnosti te djeca s vidljivim glumačkim talentom. S preko trideset izvođača na sceni, „Mjuzikl Orašar“ je zasigurno jedan od najvećih, ako ne i najveći nezavisni kazališni projekt u Hrvatskoj. Potrebno je spomenuti da većina izvođača tijekom predstave glumi više likova. Tako je, primjerice, glumica Jasna Jozić na početku predstave Anna Silberhause, a u drugom činu Vila snijega. Glumac Matija Šakoronja glumi čak tri lika, Fritza Silberhausea, miša Smrada i šegrta. Apsolutno svi glumci u predstavi imaju i dio govorenog teksta, a moraju i pjevati i plesati. Zbog velike dramske zahtjevnosti ovog mjuzikla, posebno treba pohvaliti sve glumce. Svatko ima specifičan glas koji je uvelike dopriniijeo ostvarenju lika. Izdvojila bih Lanu Blaće koja je potpuno uneseno, s mnogo emocija otpjevala brojne glazbene brojeve, od kojih su neki bili i vokalno zahtjevni. Adnan Prohić u liku Vasilija Marmeladova i Romano Nikolić u liku Kineza imena Pi Mo Chay iz Zemlje poklona karakterističnim modeliranjem vokala značajno pridonose humoru predstave.

Foto: Press/Matija Pekić
Foto: Press/Matija Pekić

Na premijeri mjuzikla došlo je i do malih tehničkih poteškoća. Naime, u krucijalnom trenutku kada oživljeni Orašar treba prvi puta progovoriti – njegov mikrofon (bubica) ne radi. Glumac Matko Knešaurek je pokušao biti što glasniji, no govoreni tekst jedva se čuo. Srećom, nije bilo mnogo teksta u tom prizoru. No, odmah nakon toga uslijedila je pjevna točka u kojoj su Klara i Orašar zajedno trebali plesati i pjevati. Kako bi spasila situaciju, glumica Lana Blaće je odlučila zanemariti mizanscenu i omogućiti Knešaureku da pjeva na njen mikrofon tako što su za vrijeme trajanja cijelog glazbenog broja zajedno stajali na sredini pozornice zaljubljeno gledajući jedno u drugo, držeći se za ruke i pjevajući. Velika pohvala i Lani i Matku na snalažljivosti i smirenosti. Zbog njihove brze intervencije, ovaj nedostatak nije narušio kvalitetu predstave.

Glazbeni brojevi su u potpunosti autorski i sve pjesme su pjevane uživo uz snimljenu glazbenu podlogu. Svi likovi imaju klasične pjevne brojeve i elegantne plesne pokrete, osim miševa – oni repaju i plešu hip-hop. Kada su oni stupili na pozornicu svijetlo je postalo prigušeno i crveno. Kralja miševa glumi poznati glumac Slavko Juraga, no ispod raskošnog kostima miša on je jedva vidljiv. Može ga se prepoznati jedino po glasu ili iščitavajući njegovo ime s liste glumaca. Cijeli prizor s miševima me podsjetio na onu strašnu scenu u crtanom filmu Čudnovate zgode Šegrta Hlapića iz 1997. kada Crni Štakor pjeva i sve je mračno i zastrašujuće, pa djeca uglavnom premotavaju taj dio.

Foto: Press/Matija Pekić
Foto: Press/Matija Pekić

Radnja se na pozornici odvija na dva nivoa. Naime, pozornica je postavljena tako da se glumci s lijeve i desne strane stepenicama mogu uspeti na viši nivo koji bez glumaca za vrijeme pauze izgleda kao balkon bez ograde. No, kada glumci stupe na scenu to postaje još jedna prostorija. Takav postav scene iznimno doprinosi brzom ritmu predstave jer omogućuje brzu izmjenu likova i dvije simultane radnje. Iako nije uobičajena, ovakva scena vrlo dobro funkcionira u oku gledatelja. Upitno je jedino koliko je praktična i zahtjevna za samog glumca. Za scenografiju je zaslužan već spomenuti Marko Juraga. Ona obiluje svakakvim detaljima. Primjerice, u prvom činu scena se nekoliko puta mijenja tijekom predstave. No, to se sve odvija vrlo brzo i izgleda prirodno, gotovo filmski. U drugom činu, u Zemlji poklona, scenografija oslikava svu raskoš o kojoj glumci govore. Torte, slatkiši, kolači u velikim dimenzijama i u velikom broju… Izgleda kao da su slastice iz popularne igrice Candy Crush oživjele. I scena i kostimi obiluju tkaninom, detaljima, bojama. Sve je šareno, raskošno i veselo, baš kao što i priliči predblagdanskom vremenu.

Kostimi najočitije ocrtavaju lik. U mjuziklu su svi kostimi bili raskošni i u većini slučajeva su odražavali društveni položaj lika, no mijenjali su se ovisno o prigodi. Pojedine haljine izgledaju kao da su izašle s modnih pista. Kostimi su izrađeni od mnoštva različitih bogatih tkanina, s raznim detaljima, cirkonima, mašnama, čipkama, epoletama… Jednako su fascinantne vlasulje ženskih likova u Zemlji poklona. Odora živog Orašara jednaka je onoj nacrtanoj na drvenom lutku, te princa Alberta čini još naočitijim. Najzanimljivija je transformacija urara/čarobnjaka Morpheusa Drosselmayera kojeg glumi Matija Kačan. I kostimom i šminkom Drosselmayer izgleda gotovo identično kao Johnny Depp u Oscarom nagrađenom filmu Alice in Wonderland redatelja Tima Burtona. Ako odličnoj kostimografiji dodamo još i čarobnjačke trikove koje izvodi pomoću svoga plašta, Drosselmayer će svakog u publici ostaviti širom otvorenih očiju od iznenađenja. Za izvanrednu kostimografiju zaslužna je Emilija Šušković Jakopac.

Foto: Press/Matija Pekić
Foto: Press/Matija Pekić

Predstava je namijenjena svim dobnim skupinama. Dakako da će djeca posebno uživati, a predstava će im dugo ostati u sjećanju. No, jednako se dobro mogu zabaviti i stariji gledatelji, posebice oni koji se odupiru odrastanju i uživaju u mašti, veselju i jednostavnosti koje pruža djetinjstvo. „Mjuzikl Orašar“ na osebujan način, kroz više elemenata poručuje gledateljima da je u redu sanjati, štoviše da je poželjno sanjati i biti drugačiji. Trebamo vjerovati da se snovi mogu ostvariti, pa možda i mi dobijemo svoj bajkoviti sretan završetak.

Mjuzikl prema rasporedu možete pogledati ovog prosinca u kinu Mosor. Postoji mogućnost da će, zbog velike potražnje, igrati i u siječnju sljedeće godine.

Be social
Što misliš o ovoj predstavi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari