“Moja glazba nije moderna, nego samo loše izvedena”
Arnold Schönberg austrijski je skladatelj i vođa tzv. Druge bečke škole. Najpoznatiji je po inovacijama u atonalitetnoj glazbi odnosno korištenju dodekafonske ljestvice (op.a. sastoji se od dvanaest, umjesto od osam tonova). Njegovim djelom “Gurre-Lieder” prošle je godine otvorena sezona zagrebačkog HNK i Dvorane Lisinski. Povodom 143.obljetnice njegova rođenja, donosimo vam nekoliko zanimljivosti:
1. Patio je od triskaidekafobije, straha od broja trinaest. Ironično, rođen je i umro 13. dana u mjesecu. Također, djelo koje mu je donijelo najveću naklonost publike te lovorovu krunu i ovaciju od petnaest minuta, “Gurre-Lieder”, premijeru je imalo 13. veljače 1913.
2. Iako je njegova majka Pauline bila učiteljica glasovira, navodno u kući nisu imali nijedan. Mladi Arnold zato je počeo svirati violinu, za koju je ipak potrebno manje mjesta. Prvo djelo za violinu skladao je s devet godina.
3. Schönberg je još jedan primjer kako privatni život utječe na profesionalni. Naime, 1908. godine, njegova prva supruga Mathilde Zemlinsky ostavlja ga zbog mladog slikara Richarda Gerstla. U tom periodu, Schönberg sklada ciklus pjesama “15 pjesama iz knjige o visećim vrtovima” – svoje prvo atonalitetno djelo. Libreto se temelji na pjesmama Stefana Georgea koje govore o ljubavnoj aferi. Iako mu se Mathilde nakon nekoliko mjeseci vratila i ostala uz njega do svoje smrti, Schönberg je nastavio pisati atonalitetno.
Žrtva Hitlerova režima
4. Schönberg je, baš poput Einsteina i drugih intelektualaca židovskog podrijetla, bio žrtvom Hitlerova režima. Godine 1933., dolaskom NSDAP-a na vlast, smijenjen je s dužnosti profesora kompozicije na Pruskoj umjetničkoj akademiji u Berlinu te je protjeran iz države.
5. Na luteranizam se preobratio 1898., da bi 1933., vjerojatno kao znak otpora antisemitizmu, ponovno prešao na židovstvo.
6. Kad se 1934. godine preselio u SAD, njemački oblik svog prezimena zamijenio je angliziranim Schoenberg.
“Moja glazba nije moderna, nego samo loše izvedena.”
7. Tvorac je tzv. Pierrot ansambla, koji uključuje dionice za flautu i pikolo, klarinet i bas klarinet, violinu i violu, violončela, klavir i pjevača, koji osim što pjeva, ima i naratorske dijelove. Ovakav ansambl nastao je za potrebe njegova djela “Pierrot Lunaire”. Danas se umjesto pjevača ponekad uvode udaraljke.
8. Bavio se i slikarstvom, a njegovi su se radovi izlagali uz djela Franza Marca i Vasilija Kandinskog. Uz to, pisao je pjesme, drame i eseje različite tematike, a volio je i filmove Hopalonga Cassidyja.
9. Godine 1918. u Beču osniva Društvo za privatne glazbene izvedbe, čiji je cilj bio osigurati prostor za vježbanje i nastupanje modernih skladatelja.
10. Svojim kritičarima, koji su često napuštali praizvedbe njegovih djela, poručio je: “Moja glazba nije moderna, nego samo loše izvedena.”
