Sretan rođendan, Claude Monet: 10 zanimljivosti o životu umjetnika koje niste znali
Smatra se jednim od najboljih slikara u povijesti umjetnosti, a ostao je zapamćen po revolucionarnom pristupu boji, istraživanju svjetlosti i razvijanju neposrednog odnosa s prirodom. Njegovo puno ime je Oscar-Claude Monet i rođen je na današnji dan, 14. studenog, 1840. u Parizu. Odrastao je u strogoj katoličkoj obitelji. Njegov otac želio je da Claude naslijedi njegov posao u prodavaonici, no Claude je od djetinjstva bio pomalo buntovan i sklon umjetnosti. Kasnije u životu pronaći će drugačiju duhovnost i postati ateistom. Svojim neobičnim kadriranjem, rasvijetljavanjem palete boja, inzistirajući na plošnosti i viđenju svijeta i prirode koji je svojstven pojedincu utjecao je na generacije budućih slikara. Povodom njegova rođendana, donosimo 10 zanimljivosti koje (vjerojatno) niste znali o njemu.
1. Prvi Monetovi crteži bile su…
karikature njegovih profesora u školi. Crtao je karikature i za svoje sumještane, a prodavao ih je za 20 franaka po komadu (oko 140.54 HKN).
2. Poslan je na vojnu službu 1861. godine u…
Alžir. Kao i Eugenea Delacroixa prije njega, atmosfera i egzotičnost sjeverne Afrike stimulirala je Monetov osobni i slikarski pogled. Odslužio je samo dvije godine, kada se vraća u Pariz i nastavlja školovanje na umjetničkoj školi.
3. Jedna od stvari koju nikako nije volio bila je…
moderna umjetnost. Tradicionalne tehnike činile su mu se dosadnima i laskavima umjetničkoj eliti 19. stoljeća. Stoga je odlučio postati šegrtom kod Charlesa Gleyrea, švicarskog umjetnika koji je želio eksperimentirati novim tehnikama u slikarstvu. Grupa umjetnika redovito bi se sastajala kako bi diskutirala o promjenama koje bi mogle utjecati na svijet umjetnosti, a te diskusije postupno su postale podloga ekspresionizmu i apstraktnim slikarskim pravcima u 20. stoljeću. Oko sebe je okupio skupinu intelektualaca i slikara koju su činili Pierre-Auguste Renoir, Frederic Bazille and Alfred Sisley, danas najpoznatiji slikari impresionizma.
4. Da nije bilo Eugenea Boudina, Monet se možda nikada ne bi ohrabrio na…
slikanje u pleneru. Velika promjena događa se u Monetovom životu kada 1856. upoznaje Eugenea Boudina, pejzažista kojega su zanimale scene primorskih gradića sjeverne Francuske. Boudin ga je potaknuo da izađe u prirodu i promatra ju te slika ono što vidi u pojedinom trenutku. Monet je promijenio svoje viđenje umjetnosti i kako ona može nastajati, a jednom je izjavio: „Bilo je to kao da mi je veo skinut s očiju; razumio sam. Shvatio sam što slika može biti.“
5. Njegova slika “Žene u vrtu” (1866.-67.) odbijena je na…
Pariškom salonu. Pariška umjetnička elita zamjerala mu je isuviše banalnu temu i nedovoljno narativnog sadržaja. Francuskom slikarstvu tek predstoji oslobađanje od figurativnog slikarstva, povijesnih i mitoloških kompozicija. Njegova buduća i prva žena, Camille Doncieux, bila je njegov jedini model i kroz njen lik promatrao je pokret i smjestio figure žena na slici u modernoj odjeći tog vremena. Camille je bila je čest motiv njegovih ulja na platnu. Jedna od Monetovih najintenzivnijih slika je upravo slika Camille u postelji, pred smrt. Monet i njegova žena imali su dva sina zajedno, ali kada im se rodio drugi sin 1878., njeno zdravstveno stanje je bilo pogoršano. Oboljela je od tuberkuloze, a kasnije joj je dijagnosticiran rak maternice. Umrla je godinu poslije.
6. Osim slikarstvom, strastveno se bavio i…
vrtlarstvom. Oduševila ga je ljepota malog francuskog sela Giverny na jednom od mnogobrojnih putovanja. Nakon Camilline smrti, oženio je Alice Hoschede 1892. i preselio u malu kućicu u Givernyju. Slikajući pejzaže, često je redizajnirao svoj vrt kako bi ga inspirirali za rad, a sam je rekao da je „dobar samo za slikanje i vrtlarenje.“ Stvorio je prekrasno mjesto za refleksiju i odmor, a dane je provodio promatrajući promjene svjetlosti i vremenskih prilika u svojim uljima.
7. Danas ne bi bilo njegove slavne serije Lopoča da…
se Monet pokorio gradskom vijeću u Givernyju. Za svoj vrt u Givernyju, naručivao je lopoče (točnije, posebnu vrstu lopoča žutih cvjetova – lokvanj) iz Egipta i Južne Amerike, pri čemu su lokalne vlasti negodovale. Zahtjevali su iskorijenje lopoča prije nego onečiste vodu tog područja, no (srećom), Monet je to ignorirao.
8. Monet je želio da kada vidite njegove slike, da…
vas potpuno obuzmu. Sanjao je kako će se njegove slike nalaziti u ogromnoj prostoriji ovalnog oblika, stvarajući potpunu panoramu slikareva omiljenog pogleda. Želio je kreirati „utočište kontemplacije u centru cvjetnog akvarija.“ Francuska je odala počast Monetu tako što je njegove Lopoče izložila u Musée de l’Orangerie u Parizu.
9. U jednom trenutku, Monetu se počeo pogoršavati…
vid. Bila je to tek naznaka bolesti koja je dolazila. Nakon gotovo deset godina slikanja s ozbiljno oslabljenim vidom, operirao je očnu mrenu 1923. godine. Time se njegov vid ponešto poboljšao. Međutim, zapanjujući su detalji u Monetovim serijama slika koji su nevjerojatno precizni i puni života. Umjetnička vitalnost i imaginacija jednostavno se ne mogu ukrotiti tjelesnom bolešću.
10. Za života nije bio bogat i financijski osiguran, kako se obično misli, nego…
siromašan. U jednom trenutku, čak si je pokušao oduzeti život, želeći se utopiti u Seini jer nije imao novca za račune. Tek će kasnije njegova djela postati jedna od najskupljih i najvrijednijih na svijetu. Umro je od raka pluća, 5. prosinca 1926., u dobi od 86 godina. Pokopan je na groblju u Givernyju, a njegova kuća i vrt ondje su danas najpopularnije turističke atrakcije.
“What keeps my heart awake is colorful silence.”
― Claude Monet
