„Vrijeme između krojenja” (M. Duenas): Sudbine malih ljudi usred rata
Ona se zove Sira Quiroga. Zove se i Arish Agoriuq. Ona je Španjolka, ali je i Marokanka. Mlada krojačica zbog ljubavi prema muškarcu napušta rodni Madrid i odlazi u marokanski grad Tanger, ni ne sluteći kako će je život odvesti u potpuno drugom smjeru. No krenimo otpočetka, vrijeme je za „Vrijeme između krojenja”.
Sira Quiroga rođena je 1911. godine u Madridu. Majka joj je bila krojačica, a o ocu nije znala ništa. Iako se trebala udati za Ignacija i postati krojačica, baš kao i njena majka, ona se fatalno zaljubljuje u šarmantnog Ramira Arribasa, ostavlja Ignacija i s Ramirom odlazi u Maroko. Gotovo fatalno, jer nakon što je Ramiro ostavi, trudnu i s dugovima u nepoznatom gradu, Sira ne zna kako dalje.
Krojenje kao spas
Srećom, samilosni policijski komesar Claudio Vasquez ostavlja je na brigu duhovitoj i punoj života, sitnoj krijumčarki Candelariji, uz čiju pomoć Sira ponovno staje na noge. Ovaj put radeći ono u čemu je najbolja – krojeći i šivajući. Jedan od savjeta koji joj je dala Candelaria dao je Siri snage da postane najbolja i najtraženija modistica u Tetuanu, gradu u koji se preselila nakon nesretnih događaja s Ramirom.
Misli na sebe, Sira, misli na sebe i zaboravi na sve drugo, jer u ova gadna vremena kad nas je zapalo živjeti, onoga tko ne jede pojedu drugi.
U nekom trenutku upoznaje Rosalindu Fox, vječno pozitivnu i snažnu Engleskinju, ljubavnicu potpukovnika Juana Luisa Beigbedera y Atienze, generalnog komesara u Protektoratu i čovjeka vrlo bliskog Franciscu Francu. Iako to nije ni zamišljala, a još manje željela, uskoro će Sira, preko Rosalinde, postati upletena u špijunske zakulisne igre zbog kojih će opetovano stavljati svoj život na kocku.
Rast i moć žene
Ono što se kroz radnju romana može jasno promatrati jest Sirin osobni rast. Naime, kako vrijeme odmiče i kako njezina karijera modistice raste, povećavaju se i rizici u njezinu životu, ali se povećava i Sirina sposobnost da preskoči sve prepreke. Tako na kraju romana shvaćamo da ona više nije naivna krojačica koju uzdržava muškarac nego uspješna, samouvjerena modistica koja sama kroči kroz život.
Unatoč početnim ljubavnim neuspjesima, u Sirin život ušao je engleski novinar i špijun Marcus Logan kojeg se, prvotno, „nije usudila voljeti iz čistog kukavičluka…”. Ipak, njihovi putevi ponovno se susreću na posve neobičan način, a čitajući knjigu da se zaključiti kako ih je autorica spojila u onom trenutku kad je Sira postala dovoljno snažna osoba.
Svi moji strahovi, sve moje neprospavane noći i skokovi bez zaštitne mreže napokon su poslužili nečemu: ne samo da dođem do korisne informacije za prljavo umijeće ratovanja nego i, ponajviše, da dokažem sama sebi i svima koji me okružuju dokle mogu ići.
Ovu fascinantnu priču o Španjolskom građanskom ratu i Drugom svjetskom ratu te sudbinama i životima malih ljudi koje su ti ratovi dotaknuli, na gotovo 650 stranica ispričala nam je španjolska spisateljica Maria Duenas. Knjiga je u svijetu prodana u više od dva milijuna primjeraka, a kod nas je prije nekoliko mjeseci izašla u izdanju izdavačke kuće Fraktura. Vrijeme između krojenja postala je i španjolska TV serija u 11 nastavaka, a neki ju čak uspoređuju s engleskom uspješnicom „Downton Abbey”.
Sličnosti iz povijesti
Unatoč tome što je autorici ovo prva izdana knjiga, radnja teče s lakoćom, a čitatelj se zalijepi uz uzbudljive događaje kojih kao da ima i previše u životu jedne osobe. Ono što bi se romanu možda moglo zamjeriti jest povremena neuvjerljivost Sirina špijunskog života kroz koji ona, iako samouka, kroči gotovo bez problema, no autorica to nadoknađuje nedostatkom patetike u ljubavnom zapletu i opisu povijesnih događaja.
Iako je radnja u osnovi izmišljena, pojavljuju se i neke stvarne ličnosti iz povijesti o kojima manje ili više znamo, primjerice Beigbeder kojeg je autorica morala dobro istražiti, Rosalinda Fox ili službenik britanske tajne službe i Sirin kontakt u knjizi Alan Hillgarth.
Posebnu čar romanu „Vrijeme između krojenja” daje i “otvoreni” kraj – autorica nam daje slobodu da sami zamislimo kako je Sirin život i život njenih bližnjih mogao završiti.
Naše su sudbine mogle biti takve ili potpuno drukčije jer ono što je bilo s nama nije nigdje zabilježeno. Možda nismo ni postojali. Ili možda jesmo, ali nitko nije uočio našu nazočnost. Na kraju krajeva, uvijek smo se držali margine priče, aktivno nevidljivi u tom vremenu koje smo živjeli između krojenja.
