Vizart

Pet mjeseci angažirane umjetnosti u MSU Zagreb

Foto: Vanja Babic
Vrijeme čitanja: 3 minute

U posljednjem tjednu petomjesečne retrospektivne izložbe Činiti svijet boljim mjestom, otvorene do nedjelje, 12. listopada, u Muzeju suvremene umjetnosti Zagreb, umjetnica Andreja Kulunčić predstavlja novi umjetnički projekt razvijen posebno za MSU – Susret društvenog JA u izvedbi glumica Alme Price i Jadranke Đokić.

Riječ je o izvedbi oblikovanoj poput radio-drame, koja tematizira samoorganizaciju i samoobrazovanje, a publika će je moći pogledati u više termina od 8. do 12. listopada u MSU Zagreb.

Izložba Činiti svijet boljim mjestom je tijekom cijelog trajanja privukla izniman broj posjetitelja, a bogat popratni program nastavlja se i u posljednjim danim izložbe: u utorak, 7. listopada u 17 sati održat će se završna akcija izrade skulptura za Antispomenik 850 žena za 850 žena; u subotu, 11. listopada u 11:30 sati, vrtlarska zajednica okupljena oko projekta Muzejski vrt održat će obiteljsku radionicu, a istog dana u 16 sati održat će se radionica indonezijske glazbe gamelan te pod vodstvom etnomuzikologinje i glazbenice Julije Novosel nastaviti tradiciju okupljanja posjetitelja oko zvuka i zajedničkog muziciranja.

Foto: Vanja Babic

Glazbeni program izložbe

Glazbeni program izložbe dodatno će obogatiti koncert harfe i violine u izvedbi sestara Alisiye i Katarine Mudryk u četvrtak, 9. listopada u 18 sati na krovu MSU-a, u vrtu. Posljednji dan izložbe, u nedjelju, 12. listopada u 11:30 sati, bit će organizirano stručno vodstvo kroz izložbu. Popis svih događanja može se pronaći na ovoj poveznici.

Umjetnički projekt Susret društvenog JA je serija dijaloških fragmenata koji promišljaju samoorganizaciju i samoobrazovanje, raspisala ih je dramaturginja Vedrana Klepica, a interpretiraju je Jadranka Đokić i Alma Prica vodeći publiku u složeno tkivo društvenih odnosa.

Izvedba se gradi kao „živa radio-drama“, u kojem kazalište postaje ne samo sredstvo prezentacije, nego i alat za aktivno razmišljanje i osjećanje. Ovaj projekt, razvijen u suradnji s kustosicom Katharinom Schlieben, istražuje višestruke razine društvenog: od prepoznavanja njegove konstrukcije, preko učenja o njegovim obrascima, do osvještavanja da smo svi aktivni sudionici i tvorci društvenog tkiva. Publika tako postaje aktivni sudionik izvedbe, uranjajući u dijalog s radovima na izložbi, ali i s vlastitim promišljanjima.

Ulaznice je moguće kupiti na recepciji Muzeja u radno vrijeme ili putem servisa ulaznice.hr. Kupci višekratne ulaznice za muzej (20 €, odnosno 12 € reducirane) ostvaruju pravo na besplatnu ulaznicu koju mogu fizički preuzeti na blagajni.

Termini izvedbi Susret društvenog JA:

srijeda, 8. 10. u 11.30 sati

srijeda, 8. 10. u 19.30 sati

subota, 11. 10. u 19.30 sati

nedjelja, 12.10. u 19:30 sati

O retrospektivi

Retrospektivna izložba Činiti svijet boljim mjestom predstavila je bogati opus Andreje Kulunčić, umjetnice koja istražuje društvene odnose i prakse. Pregled trideset godina njezina stvaralaštva fokusira se na teme feminizma, migracija, radničkih prava, rodne ravnopravnosti, integracije i kulturne raznolikosti, ali i na samu metodologiju umjetničinog rada. Uz izložbu su organizirani brojni programi – edukativne radionice, diskusije, interkulturni susreti i zajedničko kreiranje vrta MSU-a, koji su posjetitelje poticali na kritičko razmišljanje i aktivno sudjelovanje. Poseban naglasak bio je na povezivanju stranih radnika i radnica s lokalnom zajednicom, čime je muzej otvoren kao prostor inkluzivnosti i dijaloga.

Programi su polučili izniman interes, privukavši i povremene i stalne posjetitelje MSU-a. Sudjelovanjem u bogatom programu stvorila se svojevrsna zajednica koja je kontinuirano produbljivala teme izložbe i njezinih popratnih sadržaja.

Kustosica Renata Filčić, voditeljica programa, istaknula je kako je posjetiteljima bila posebno dragocjena mogućnost dužeg boravka u prostoru izložbe i aktivnog uključivanja u inicijative poput akcije izrade Antispomenika 850 žena za 850 žena. Tom prigodom prigrljeno je sjećanje na tragične događaje na Golom otoku i Svetom Grguru, gdje je između 1950. i 1956. godine više od 850 žena bilo izloženo logorskoj torturi. Naime, svaka glinena figurica, izrađena na radionicama, simbolično je posvećena jednoj od kažnjenica, tvoreći kolektivni antispomenik.

Posebna vrsta zajedništva razvila se i kroz projekt Jestivi muzej/Muzejski vrt, koji je zahvaljujući predanosti tople i povezane vrtlarske zajednice ostao bujan i zelen i tijekom najvrućih ljetnih dana. MSU ne planira ugasiti ovu zajednicu nakon završetka izložbe, već nastaviti s radom na vrtu, otvarajući prostor za učenje o biljkama, ali i o praksama zajedničkog djelovanja. Kao posebno snažan program, Filčić je izdvojila glazbene radionice gamelana – muzikalni aspekt izložbe koji donosi razigranost, ali i služi kao svojevrsno razrješenje traumatskih tema izložbe. Sudjelujući, odnosno svirajući zajedno gamelan, publika prestaje biti pasivan promatrač i postaje aktivni sudionik.

Be social

Komentari