Barokni majstori stigli u Klovićeve dvore
Godina 2011. je za Klovićeve dvore bila godina velikih majstora renesanse – Tiziana, Tintorettoa i Veronesea, no ove godine tu ulogu preuzimaju barokni majstori. Pod baroknim majstorima, u ovom kontekstu, misli se na sve veće talijanske barokne umjetnike koji su prvenstveno stvarali na području Hrvatske u 17. i 18. stoljeću. Na izložbi također možete vidjeti i djela s područja Bosne i Hercegovine te Crne Gore.
Izložba “Sveto i profano – slikarstvo talijanskog baroka” svečano je otvorena 16. travnja u 19 sati, a možete ju razgledati do 2. kolovoza ove godine. Osim što se ovom izložbom nastoji dočarati veličina hrvatske baštine, također je jedan od ciljeva prikupiti što veći broj baroknih djela iz ovih područja. Djela su pronađena u svim dijelovima Hrvatske, posebice u obalnim područjima, ali i u Zagrebu. Mnoga su djela otkrivena u malim mjestima gdje možda vlasnici u potpunosti nisu ni bili svjesni njihovog značaja. Većina izloženih djela nikada nije imala privilegiju biti dio ovakve izložbe već su ili bila čuvana u samostanima, crkvama, muzejima ili privatnim zbirkama.
Kao što i samo ime izložbe ukazuje, glavni element je tematika, a ne kronološki slijed djela, stoga su djela tako i raspoređena. Izložba započinje umjetnicima na čiji je rad još uvelike utjecala renesansa. U tom segmentu se zapravo i uočava smislena povezanost ove izložbe s onom, već spomenutom, iz 2011. godine. Kako prolazite iz prostorije u prostoriju, tako se mijenjaju i tematske cjeline. Po mom mišljenju, rascjepkanost je ujedno i najzaslužnija za stvaranje harmonije koja je prožeta zainteresiranošću posjetitelja za sljedeću prostoriju. Monotonost je razbijena i izmjenom drugih tematika poput djela koja prikazuju štovanje Bogorodice i/ili Krista, religiozne teme te svece, pejzaž, portrete, mrtvu prirodu i veliku novinu – teme iz svakodnevnog života. Zadnji aspekt daju autori klasicističkog usmjerenja.
No, da skrenem na najvažniji element ove izložbe, a to je autorstvo. Palma Mlađi, Sebastiano Ricci, Leonardo Bassano, Bernardo Strozzi i Federiko Benković su samo neki čija djela možete pogledati na ovoj izložbi. Uz ove velike majstore, izložen je rad i manje poznatih umjetnika kao i djela čije autorstvo nije poznato. Ovim elementom je autor izložbe, Radoslav Tomić, htio ukazati i na društveno stanje toga doba koje je ujedno oblikovalo i kulturno.
Posebne pohvale ovim putem dajem Hrvatskom restauratorskom zavodu koji je omogućio da izložba bude ostvarena u punom sjaju. Kustosica izložbe je Danijela Marković.
Akademik Tomić rekao je da kada ne bismo znali kako izgleda Mona Lisa, svi bismo ju pokušali opisati. I pisci, i pjesnici i glazbenici… no riječima se slika ne može opisati. Slike su autentične stoga posjetite izložbu u Klovićevim dvorima i uvjerite se da se ne isplati skladištiti umjetnost u crkvama, samostanima ili čak podrumima, kao što to čine naši političari.