Čudne navike ponašanja slavnih umjetnika
Svijet umjetnosti specifično je područje koje u mnogima od nas budi znatiželju za otkrivanjem čudnih navika ponašanja koja nisu rijetkost kod najutjecajnijih umjetnika. Neki od njih imali su poprilično začuđujuća razmišljanja i “hobije”. Od krađe olovaka, nošenja oružja do stvaranja vremenskih kapsula. Upravo zbog svojih neobičnih navika postali su još poznatiji i neshvaćeniji. Donosimo popis s primjerima čudnih činjenica o dobro znanim imenima koja vas možda iznenade.
Bez obzira na karijeru koju odaberete, ljudi uvijek iznova postavljaju ista pitanja. Zašto i zbog čega? Većina ljudi samo se osmjehne, međutim Pablo Picasso je imao drugačiji pristup. Kada bi ga ljudi upitali o značenju njegovih slika, Picasso bi u njih usmjerio revolver. Pištolj koji je nosio sa sobom bio je prazan, ali je time slao vrlo jasnu poruku.
Michelangelo Buonarroti, umjetnik čije najslavnije djelo krasi Sikstinsku kapelu, bio je jedan od sretnika koji je slavu postigao tijekom svog života. Međutim, usprkos silnom bogatstvu, Michelangelo je imao prilično slabe higijenske navike. Povijesne činjenice govore nam kako se nikada nije kupao te je rijetko kad mijenjao svoju odjeću. Vjeruje se i kako je bio pokopan u istoj odjeći sa smrtne postelje.
Salvador Dalí, čitav svoj život proživio je vrlo neobično. Jedna od tih neobičnosti uključuje posjedovanje ocelota kojeg je često vodio sa sobom na luksuzne brodove tijekom dalekih putovanja. Nije propuštao priliku da iznenadi ljude oko sebe, a još jedna od navika koje to potvrđuju je krađa olovaka od obožavatelja koji su ga često pitali za autograme.
Poznato ime zaslužno za dizajn limenke Campbellove juhe, Andy Warhol nije se mogao čuditi predmetima oko sebe. Na kraju svakog mjeseca sastavljao je vremenske kapsule koje su sadržavale mnoge simbole pune sjećanja, poput mumificiranih nogu ili čizama Clarka Gablea. Bile su to njemu svojstvene, šarmantne stvari koje je čuvao u ovom genijalnom izumu poput osobnog dnevnika.
Kada je Claude Monet postigao slavu zahvaljujući svojim lijepim slikama lončanica i drugim idiličnim prizorima iz prirode, počeo je crtati tj. škrabati uvredljive dojmove. Mogli bismo ih opisati kao sadržaje koji su ga smetali za života. Monet je još kao buntovni student često prigušivao svoj rad dok je crtao karikature nastavnika i vršnjaka.
Paul Gauguin, koji je kasnije svoj utjecaj proširio na Matissa i Picassa, imao je stjenovito prijateljstvo s Vincentom Van Goghom. Neki spekuliraju da je Gauguin bio razlog zbog kojeg si je Van Gogh odrezao ušnu školjku. Takva nagađanja nisu bez temelja jer je Gauguin bio vrlo vješt mačevalac. Iako to ne objašnjava navedenu tezu i ne može potvrditi njezinu istinitost, poznato je da je bio zastrašujući s mačem.
Frida Kahlo bila je ekscentrična i komplicirana umjetnica koja se bavila temom svakodnevno proživljavane fizičke boli u svojoj umjetnosti. Jedna od njezinih najzanimljivijih metoda samoodređenja odlazi dosta daleko. Frida Kahlo tvrdila je da je rođena 1910. godine, godine koja je obilježila početak Meksičke revolucije. Ta je godina nosila veliko značenje kako Fridi, tako i cijelom meksičkom narodu. Fridina prava godina rođenja bila je 1907.
Marcel Duchamp stvarao je konceptualne radove i namjerno izbjegavao sva pravila koja su postavljale škole umjetnosti, budući da je primarni interes nalazio u analizi pojmova samozastupanja. Jedan od njegovih najneobičnijih pokušaja u tome je stvaranje svog ženskog alter-ega. Nazvana Rrose Sélavy (koja zvuči poput fraze ljubav je život), bila je predmetom mnogih Duchampovih portreta i umjetničkih djela, a predstavljala je njegovo uvjerenje u sveprisutnu podložnost seksualnosti čovječanstva.