novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

“Data Recovery”: Pregled rada Dalibora Martinisa koji ukazuje na njegovu svestranost

dalibora martinisa
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Vrijeme čitanja: 4 minute

U toploj atmosferi, uz čašu vina i ugodnu glazbu, u utorak, 6. prosinca, u Muzeju suvremene umjetnosti nas pedesetak čekalo je otvorenje izložbe Data Recovery Dalibora Martinisa, jednog od začetnika konceptualne umjetnosti u Hrvatskoj i regiji čija je multimedijalna djelatnost međunarodno priznata. Izložbu je otvorila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a prethodno su o njoj govorili i ravnateljica MSU-a Snježana Pintarić, kustosica izložbe Leila Topić te sam umjetnik.

martinis
Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić
Martinis  – spasitelj informacija i podataka

Nakon otvorenja polako smo se uputili prema izložbi. Iako je kustosica spomenula kako su svoj dom zamijenili muzejom dok su pripremali ovu izložbu, nisam niti slutila da će biti toliko toga izloženo. Moje razmišljanje bilo je potkrijepljeno i činjenicom da ovo nije retrospektiva, koja je inače kompleksnija i sadržajno veća forma izložbe, već je riječ o samostalnoj problemskoj izložbi. Ova izložba predstavlja umjetnikove pionirske video radove uz recentne multimedijske projekte i eksperimentalne filmove te obuhvaća period od gotovo pedeset godina rada. Nazivom izložbe Martinis se referira na termin iz područja informatičke tehnologije koji, pojednostavljeno, označava postupak „spašavanja“ informacija, odnosno podataka iz oštećena računala. Postupak oporavka informacija služi Martinisu da bi istražio mreže odnosa između osobne povijesti, vlastitih ranih radova i kolektivnih sjećanja unutar konstrukcije ili brisanja kolektivne memorije.

martinis
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Posjetitelji kao sudionici

Sve u svemu, po broju izloženih eksponata i različitosti medija kojima se umjetnik koristio u svome radu vidljivo je da Martinis nije osoba koja se voli opredijeliti za jedan medij. Korištenjem video umjetnosti, performansa, teksta, filma, ready-madea, fotografije ili instalacije poziva posjetitelja da komunicira s umjetnikom. Upravo se zbog njegovog nastojanja da mi, posjetitelji, postanemo sudionikom njegove umjetnosti treba izdvojiti podosta vremena, više od prosječnog razgledavanja, ako želite zaista razumijeti izložbu i u cijelosti sudjelovati u njoj.

The Museum of the Middle Working Class

Već na samom početku vidljivo je da su muzeji i galerije predmet umjetnikove kritike. Bilo je nemoguće ne uočiti ogromnu zastavu crvene boje s dvanaest zlatnih zvjezdica koja je visila iznad stepenica te najavljivala da ulazimo u MSU, The Museum of the Middle Working Class. Taj dio tematski je bio vezan za vrijeme Titove Jugoslavije, a najveću pozornost, pokraj zastave, privukla je željeznička pruga iznad koje su visjeli lusteri. Time Martinis govori o prolaznosti i slavi svijeta koristeći motiv kretanja i putovanja (fizičkog i duhovnog).

martinis
Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić
Martinis – svestrani umjetnik

Sedam izloženih vrećica za usisavač punih svega i svakoga (čitaj: crva i ostalih minijaturnih stvorenja) iz umjetnikova atelijera iduće je čime nam Martinis privlači pozornost. Zatim slijede – bicikli, zvučne instalacije, novine kao primjer društvenog čitanja, muzej umjetnika u kojem je Martinis prikazan pri radu te njegov rezultat, mnoštvo fotografija, crteža i instalacija.

martinis
Foto: Ziher.hr/Eleonora Glišić
“Vječna vatra gnjeva”

Među dominantnijim segmentima izložbe bio je i zapaljeni automobil (Vječna vatra gnjeva) te popratni priloženi radovi. Umjetničkom akcijom paljenja automobila namjera je da posvojimo sve takve iskaze nezadovoljstva, pobune i bijesa koji su se dogodili u prošlosti ili će se događati u budućnosti u različitim prilikama, na različitim mjestima.

martinis
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glisic
Večera uz Monroe, Hawkinga i Warhola

Nakon „osvijetljenog“ dijela izložbe uputili smo se u zamračeni dio gdje su smještene videoprojekcije eksperimentalnih video radova i zvučne videoinstalacije. Čak su napravili i malo kino, a program se sastoji od devet kratkih projekcija. Meni je, a sudeći i po reakcijama posjetitelja, najzanimljivija bila videoinstalacija Večera napokon. Sastojala se od dugačkog stola, projekcije tanjura te tri svijećnjaka, a na stolcima su bile slušalice iz kojih su se čuli glasovi trinaestero ljudi, među kojima su, između ostalih, Marilyn Monroe, Stephen Hawking, James Joyce, Pajo Patak te Andy Warhol.

martinis
Foto: Ziher.hr/ Eleonora Glišić
Itekakva problemska izložba

Izložba Data Recovery iziskuje mnogo vremena, jednako toliko mentalnog napora te dobro poznavanje konceptualne umjetnosti ako želite shvatiti bit pojedinog rada. Ja nisam shvatila svaki umjetnički pothvat ove izložbe, ali se nadam da ću u budućnosti imati još koju šansu za to jer, kao što je kustosica rekla, ovo nije retrospektiva već samostalna problemska izložba. To znači da za retrospektivu ima još vremena. Poznavajući Martinisov rad i čin upotrebe cikličke forme, odnosno neprestanog vraćanja u njegovim radovima, ne sumnjam da svi mi koji nismo dokučili njegov rad nećemo imati još koju priliku za to.

Izložba ostaje otvorena do 12. veljače 2017. godine.


Be social
Što misliš o ovoj izložbi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari