“Europea u dvorištu” započela s pitanjima o kojima se ne raspravlja
Kada bi iz turbulentne prošlosti ljudskog roda izbrisali sve sukobe i ratove, što bi nam ostalo? Bismo li živjeli u svijetu kakvog danas gledamo u oči ili bi bili lišeni svih ožiljaka koji se protežu kroz stvarnost gotovo svake nacije koja je iskusila rat? Budući da veliki dio površine naše Zemlje čini tlo natopljeno krvlju, razmišljanje o potonjoj opciji apsolutno je bespotrebno. Tu smo gdje jesmo, i na nama je da odaberemo način na koji ćemo se nositi s prošlosti. Međutim, trebamo li svoje rane liječiti sjećanjem ili ih zakrpati zaboravom?
Temu boli, krvi, patnje i sukoba otvorila je turska spisateljica Ece Temelkuran u četvrtak, 17.10. u iznenađujuće popunjenom zagrebačkom caffe baru U dvorištu. Kažem iznenađujućem zato što, unatoč otužnim vremenima u kojima živimo, posjetiteljima nije bilo teško slušati predstavljanje knjige naziva Planina boli – s onu stranu tursko-armenskog sukoba te otvarati pitanja pred kojima još mnogi od nas šute. Iako se radi o djelu koje se bavi političkom temom, prevoditelj Anđelko Vlašić priznao je da mu je posao bio pravi izazov zbog književne vrijednosti , tj. snažne literalne crte koja se provlači kroz tekstove. Osim same autorice i prevoditelja, na tribini naziva Sukob ili zajednička kob su sudjelovalii turkologinja Marta Andrić te moderator Kristijan Vujičić, koji je ujedno i urednik djela.
“Sukob je nešto oko čega su ljudi najstrastveniji”, istaknula je na početku Ece Temelkuran. Kako u ratu uvijek postoji nekoliko verzija istine te su bol i patnja emocije s kojima se svatko nosi na svoj način, spisateljica je, nakon što je odlučila dotaknuti se ove teme, krenula u istraživanje turske prošlosti te razgovarala s zajednicom Armenaca u Kaliforniji i u Parizu. Od sukoba je prošlo 98 godina, no njegova gorčina i dalje je prisutna u životima mladih generacija koji nikad nisu ni posjetili zemlju svog podrijetla. Autorica ističe da ta dva naroda grade svoje identitete na sjećanju i zaboravu. Dok je tema sukoba u Turskoj nešto o čemu se ne priča, armenski imigranti s boli se sjećaju povijesti svog naroda, kako bi lakše prepoznali svoje mjesto u budućnosti. Ece se dotaknula i teme nacionalizma, objasnivši da “ako vas nešto ne zanima o drugima i drugačijima, to je nacionalistička mrlja na vama”. Autorica smatra da knjiga, osim što pruža dublji uvid u tursko-armenske sukobe, poučava kako razgovarati o bolnim pitanjima te svoj cilj nalazi u poticanju dijaloga, makar nas on doveo do bolnih i neugodnih zaključaka.
Iako Turska i danas negira postojanje genocida, činjenica jest da je u sukobima poginulo više od 1.5 milijuna Armenaca, a veliki dio njih napustio je turske teritorije te se nastanio uglavnom u Zapadnoj Europi i SAD-u. Nepravda nad Armencima započela je krajem 19. stoljeća, no autorica se u djelu referira na krvavu 1915. godinu, kada su tijekom prvog svjetskog rata turske vlasti, smatrajući Armence saveznicima Rusije, zatvorile u logore više od 60.000 vojnika te veliki broj armenskih intelektualaca. Ujedinjeni narodi i Europski parlament smatraju da se radilo o istrebljenju, a francuska Nacionalna skupština donijela je zakon po kojemu je negiranje postojanja genocida kažnjivo djelo. Međutim, u Turskoj se i dalje šuti kada se priča o armenskom slučaju.
Spisateljica, novinarka i politička komentatorica Ece Tumelkuranbavi se temama koje su ispod turskog podneblja izrazito kontroverzne, poput ženskog pokreta i pitanja političkih zatvorenika. Napisala je desetak knjiga, a svoje tekstove redovito objavljuje u turskim publikacijama, ali i u inozemnim listovima poput The Guardian i Le monde diplomatique. Gostovanjem autorice otvorena je Europea u dvorištu, nova književna manifestacija u organizaciji Naklade Ljevak. Svim posjetiteljima omogućeno je uključivanje u raspravu s poznatim europskim piscima, a sama ideja služi kao izvrsna prilika za upoznavanje drugih zemalja kroz dijalog. Zagreb će, u sklopu ovog projekta, posjetiti Olga Tokarczuk, John Boyne i Ahmeta Uemita, a svaki susret će se održavati u ugostiteljskom lokalu “U dvorištu”, na adresi Žerjavićeva 7.
