James Earl Jones
12. rujna 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Dana 9. rujna preminuo je James Earl Jones, kazališni, filmski i televizijski glumac, omiljen zbog svojih uloga kao što su ona Mufase u „Kralju lavova”, Dartha Vadera u serijalu „Star Wars”, Jacka Jeffersona u filmu „Velika bijela nada”, Jamesa Greera u serijalu o Jacku Ryanu, ali i brojnim drugim ulogama.

Adele
3. rujna 2024.

Vrijeme čitanja: 6 minute 10 koncerata, najveća pop-up arena ikad i najduža setlista koju je Adele otpjevala. Riječi još uvijek nisu dovoljne, bilo je savršeno.

Knjige

6 knjiga kojima je Fraktura završila godinu odličnih naslova

fraktura prosinac
Vrijeme čitanja: 4 minute

Godina koju ne spominjemo, godina u kojoj smo možda uspjeli popraviti neslavni hrvatski prosjek pročitanih knjiga po osobi, za Frakturu je bila, rekli bismo, i više nego uspješna. Strašno dobri naslovi svakog su mjeseca, pandemiji unatoč, izlazili iz izdavačke kuće u Zaprešiću, a mi smo ih gutali kao D vitamine.

Prosinac je Fraktura zaključila sa šest novih naslova. Znate već – za svakoga ponešto!

Mia Couto – „Lavičina ispovijed”


„Fikcija koja nas dovodi bliže istini nego što bi to puke činjenice ikad mogle.” – The Guardian


Kad u napadu lava strada još jedna djevojka, ljudi u mozambičkom selu Kulumaniju odluče raspisati natječaj za lovca. Posao dobiva Arcanjo Baleiro, koji ima lov u svojim genima, no proganja ga zagonetna sudbina njegovih bližnjih. U Kulumaniju ga čeka Mariamar, kći lokalnog tragača, koja je oduvijek čeznula za dalekim svijetom, ali sputana je običajima i očevom željom. Premda roditelji pokušavaju osujetiti njezin susret s Arcanjom, ne mogu spriječiti da lov na lavove izvuče na vidjelo mračne obiteljske tajne. Jesu li zvijeri koje se goste djevojkama stvarno lavovi ili je riječ o užasu koji čovjeku može prirediti samo drugi čovjek?

„Lavičina ispovijed” mozambičkog pisca Mije Couta egzotična je priča o svjetovima u kojima se prožimaju mitovi i surova stvarnost, a puška i metak često nisu od koristi. Uzbudljiv, neobičan, potresan, sjajno napisan roman iz perspektive lovca i djevojke nedvojbeno potvrđuje da je Couto najistaknutiji afrički pisac koji stvara na portugalskom.

Saša Stanišić – „Porijeklo”


„Saša Stanišić pjesnik je i revolucionar, i u jeziku je pronašao svoju pravu domovinu.” – Thomas Hummitzsch, Rolling Stone


Ovako stvari stoje: zemlja u kojoj sam rođen više ne postoji. Dok je još postojala, smatrao sam se Jugoslavenom. Bio sam dijete multietničke države, plod i očitovanje dvoje ljudi koji su se voljeli i koje je jugoslavenski melting pot oslobodio okova različitih vjera i porijekla.

Nekoć je baka govorila – tada sam imao deset ili pet ili sedam godina – da ja nikad neću varati ni lagati, nego samo pretjerivati i izmišljati. Razliku tada nisam znao (često je ne želim znati ni danas), ali sviđalo mi se što mi izgleda vjeruje. To jutro prije našega puta u Oskorušu opet je ponovila da je to znala oduvijek: “Izmišljanje i pretjerivanje, danas time i novac zarađuješ.”

U svojem trećem romanu „Porijeklo” Saša Stanišić pripovijeda o svojem putu iz rodnog Višegrada do njemačkog Heidelberga pa opet natrag, u bosanske planine, k svojoj baki. Topao, sjetan, duhovit i vrlo živopisan, očarao je njemačku publiku i dobio najznačajniju njemačku književnu nagradu, Deutscher Buchpreis za 2019. godinu. Izvanserijsko djelo koje će vas osvojiti na prvo, drugo i treće čitanje.

Ognjen Spahić – „Pod oba sunca”

Na osamljenom svjetioniku nekadašnji kapetan prve klase Branimir Bato Lončar i njegova žena Danica žive jednoličnu svakodnevicu koju katkad uznemire zalutali turist ili barka u opasnosti. Bato je postao svjetioničarem jer se nije želio pridružiti agresiji na Dubrovačko primorje. Danica u nametnutoj osami oplakuje svoju neplodnost. Jednoga ljeta Nevena i Mitar, par u krizi srednjih godina, razapinju šator pred svjetionikom. Zajednička večera promijenit će sve u njihovim životima.

Pod oba Sunca”, roman ispripovijedan kroz glasove četvero protagonista, priča je o krugu života koji iscrtavamo sami i pokušajima da iz tog kruga iskoračimo. Ognjen Spahić iznova pokazuje svu raskoš pripovjednoga talenta i zavidnu sposobnost da stvori moćne, pamtljive likove duboko obojene lokalnom poviješću. „Pod oba Sunca” roman je o ljudima u okovima vlastitih odluka kojih se nikako ne mogu osloboditi.

Claudio Magris – „Abecede”


„Govoreći o knjigama, Magris govori o sebi i o nama.” – Il nostro tempo


Zavodljivost priče i pustolovine početna je točka svakog čitateljskog iskustva iz koje se račva bezbroj puteva. Lucidni erudit i jedan od najvažnijih suvremenih svjetskih romanopisaca Claudio Magris svojim nas Abecedama poziva na jedno takvo uzbudljivo putovanje, svemirom svoga čitateljskog iskustva.

Koja su to načela prema kojima se trebamo ravnati u životu? Kako knjige djeluju na povijest, a kako stvarnost na literaturu? U koju pripovjedačku rijeku da čitatelj zakorači? Znatiželjan, empatičan, upućen i više od svega zaljubljenik u književnost, Magris nas vodi svojim literarnim univerzumom u kojemu sjaje raznolike zvijezde – od temeljnih tekstova zapadne kulture „Biblije”, „Ilijade” i „Odiseje”, preko djela Kafke, Musila, Ibsena, Tolstoja, Sveva i Camusa, koja su formirala intelektualce i pisce Srednje Europe, do živog dijaloga sa suvremenicima Sábatom, Maneom i Mo Yanom.

„Abecede” su knjiga o knjigama koje nam daju uvid u svijet Claudija Magrisa te nam mogu promijeniti život kako to samo književnost umije.

Wisława Szymborska – „Svijet koji nije od ovoga svijeta”

Univerzalizam poezije što ju je pisala velika poljska pjesnikinja Wisława Szymborska – pokazuje „Svijet koji nije od ovoga svijeta”, izbor pjesama koji je napravila polonistica Đurđica Čilić – počiva u transparentnom jeziku koji ne skreće pažnju na sebe, ali i u umješnosti da govori o ljudskoj naravi, o tome da smo svi – ma koliko međusobno različiti – satkani od istih elemenata: slabosti, ranjivosti, smrtnosti, ali i obnavljajuće, dionizijske zaljubljivosti u život, u druge i od nas drukčije.

Nepreuzetna u svojoj pjesničkoj gesti, Szymborska dok piše, piše kao da govori, dajući svojim čitateljima osjećaj pripadanja istoj, nesavršenoj, ali vrijednoj – ljudskoj zajednici. Svojom poezijom poljska nam nobelovka govori da postoje univerzalna ljudska iskustva i ljudske emocije, da u njima treba prepoznati zajedništvo, kohezivni potencijal, a ne bježati od njih u strahu da upozoravaju na našu prosječnost i trivijalnost. To, dakako, ne znači da ona ne prepoznaje individualnost svakog od nas, dapače. Čitajući njezine pjesme u ovom iznimnom svesku, vrlo lako ćemo pronaći one u kojima slavi ljudsku raznolikost i protestira protiv jednoobraznosti, uniformiranosti i „idiotizma savršenosti”.

Sara Ahmed – „Kulturna politika emocija”


“Studija ‘Kulturna politika emocija’ Sare Ahmed jedna je od najvažnijih suvremenih knjiga posvećenih problemu emocija. Autorica emocijama ne prilazi više kao isključivo individualnim psihičkim stanjima, već uvjerljivo dokazuje kako emocije funkcioniraju kao društvena norma – nastaju, uče se i cirkuliraju u zajednici te ih dijele velike skupine ljudi.” – dr. sc. Maša Grdešić, docentica


Što su emocije i kako one utječu na naše živote, naše odluke, naša tijela? Kad nas pokreću, a kad natjeraju da se zaustavimo? Povezuju li nas emocije kao zajednicu, ili nas u svijetu punom kontradikcija sve više razdvajaju? Koji je odnos između emocija, jezika i tijela? Sve su to pitanja na koja u ovoj knjizi pokušava odgovoriti vodeća feministička teoretičarka Sara Ahmed analizirajući popularne i teorijske tekstove, uz mnoštvo primjera iz svakodnevnog života.

„Kulturna politika emocija” kreće od konkretnih emocija – od boli, mržnje, straha, gađenja, srama i ljubavi – i upotrebljava ih kako bi analizirala “emocionalnost tekstova” povezujući rasu, rod i seksualnost, u svjetlu vrlo aktualnih tema poput imigracije, terorističkih napada ili važnosti emocija u feminističkoj i queer politici. Sara Ahmed upozorava na rastuće nepravde suvremenoga života, na činjenicu da određene skupine ljudi smatramo nevrijednima emocija, da neke živote isključujemo jer se ne uklapaju u društveno prihvaćenu normu. „Kulturna politika emocija” svakim nas svojim pitanjem poziva na razmišljanje o boljem, pravednijem svijetu, utemeljenom na zajedništvu i razumijevanju.

Be social

Komentari