HNK Zagreb objavilo program sezone 2015/16: Klasične opere, bajkoviti baleti i autorski projekti u Drami
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu na konferenciji za novinare predstavilo je repertoar sezone 2015/16. Program su predstavili intendantica Dubravka Vrgoč te ravnatelji Drame, Opere i Baleta – Ivica Buljan, Nikša Bareza i Leonard Jakovina. Njima su se pridružili voditelj Filozofskog teatra Srećko Horvat, redatelj Bobo Jelčić te dramatičarka Tena Štivičić.
Drama HNK Zagreb iduće sezone, kao i ove, najavljuje pet premijera, od kojih će četiri biti na velikoj sceni, a jedna u nekom drugom prostoru, kao što je ove sezone predstava „Mi smo kraljevi a ne ljudi“ Matije Ferlina igrala na Zagrebačkom velesajmu. Upravo će taj komorni projekt otvoriti sezonu, a riječ je o tekstu Yasmine Reze „Bella figura“ pisanom po narudžbi za redatelja Thomasa Ostenmeiera i Schaubühne iz Berlina. Štoviše, berlinska je premijera bila prije točno deset dana, stoga će hrvatska premijera biti druga svjetska izvedba tog teksta, koji je HNK-u ustupljen zbog dobrih veza između Ostenmeiera, Buljana i Vrgoč, uspostavljenih u sklopu Festivala svjetskog kazališta. Predstavu će režirati srpski gost Boris Liješević, koji je u Hrvatskoj debitirao 2013. predstavom „Mirni dani u Mixing Partu“ u ZKM-u.
U studenom i prosincu planirana su dva dugo iščekivana autorska projekta. Bobo Jelčić debitirat će na pozornici HNK-a predstavom „Na kraju tjedna“ u kojoj će svoj karakterističan redateljski pristup temama srednje klase pokušati postaviti na velikoj sceni naše središnje nacionalne kuće, što će biti poptuna suprotnost njegovoj prošloj predstavi „Ko rukom odneseno“, koja igra u četiri metara kvadratnih u jednom kutu polukružne dvorane Teatra &TD. Pippo Delbono priprema projekt „Evanđelje“ koji je inspiriran njegovom majkom i njezinim poimanjem kazališta i ljepote. Predstava će biti zajednički projekt Drame, Opere i Baleta, a nastaje u koprodukciji s Emilio Romagna Teatro Fondazione. Nakon premijere planirana je turneja Italijom, gostovanje u Švicarskoj te niz drugih gostovanja.
Iduća će godina na daske HNK-a donijeti dva hrvatska autora. Nakon ovogodišnjih tekstova Wedekinda i Schnitzlera, HNK nastavlja istraživati dramske autore iz prve polovice 20. stoljeća i razdoblja avangarde i ekspresionizma. Točnije, riječ je o hrvatskom dramatičaru i novelistu Josipu Kosoru, čiji će diptih tekstova „Žena“/“Nepobjediva lađa“ režirati miljenik zagrebačke publike Paolo Magelli. Kraj sezone rezerviran je za suvremeni hrvatski tekst, dramu „Tri zime“ Tene Štivičić za koju je autorica bila nagrađena prestižnom Susan Smith Blackburn Prize, koja se dodjeljuje dramatičarkama koje pišu na engleskom jeziku.
Tekst je bio praizveden prije nekoliko mjeseci u National Theatre u Londonu, a Štivičić sama radi prijevod na hrvatski, pa se može govoriti o hrvatskoj praizvedbi u režiji Ivice Buljana. U istom će razdoblju drama biti postavljena u Mestnom gledališču ljubljanskom u režiji Barbara Hieng Samobor, o čemu smo pisali prošloga tjedna. Naredne će sezone i dalje igrati svih pet ovosezonskih premijernih naslova – Schillerovi „Razbojnici“, Krležin „Vučjak“, Wedekindova „Lulu“, Schnitzlerova „Daleka zemlja“ i Ferlinovi „Mi smo kraljevi a ne ljudi“, zatim Ibsenova „Nora“ u režiji Saše Božića te „Gospoda Glembajevi“ i Moliereov „Građanin plemić“.
Opera iduće sezone planira čak pet premijera, od kojih će jedna biti suradnja HNK-a s Muzičkom akademijom. Riječ je o „Agrippini“ Georga Friedricha Händela, operi seria u tri čina koju moderni kritičari smatraju Händelovim remek djelom punim svježine i glazbenih inovacija. Opernu sezonu otvorit će prva hrvatska scenska izvedba Verdijeve opere „Sicilijanska večernja“ praizvedene u Parizu 1855. Sukob između Sicilijanaca i Francuza podloga je za intimni konflikt lijepe otočanke Helene i sina francuskog guvernera Henryja. Verdi je operu pisao na francuskom i ona je primjer njegove sklonosti eksperimentiranju, no za talijansku ju je premijeru glazbeno obradio i francuski zamijenio talijanskim zbog domoljubne tematike u stoljeću nacionalnih preporoda. HNK će izvesti originalnu verziji u režiji Janusza Kice pod dirigentskom palicom maestra Bareze.
Na daske HNK-a vraća se i Mozart te njegov „Figarov pir“. Jedno od najuspješnijih Mozartovih djela otvoreno je izrugivanje više klase, što ga uvijek čini aktualnim, no potrebno je dobro poznavanje Mozartovog djela kako bi se ta opera u četiri čina scenski osuvremenila. Za to će biti zadužen meksički redatelj Mauricio Garcia Lozano, dok će dirigent biti naknadno objavljen. Sezonu nastavlja Puccinijeva „Manon Lescaut“, njegov prvi veliki uspjeh, iako skladateljski nije tako savršeno komponirana kao njegove sljedeće opere, no to nadoknađuje mladenačkom inspiracijom. Ljubavnu priču o Manon Lescaut i njezinim ljubavnicima Des Grieuxu i Geronteu režirat će Dominique Pitoiset, a dirigirat će maestro Bareza.
Sezonu će zaokružiti suvremeno glazbeno djelo koje je satira tradicionalne opere te pokušaj stvaranja novog glazbenog kazališta – „Opera za tri groša“ skladatelja Kurta Weilla i dramatičara Bertolta Brechta. Djelo je inspirirano „Prosjačkom operom“ Johna Gayja, koja je parodija Händelovih opera. „Opera za tri groša“ bit će zajednički projekt Opere i Drame, a režirat će je Pascal Rambert, koji je u Hrvatskoj poznat po autorskim projektima „Zatvaranje ljubavi“ i „Moj duh“ u ZKM-u. Dirigentsku palicu preuzet će Ivan Josip Skender.
Što se repriznih naslova tiče, ponovno će zaigrati ovosezonske premijere „Mimi“ Frederica Verrieresa, „Evgenij Onjegin“ Čajkovskog te Brkanovićev „Ekvinocij“, kao i hrvatski klasici „Nikola Šubić Zrinjski“ Ivana pl. Zajca i „Ero s onoga svijeta“ Jakova Gotovca. Na daske HNK-a izaći će i Rossinijev „Seviljski brijač“, Puccinijeva „La Boheme“ te Verdijeva „Traviata“, dok su s repertoara skinute „Tosca“, Smetanina „Prodana nevjesta“, Wagnerov “Lohengrin”, Janačekova “Jenufa” te Debussyjeva „Peleas i Melisanda“, koja je u HNK zaigrala svega tri puta ove sezone. Ni sljedeće, kao ni ove sezone, u središnjoj hrvatskoj nacionalnoj kući opere neće režirati nijedan hrvatski kazališni redatelj.
Balet iduće sezone priprema tri premijere. Hrvatski koreograf Staša Zurovac radi vlastitu koreodramu „Modrobradi“ inspiriranu legendom o Modrobradome i pripovijetkom Anatolea Francea Modrobradi i njegovih sedam žena. Originalnu glazbu skladat će Marjan Nećak. Nakon četrnaest sezona, na daske HNK-a vraća se jedan od najpopularnijih baleta svih vremena, „Romeo i Julija“ Sergeja Segejeviča Prokofjeva. Slavnu priču Williama Shakespearea koreografirati će Patrice Bart, umirovljeni dugogodišnji solist pariške Opere.
Sezonu će zatvoriti dječji/obiteljski balet „Petar Pan“ Brune Bjelinskog, koji je u Zagrebu praizveden 1966. godine. Jedna od najpoznatijih dječjih priča o dječaku koji ne želi odrasti i pustolovinama u Nigdjezemskoj trebala bi igrati na otvorenom, u parku Maksimir, a balet će koreografirati talijanski baletni umjetnik Giorgio Madia.
Od repriznih naslova, Balet HNK-a igrat će „Johannes Faust Passion“ Milka Šparembleka,klasični balet „Giselle“, „Kraljeve bogove“ u suradnji s Muzičkim Biennaleom, iznimno popularnu „Anu Karenjinu“ Lea Mujića te uvijek traženog „Orašara“. Također će igrati i „Bajadera“ Ludwiga Minkusa u koreografiji Vasilija Medvedeva, čija je premijera na rasporedu 6. lipnja.
Iduće sezone nastavit će se i program Filozofskog teatra, koji je ove sezone u HNK doveo Juliu Kristevu, Slavoja Žižeka, Thomasa Pikketyja, Niccolu Ammanitija, Richarda Sennetta i Saskiu Sassen, a u budućnosti se očekuje uključenje Filozofskog teatra u rad Drame, pa tako Žižek ekskluzivno za HNK piše svoju verziju „Antigone“. Prije kraja ove sezone održava se i program „HNK u vašem kvartu“ kojim se HNK želi otvoriti gradu Zagrebu i njegovim stanovnicima. Umjetnici HNK-a sljedeći će se nekoliko subota predstaviti na Kvatriću, u parku dr. Franje Tuđmana, u Dubravi te na Vrbanima, dok će sezona biti zatvorena koncertom na Trgu maršala Tita 29. lipnja.
Od 1. lipnja počinje i preplata za sljedeću sezonu, a HNK nudi dramsku, opernu i baletnu pretplatu, vikend i popularne pretplate te prvi puta od iduće sezone premijernu pretplatu. U pretplatu su u raznim kombinacijama uključeni svi naslovi osim komornih predstava „Mi smo kraljevi a ne ljudi“ i „Bella figura“. Pretplatu mogu uzeti i studenti, pa primjerice za 132 kune mogu u dramskoj pretplati pogledati četiri premijere, „Gospodu Glembajeve“ i jednu gostujuću predstavu, što iznosi 22 kuna po predstavi, a takav popust ne nudi ni Teatar &TD.
