Odabran program 27. Marulićevih dana: Autorski projekti i nagrađivane drame
Festivalsko vijeće Marulićevih dana potvrdilo je program 27. izdanja festivala hrvatske drame koji će se održati u Splitu od 21 do 28. travnja. U službenom festivalskom programu bit će prikazano devet hrvatskih dramskih predstava, po izboru izbornika Igora Ružića. Riječ je o tri uprizorenja odličnih dramskih tekstova ponajboljih suvremenih hrvatskih dramatičara – „Ljudi od voska“ Mate Matišića u režiji Janusza Kice i „Tri zime“ Tene Štivičić u režiji Ivice Buljana, obje produkcije HNK u Zagrebu, te „Noćni život“ Ivana Vidića u režiji Paola Magellija i produkciji Zagrebačkog kazališta mladih. ZKM će na Marulićevim danima sudjelovati i s predstavom „Pad“, autorskim projektom Mirana Kurspahića o padu Vukovara.
U program su izabrane i predstave „Melodrama“, autorski projekt Anice Tomić i Jelene Kovačić u produkciji HNK Split, „Eter iznad Berlina“, autorski projekt Pavlice Bajsić Brazzoduro u produkciji Multimedijalne kolibe, „Egzorcizam“, autorski projekt Dalibora Matanića u produkciji Istarskog narodnog kazališta iz Pule, „Bitka na Neretvi“, autorski projekt Borisa Bakala u produkciji Bacači sjenki, te „Naše nasilje i vaše nasilje“, autorski projekt Olivera Frljića, međunarodna koprodukcija HNK Ivana pl. Zajca, HAU Hebbel am Ufer iz Berlina, Wiener Festwochen, Slovenskog mladinskog gledališča iz Ljubljane, Kunstfest Weimar, Zürcher Theater Spektakel i Internacionalni teatarski festival MESS iz Sarajeva, uz podršku German Federal Cultural Foundation.
U svojem je izvješću izbornik Igor Ružić naglasio: “Izabrane predstave čine efektan spoj kazališta koje se bavi temama koje nas se tiču, kazališta koje ne bježi od sadašnjosti dok gleda u prošlost i koje mikroplan lako pretvara u cjelovitu perspektivu, a globalnu sliku tumači lokalno. Čini to upravo svojom nezamjenjivošću, čak i u vrijeme tehnoloških čuda posredovanja zbilje ili stvaranja „zbilje“, bez obzira je li riječ o duodrami ili ansambl predstavi.
Govori li iz prošlog vremena s pogledom u današnje vrijeme, ili iz sada pokušava sagledati i objasniti prošlost, indukcijski ili dedukcijski, svaka od njih zasebno i sve zajedno slažu se s grčkim filozofom da je čovjek mjera svih stvari. Pod uvjetom da je taj čovjek, pored toga što je dramski pisac, autor, redatelj, glumac, izvođač ili tek jedna od gledateljskog mnoštva, zaista – čovjek. A to znači, između ostaloga, da je sam sebi autoritet, ukoliko je taj autoritet zaslužio. Odgovor na to pitanje svatko daje sam za sebe i već ga je, zapravo, dao.”
