novo u kinu
29. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 2 minute Povratak Poa, pande koja ne oprašta kung-fu te nova suradnja Godzille i Konga, vječitih rivala koji su u stvarnom životu dobri kolege, obilježit će ovaj filmski mjesec.

22. veljače 2024.

Vrijeme čitanja: 14 minute Stiže nam Dora, a naši Eva Juraški, Helena Kezerić i Patrik Horvat raspisali su dojmove oko natjecateljskih pjesama uoči prvog polufinala.

Vizart

“Hrvatska svijetu”: Tko se to skriva u Meštrovićevom paviljonu?

hrvatska svijetu
Foto: Boris Ščitar (Fotografiju ustupio PR izložbe)
Vrijeme čitanja: 4 minute

U Meštrovićevom paviljonu 12. veljače otvorena je impresivna multimedijska izložba „Hrvatska svijetu” posvećena hrvatskim velikanima. Izložba je nastavak i kulminacija projekta Večernjeg lista započetog 2020. godine (autor Dražen Klarić) pod nazivom „Hrvati koji su mijenjali svijet”. Serija je to od 12 članaka o velikim hrvatskim umovima koji su ostavili trag u znanosti i umjetnost te postali bitna imena za svijet općenito. Članci su potom pretvoreni u knjigu, a istovremeno su poslužili i kao baza za izložbu nastaloj u kustoskoj koncepciji Anite Ruso.

Tako je Meštrovićev paviljon na neko vrijeme postao dom za 38 priča. U njima se skrivaju osobe koji su svojim doprinosima Hrvatsku stavile na kartu svijeta i pridonijele stvaranju hrvatskog identiteta, ali i svjetske povijesti.

Bitna poruka o Zaboravu kao upozorenje

Kronološki, na samom početku ispričana je priča o Andriji Meduliću, Marku Maruliću, Juliju Kloviću, ali i o manje poznatom Frani Petriću. Ta neprestana igra poznatoga i nepoznatoga konstanta je koja se provlači kroz cijeli postav. Odmah na početku izložene su replike figura s vijenca šibenske katedrale (portreti Šibenčana  iz 15. stoljeća čiji su identiteti i danas nepoznati) kao podsjetnik na zaborav i kao upozorenje na važnost sjećanja. S tom porukom u mislima upoznavanje sa svakom slijedećom osobom pretvara se u potpuno novo iskustvo.

Padobran i izumi Fausta Vrančića uvod su u cijeli niz imena i dostignuća koji su diktirali tehnički i znanstveni razvoj svijeta. Replike izuma, vizuali i izlošci pričaju priču o Ruđeru Boškoviću, Nikoli Tesli, Andriji Mohorovičiću i Andriji Štamparu. Između tih velikih i poznatih imena skrivaju se i izumitelj prvog taksimetra (Josip Belušić), ideja o prvom torpedu (Ivan Blaž Lupis Vukić), otac treće smjene i javne rasvjete (Franjo Hanaman) te izumitelj dinama (Marcel Kiepach).

hrvatska svijetu
Foto: Boris Ščitar (Fotografiju ustupio PR izložbe)

Povezanost svemira i umjetnosti

Potom posjetitelji dolaze do sobe s prikazom astronauta i prvim pitanjima o letu u svemir kojima je doprinos dao Herman Potočki Noordung. Uvod je to u priču koja svoju puninu postiže na samom kraju izložbe. Iako se nastojala prikazati individualnost svake pojedine osobe, one ipak imaju jednu zajedničku karakteristiku.

Znatiželja. Upravo je to osobina koja ih je gurala u sva nova otkrića i neprestano postavljanje pitanja o svijetu, zemlji i svemiru. Svatko od njih dao je doprinos kako bi odgovori na ta pitanja počeli dobivati jasnije obrise. Ono što je svakako važno za spomenuti je interaktivnost samih izložaka koji posjetitelju, a posebno djeci, pružaju priliku da dotaknu izloške i na trenutak postanu izumitelji i pokretači.

Nakon cijelog niza istraživača i izumitelja, dolazimo do umjetničkog dijela izložbe sa cijelim nizom imena koja su zadužila hrvatsku umjetničku scenu te joj dali svjetski predznak. Od Zagrebačke škole animiranog filma, do književnika Ive Andrića i Ivane Brlić-Mažuranić, pa sve do velikog Meštrovića, priče su to ispričana kroz skulpture, slike i video prikaze koji na trenutak ožive osobu koju nastojite upoznati.

Suradnja s Akademijom likovnih umjetnosti i Hrvatskim društvom likovnih umjetnika

Bitna okosnica izložbe „Hrvatska svijetu” svakako je hvalevrijedna suradnja s Akademijom likovnih umjetnosti koja se ogleda u nekoliko izložaka na samoj izložbi. Tako crteži studenata ALU postaju kulise koje služe kao pozadina života spomenutih osoba, a posebno su dojmljivi crteži „dviju Marta” koji oslikavaju život i djelo Gjure Armena Baglivija, jednog od najvećih medicinskih autoriteta 18. stoljeća.

Ova suradnja ogleda se i u završnom djelu izložbe. Velika instalacija Sunce djelo je kipara Marina Marinića iznad kojeg se izdiže Svemir. Okosnica je to (već spomenuta) i misao vodilja koja se provlači kroz cijelu izložbu, a doživljava kulminaciju na samom kraju. Ideja o ‘osvajanju’ svemira oduvijek zauzima posebno mjesto u ljudskoj svijesti. Kroz izložbu se nastojalo istaknuti koje su to osobe svojim dostignućima pomogle u ostvarenju te ideje i koliki je naš (ma koliko maleni ili velik) doprinos tome bio.

hrvatska svijetu
Foto: Boris Ščitar (Fotografiju ustupio PR izložbe)

Trenutak ‘starog’ normalnog

Izložba je izuzetno pitka i privlačna. Iako buja informacijama, one su predstavljene na vrlo jednostavan i poučan način te ćete se uhvatiti kako s osmjehom i nekom neobičnom puninom napuštate Meštrovićev paviljon. Ima nešto posebno u tome da u ovo hladno doba distance uhvatite djelić starog života, pa makar i jednostavnim odlaskom na izložbu. Na njoj pak imate priliku naučiti nešto o ljudima koji su hodali po istoj zemlji kao i vi sada, a potom pomicali granice svijeta. Izvrstan je to poticaj i poziv na razmišljanje o zaboravu i sjećanju, ali i važnoj poruci za sve nas, danas.

Za kraj ostaju pitanja

Spontano se pojavi osjećaj ponosa dok čitaš i slušaš o svim tim veliki umovima, ali ne možeš se u istom trenutku ne zapitati što je s onim budućima, nekima koji će tek doći. Jer i danas se negdje među nama kriju mali znanstvenici i mali umjetnici koji će mijenjati svijet svojim izumima, umjetnošću i dostignućima. Hajdemo biti brži od života i potruditi se stvoriti im uvjete da to mogu i ovdje, bez spakiranih kofera. Da se ne dogodi da ih onda spomenemo nekada u budućnosti kao ‘naše’ koji su, eto, morali negdje drugdje.

Stvorimo im uvjete da sve svoje velike i male snove mogu (početi) ostvarivati i iz Hrvatske, a ne birati između njih i doma. Stvorimo im uvjete da te iste snove ne moraju početi tražiti negdje kilometrima daleko uz gorki osjećaj u ustima jer se tu, doma, ne može sanjati.

Izložbu Hrvatska svijetu možete razgledati do 15. svibnja 2021.


Ovaj je sadržaj sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam medija Agencije za elektroničke medije.

Be social
Što misliš o ovoj izložbi?
Podijeli svoje mišljenje putem ZiherMetra!
Vaš glas je zabilježen. Hvala vam na glasanju!

Komentari