Intenzivna godina u Muzeju suvremene umjetnosti
Muzej suvremene umjetnosti Zagreb izvijestio je o godini iza njih. U MSU i Zbirci Richter održano je 28 izložbi, a odradila su se i gostovanja u drugim muzejima te obrnuto.
„Napravili smo dva globalna iskoraka u dva kraja svijeta. Izložba „Invitation – Museum of Contemporary Art, Zagreb, predstavljena je u muzeju MoMA u New Yorku, otvorena je u ožujku ove godine i traje do veljače 2028. i do kraja listopada ju je vidjelo više od 700 tisuća posjetitelja. Također, izložba Animafest Zagreb – 50 Years of the World Festival of Animated Film: In Dialogue with Hangzhou, se ove godine održala u gradu Hangzhouu u Kini, s gotovo 250 tisuća posjetitelja. U sklopu ove izložbe, ravnateljica muzeja Vesna Meštrić u Kini je održala i predavanje pod naslovom „Art in Transition: Museum as a Site of Contemporary Art and Animation“, izvijestio je MSU.
Naglašavaju da se kao i svi zagrebački muzeji, MSU 2025. uključio u nove gradske kulturne projekte koji su povećali broj ljudi. Muzejski vikend i novi web s pregledom kulturnih aktivnosti u Zagrebu – Guru za kulturu.
Brojna gostovanja
Godinu u MSU obilježila je izložba „Činiti svijet boljim mjestom“ umjetnice Andreje Kulunčić, čiji je rad jedan od ključnih opusa društveno angažirane umjetničke prakse u Hrvatskoj. U MSU se predstavila izložbom koja donosi presjek njezinog stvaralaštva od 90-ih godina 20. stoljeća do danas.
„I nakon svojeg kraja ova izložba ostavila nam je jednu sjajnu inicijativu – vrtlarske programe na krovu muzeja, koji pobuđuju velik interes publike svih uzrasta i backgrounda“, napominju.
U Black Boxu je gostovala Rosa Barba, a suradnik Timo Herbst izradio je praktičnu instalaciju – intervenciju na platou muzeja – “Skejt skulpturu”, koja je već postala meeting point gradske skejterske zajednice.
Skulptura „Trudna memorija“ postavljena je na platou MSU u sklopu retrospektivne izložbe umjetnice Sanje Iveković „Works of Heart (1970. – 2023.)“, koja se u muzeju održala 2023. godine, definitivno ostaje kao trajni eksponat na muzejskom platou. Trenutačno je doduše ne možete vidjeti jer je izmještena kako bi se priredila njezina „trajna“ verzija. Trudna memorija u međuvremenu se organski suživjela i sa zgradom muzeja i urbanizmom Novog Zagreba u cjelini.
Na programu su bili još i autori: Picelj (i prijatelji), Jan St. Werner, Nika Radić, Driant Zeneli, Igor Ruf, Hana Miletić i Graham Kelly, Siniša Ilić, Leonardo Losciale, Nina Kurtela…
Od skupnih projekata, predstavili su: Miris svježe nacijepanih drva; Ples, otpor, (ne)rad. Kulturni, politički i umjetnički aspekti plesa za vrijeme i nakon Jugoslavije; Poštuj: jedan glagol za mnoštvo glasova; U trenutku kada nam veliki rat kuca na vrata potrebno je politički misliti ovaj svijet; Arhiv cetinjskih bijenala; Mreža motovunskih susreta; TAoR – The Arts of Resistance / Umjetnost otpora. Na samom kraju godine, tu je i izložba GEFF 63-69 – pogled na Genre Film Festival, jedan od kulturnih fenomena zagrebačkih šezdesetih godina 20. stoljeća.
